Oman

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
سلطنة عمان
Sultanat Oman
Oman
Zastava Omana Grb Omana
Zastava Grb
HimnaNašid as-Selam as-Sultani
نشيد وطني عماني

Položaj Omana
Glavni grad Muskat
Službeni jezik arapski
Državno uređenje islamska apsolutna monarhija
 -  Sultan Kabus bin Said al Said
 -  Zamjenik premijera Fahd bin Mahmud al Said[1]
Nezavisnost 751 (osnovan imamat)
1966 (usvojen Ustav) 
Površina
 -  Ukupno 309.550 (70.)
 -  Vode (%) zanemarljiv
Stanovništvo
 -  Ukupno 2.845.000 (2009) (139.)
 -  Gustoća stanovništva 9,2/km2 
BDP (PKM) 2010
 -  Ukupno 78,477 biliona $[2] 
 -  Per capita $25.629 
HDI (2009) Povećanje 0.846 (visok) (56)
Valuta Omanski rijal
Vremenska zona UTC+4
Internet domena .om
Pozivni broj +968

Oman, službeno Sultanat Oman je država na jugoistočnoj obali Аrapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji. Na istoku i jugu izlazi na Arapsko more, a na sjeveroistoku na Omanski zaliv. Graniči na jugozapadu s Jemenom, na zapadu sa Saudijskom Arabijom, te na sjeverozapadu s Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Historija[uredi | uredi izvor]

Oman je dugo bio važno trgovačko središte. Godine 1508. Portugalci su zauzeli glavnu luku, Muscat i držali je do dolaska Osmanlija 1659. Turci su otišli 1741. kad je Ahmed ibn Said osnovao sadašnju vladarsku dinastiju.

U početku 19. vijeka Oman je izrastao u značajnu regionalnu silu s posjedima u Baludžistanu i Zanzibaru. Od 1891. do 1971. bio je britanski protektorat. Godinu dana prije odlaska Britanaca današnji sultan je zbacio svog oca, Saida ibn Taimura, nakon čega je započeo modernizaciju zemlje, a 1996. i ograničenu demokratizaciju.

Zastava i grb[uredi | uredi izvor]

Zastava Omana
Grb Omana

Zastava Omana sastoji se od tri polja (bijelo, zeleno i crveno) sa crvenim stupcem na lijevoj strani koji sadrži nacionalni simbol Omana. Bijela predstavlja mir i napredak, zelena plodnost i Zelene Planine, a crvena borbu protiv stranih okupatora. Crvena je također jedina boja prijašnje zastave. Grb se sastoji od handžar bodeža u koricama iza kojeg se nalaze dva ukrštena mača. To je tradicionalni simbol Omana koji se također nalazi i na zastavi, novčanicama, avionima i drugim mjestima.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Većinu zemlje zauzima ravna pustinja, a planinski lanci nalaze se duž obale na sjeveru (najviši vrh zemlje, Šams, 2.980 m) i jugu. Omanu pripada i eksklava Musandam, odvojena od ostatka zemlje teritorijom UAE, koja zauzima strateški važan položaj na južnoj obali Hormuškog tjesnaca na ulazu u Perzijski zaliv.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Islam je najzastupljenija religija. Oman je jedina islamska zemlja u kojoj dominira Ibadi islam, različit od sunitskog i šijitskog. Arapski odnosno njegov lokalni dijalekt je jezik većine stanovništva. Velik broj stanovnika su strani državljani na radu u industriji nafte.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Omanska privreda zavisi od izvoza sirove nafte. Prihodi od prodaje nafte omogućili su izgradnju infrastrukture i poboljšanje socijalnog standarda nekad siromašne i zaostale zemlje. BDP je u 2003. bio 13.100 USD po glavi stanovnika, mjereno po PPP-u.

Kultura i sport[uredi | uredi izvor]

Također pogledati:

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Cabinet Ministers". Government of Oman. Pristupljeno 13. oktobar 2010.  Provjerite vrijednost datuma kod: |accessdate= (pomoć)
  2. ^ "Oman". International Monetary Fund. Pristupljeno 2010-04-21.