Ermenija

Republika Ermenija Հայաստանի Հանրապետություն; Hayastani Hanrapetutyun
Zastava	Grb
	Himna: "Mer Hayrenik"; ("Naša domovina") ;
	Položaj Ermenije
Glavni grad	Erevan;
Službeni jezik	ermenski
Državno uređenje
Nezavisnost	23. augusta, 1990. (od Sovjetskog Saveza)
Površina
Stanovništvo
Valuta	Dram (AMD)
Vremenska zona	UTC+4; - ljeti (UTC+5)
Internet domena	.am
Pozivni broj	+374

Ermenija je mala zemlja smještena južno od Kavkaza, u planinama između Crnog mora i Kaspijskog jezera. Klima u Ermeniji je kontinentalna s malo padavina, najviše u proljeće i jesen.

Historija[uredi | uredi izvor]

Ermenija je do 1454. godine bila moćno carstvo s bogatom kulturom i u jednom je razdoblju vladala čitavim područjem između Crnoga mora i Kaspijskog jezera. 301. je postala prva država koja je formalno preuzela kršćanstvo kao službenu državnu vjeru - 12 godina prije Rima. Izmjenjivale su se razne dinastije. Ipak, nakon što su je osvajali Parti, Rimljani, Mongoli, Arapi, Egipćani i Perzijanci, Ermenija je oslabjela, pa su je 1454. podijelili Otomansko Carstvo i Safavidska Perzija. Turske su carske, vojne i republikanske vlade između 1895. i 1923. godine, zbog straha što kršćanski Ermeni, pogotovo u I. svjetskom ratu, pomažu carskoj Rusiji, izvršile pokolje poznate kao Ermenski genocid, u kojima je život izgubio više od milion Ermena.

Perzijski je dio Ermenije 1828. pripojen Ruskom Carstvu, a 1920. Ermenija unutar Sovjetskog Saveza dobija status socijalističke republike. Spor sa susjednim Azerbejdžanom zbog armenske enklave Gorski Karabah potječe još od sovjetskog doba (1988.), a pojačao se nakon što je Ermenija postala neovisna država 1991. U maju 1994. potpisano je primirje, ali status Nagorni Karabaha nije razriješen.

Kako se nije moglo ostvariti mirno rješenje i zbog turske blokade Ermenije, oslabila je privreda obiju država. Ermenija je i nakon raspada SSSR-a ostala članica Saveza nezavisnih država.

Ermenija je nastala 1988. godine izdvajanjem iz SSSR-a odnosno referendumom 1991. godine, a Ustavom iz 1995. godine postaje predsjednička republika. Zemljotres 1988. godine, privredna kriza početkom devedesetih, rat s Azerbejdžanom i ekonomska blokada od strane Turske i Azerbejdžana obilježili su noviju ermensku historiju i ostavilo posljedice na privredu koja se nakom 1992. godine počela oporavljati uvođenjem tržišne ekonomije i vraćanjem većine obradive zemlje seljacima.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Ermenija je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom. Trenutno su na vlasti koalicija tri stranke (konzervativna Republikanska Stranka, Ermenska Revolucionarna Federacija i Stranka Države Prava) koje podržavaju današnjeg predsjednika Roberta Kochariana.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]