1921

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1890-e | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | >
<< | < | 1917. | 1918. | 1919. | 1920. | 1921. | 1922. | 1923. | 1924. | 1925. | > | >>

1921. po kalendarima
Gregorijanski 1921. (MCMXXI)
Ab urbe condita 2674.
Islamski 1339–1340.
Iranski 1299–1300.
Hebrejski 5681–5682.
Bizantski 7429–7430.
Koptski 1637–1638.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1976–1977.
Shaka Samvat 1843–1844.
Kali Yuga 5022–5023.
Kineski
Kontinualno 4557–4558.
60 godina Yin Metal P(ij)etao
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11921.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1921 (MCMXXI) bila je redovna godina koja počinje u subotu.

1921:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji[uredi - уреди | uredi kôd]

Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi kôd]

Nikola Pašić, premijer KSHS 1921-24.

Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi kôd]

Konfesije Kraljevine SHS po opštinama
Kronštatski ustanak: bojni brodovi "Petropavlovsk" i "Sevastopolj"

Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi kôd]

"Talijani i Jugoslaveni u Veneciji Đuliji"
Poljska 1921.

April/Travanj[uredi - уреди | uredi kôd]

Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi kôd]

  • 1. 5. - U predratnoj Srbiji i Crnoj Gori stupila na snagu uredba o stanovima (u ostatku zemlje 1. juna): uslovi zakupa, koliko je zakupnina povećana u odnosu na predratnu...
  • 1 - 7. 5. - Neredi u Jafi, u mandatnoj Palestini, poginulo 48 Arapa i 47 Jevreja.
  • 2. 5. - 5. 7. - Treći Šleski ustanak: Poljaci u gornjoj Šleziji dižu ustanak kako bi se iznudila bolja podela.
  • 3. 5. - Stupio na snagu britanski Akt o vladi Irske: osnovane Južna Irska (26 od 32 okruga) i Severna Irska.
  • 3. 5. - Policija pretukla studente pravnog fakulteta u Subotici, navodno zato što su klicali Velikoj Srbiji.[16]
  • 5. 5. - Ratne reparacije: Londonski raspored isplata određuje teret od 132 milijarde zlatnih maraka za sve Centralne sile u 66 godišnjih rata ("Londonski ultimatum").
  • 6. 5. - Potpisan Nemačko-ruski privremeni sporazum - Nemačka priznaje sovjetski režim.
  • 6. 5. - Na sednici zagrebačkog opštinskog odbora, Stjepan Radić odbija položiti zakletvu jer ne priznaje Karađorđeviće. Velika skupština HRSS zakazana u Zagrebu 16. maja će biti zabranjena.
  • 8. 5. - Veliki zbor HRSS u Koprivnici.
  • 8. 5. - Maksimalisti preuzimaju kontrolu u rumunskoj socijalističkoj stranci (428 prema 111 za priključenje Kominterni), nastaje Rumunska komunistička partija s malim brojem članova.
  • 9. 5. - Talijanska vojska se povlači do mosta na sv. Ani pa nekoliko mjesta kod Sušaka preuzima Jugoslavija: Škrljevo, Draga, Kostrena i Martinšćica do Plumbuma te Grobinština do Orehovice.[17]
  • 10. 5. - Nakon Fehrenbachove ostavke, novi nemački kancelar je Joseph Wirth: prihvata uslove reparacija.
  • 12. 5. - Ustav KSHS je primljen u načelu sa 227 glasova prema 93.
  • 13 - 15. 5. - "Crni Duhovi" u Irskoj: Sinn Féin osvaja na izborima 124 od 128 mesta parlamenta Južne Irske ali ih ne želi preuzeti; 14-og i 15-og IRA ubila 15 policajaca - fijasko britanske politike.
  • 14. 5. - Zastupnici HRSS prihvatili "Ustav ili državno uređenje neutralne seljačke republike Hrvatske" (proglašen 26. 6.).
  • 14. 5. - "Politika" piše da će Ministarstvo unutrašnjih dela iz redova vojnika regrutovati 2.000 žandarma zbog pojačane aktivnosti bugarskih komita u Južnoj Srbiji.[18]
  • 14-15. 5. - Jaka geomagnetska oluja, poremećen telegrafski saobraćaj.
  • 15. 5. - Izbori u Italiji, prvi i na proširenoj teritoriji, najviše glasova za socijaliste, oslabljene otcepljenjem komunista, i demohrišćane.
  • 14-17. 5. - Antievropski neredi u Kairu i Aleksandriji.
  • 16. 5. - Osnovana Komunistička partija Čehoslovačke.
  • 19. 5. - Ustavotvorna skupština usvojila prvi odeljak Ustava: ime države je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, službeni jezik je srpsko-hrvatsko-slovenački.
  • 19. 5. - Emergency Quota Act: ograničena imigracija u SAD, uvedene kvote po zemljama, znatno oboreno useljavanje iz južne i istočne Evrope (Formula nacionalnog porekla traje do 1965).
  • 20. 5. - Alfredo Zayas y Alfonso novi predsednik Kube (do 1925). Enoch Crowder, specijalni izaslanik predsednika SAD, nameće razne reforme, "program moralizacije", od kojih zavisi zajam vredan 50 miliona dolara od J.P. Morgana (Zayas poništio reforme kada je dobio novac)[19].
  • 23. 5. - Saveznička komisija osudila grčke masakre na poluostrvu Yalova nad muslimanskim stanovništvom.
  • 23. 5. - 16. 7. - Lajpciški proces: suđenje optuženima za ratne zločine pred nemačkim sudom - saveznici presude smatraju slabim, a Nemci prestrogim.
  • 24. 5. - Masakr u Bulhoeku (Whittlesea) u Južnoj Africi: 160 pripadnika fanatične sekte Izraelita pokošeno mitraljezima.
  • 25. 5. - IRA zauzela i zapalila The Custom House u Dablinu - propagandni uspeh, ali vojna katastrofa, od stotinak dobrovoljaca zarobljeno 80, poginulo pet.
  • 26. 5. - Oslobođen Kastav.
  • 31. 5. - 1. 6. - Rasni neredi u Tulsa, Oklahoma, zvanično 39 mrtvih.

Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi kôd]

  • 1. 6. - Saveznička komisija osuđuje Izmitske masakre Turaka nad Grcima.
  • 1. 6. - Jusuf Mehonić ubio devetoricu Srba u bivšoj javorskoj carinarnici.[20]
  • 7. 6. - Sporazum između Kraljevine SHS i Rumunjske.[21]
  • 10 - 12. 6. - Na osnovi Rapalskog ugovora, Talijani dovršili evakuaciju druge zone: Berković, Skradin, Primošten (10.), Šibenik, Benkovac (12.).
  • 11. 6. - KPJ napušta Ustavotvornu skupštinu.
  • 11 - 13. 6. - Ungern-Sternberg poražen u pokušaju da zauzme Troickosavsk (Kjahtu).
  • ca. 14. 6. - Kačaci u Sandžaku i na Kosmetu: MUP u saradnji s vojskom naredio da se pošalju veći kontigenti vojske, s artiljerijom; ucena za Azema Bejtu povećana sa 10.000 na 30.000 dinara.[22]
  • jun - Sovjetske snage na čelu s Tuhačevskim guše Tambovsku pobunu, naređena upotreba hemijskog oružja.
  • jun - Srpski poreski zakon proširen na Crnu Goru.
  • jun - Italijani se povlače iz regiona Antalije u Turskoj.
  • 20. 6. - Potpisan sporazum po kojem Kraljevini SHS pripada 5% ratne štete koju plaća Nemačka, tj. 2,5 milijardi maraka ove godine.[23]
  • 21. 6. - Crnogorski razbojnici zaustavili i opljačkali voz između Zelenike i Uskoplja kod Gacka.[24]

Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi kôd]

  • 1. 7. - Trojica komunističkih poslanika su izgubila imunitet i uhapšena istog dana (Filipović, Ćopić, Kovačević).
  • 2. 7. - KSHS: Ustavotvorna skupština postaje Zakonodavna.
  • 3. 7. - Prema novom zakonu o emigraciji u SAD, iz KSHS se godišnje prima 6.405 lica (prošle godine bilo je više od 20.000 emigranata).[25]
  • 4. 7. - Ivanoe Bonomi je novi premijer Italije (do 1922),
  • 6. 7. - Mongolska revolucija: mongolski i ruski boljševici zauzeli Urgu, Ungern-Sternbergova Azijska divizija izbegla, kasnije pokušava invaziju Transbajkala (uhvaćen je u avgustu i pogubljen u septembru).
  • 10 - 24. 7. - Bitka kod Kütahye–Eskişehira: Grci odnose pobedu ali propuštaju da opkole turske snage.
  • 11. 7. - Prvo zvanično prvenstvo Jugoslavije u vaterpolu.
  • 11. 7. - Primirjem se okončava Irski rat za nezavisnost (vrhunac nasilja je bio u proteklih šest meseci, obe strane su u pat-poziciji).
  • 11. 7. - Flag of the People's Republic of Mongolia (1921-1924).svg Proglašena nezavisnost Mongolije od Kine, pod okriljem Crvene armije (nezavisnost prvi put proglašena 1911).
  • jul - Okončana je Depresija (1920-21) u SAD, Roaring Twenties mogu početi (do sloma berze 1929).
  • 17. 7. - Na severu Albanije proglašena Republika Mirdita - potrajala do novembra, uz pomoć KSHS.
  • 17. i 30. 7. - Agrarna reforma u Rumuniji: doneseni zakoni za stare odn. nove, bivše austrougarske krajeve; Besarabija je pokrivena u martu prošle godine. Blizu 1,4 miliona seljaka će dobiti zemlju.
  • 18. 7. - Prvi put primenjena BCG vakcina protiv tuberkuloze.
  • 20. 7. - U KSHS objavljena Uredba o suzbijanju skupoće životnih namirnica i nesavesne špekulacije.

Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi kôd]

  • 2. 8. - Zakon o zaštiti javne bezbednosti i poretka u državi - protiv komunista, anarhista i sl. KPJ stavljena van zakona, zabranjena propaganda, poslanicima oduzet imunitet, danas su uhapšena osmorica iz izvršnog odbora.
  • 2. 8. - Odluka arbitraže o plovnim objektima na Dunavu: KSHS uglavnom zadržava brodove i šlepove koje drži.[28]
  • 4. 8. - Narodna skupština KSHS izglasala ovlašćenje za državni zajam od 500 miliona zlatnih franaka. KSHS duguje (predratni i ratni dugovi i posleratni zajmovi): 3,456 milijardi francuskih franaka, 40 miliona dolara, 327 miliona predratnih austrijskih kruna, 1,036 milijardi jugoslovenskih kruna i 639 miliona dinara.[29]
  • 4. 8. - Komunističkim poslanicima oduzet mandat, ministar unutrašnjih dela naredio suspenziju komunističkih opštinskih uprava.
  • 4. 8. - Kačaci ubili petoro putnika na putu Mitrovica - Istok.
  • 5. 8. - Turska skupština izabrala Mustafu Kemala za vrhovnog komandanta vojske.
  • 6. 8. - Zabranjeno izlaženje frankovačkim i nekim listovima Hrvatske zajednice. Jedna grupa u Zagrebu osuđena za veleizdaju, prof. Milan Šufflay na tri i po godine.
  • 7. 8. - Osnovana Turkmenska oblast Turkestanske ASSR, od 1924. Turkmenska SSR (od 1991. Turkmenistan).
  • 10. 8. - Zemljotres s epicentrom između Gnjilana i Uroševca (Vitina, M 5.7, Int. VIII).
  • 12. 8. - U Beogradu je 41,8 stepeni - vrući talas u Evropi, još jedan u oktobru. Godina je bila natprosečno topla u mnogim delovima sveta.
  • avgust - Franklin Delano Roosevelt se razboleo od poliomijelitisa.
  • 16. 8. - Umro Petar I Karađorđević, kralj Srba, Hrvata i Slovenaca (pogreb 22. 8.). Regent Aleksandar I Karađorđević postaje kralj (do 1934).
  • 16. 8. - Proglašena kratkotrajna Srpsko-mađarska republika Baranja-Baja.
  • 19. 8. - Civilne vlasti SHS napustile Pečuj, izbeglice kreću za njima.
  • 21. 8. - Nakon progona Khilafatskog pokreta od strane britanske vlasti u Indiji, počinje Malabarska pobuna Mappila muslimana kojoj su na meti i hindusi.
  • 23. 8. - Mađarska vojska zaposela svoj deo Baranje. Narednih dana se izveštava o iseljavanju i teroru.
  • 23. 8. - "Muslimanska pobuna": muslimani iz opština Komoran i Brodarevo pomogli četama Jusufa Mehonića i Huseina Boškovića.[30] Tvrdi se da je za tri godine u Sandžaku ubijeno preko osam stotina pravoslavnih Srba.[31] U Sandžaku je delovala četa Koste Pećanca dok joj ministarstvo unutrašnjih dela nije naredilo da se povuče.
  • 23. 8. - U Bagdadu krunisan Fejsal I, sin šerifa Meke Huseina (vl. do 1933).
Bitka na Sakaryi, grčka litografija
  • 24 - 29. 8. - Sjedinjene Države sklapaju zasebne mirovne ugovore sa Nemačkom, Austrijom i Mađarskom (SAD nisu ratifikovale Versajski sporazum).
  • 25. 8. - Pokrajinska vlada raspustila zagrebački opštinski odbor, jer nije pristajao da zvanični predstavnici prisustvuju kraljevom pogrebu.
  • 26. 8. - Matthias Erzberger, potpisnik primirja iz 1918, ubijen od strane nacionalističke Organizacije Consul; u Nemačkoj uvedeno vanredno stanje.
  • 28. 8. - Datum kada je Austrija trebala preuzeti Burgenland od Mađarske, ali nailaze na oružani otpor.

Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi kôd]

Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi kôd]

Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi kôd]

Balkan
  • 21. 11. - Kraljevina SHS i Grčka pozvane da do 10. 12. povuku svoje trupe iz Albanije (→ Srpska okupacija Albanije).
  • 22. 11. - U Kabulu potpisan Anglo-afganski ugovor: reafirmirana nezavisnost Afganistana, ispravka granice u njegovu korist.
  • 29. 11. - Hirohito postaje regent Japana zbog očeve bolesti (car 1926 - 1989).

Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi kôd]

Tokom godine[uredi - уреди | uredi kôd]

  • Razni ugovori između zemalja Male Antante (KSHS, Rumunija i Čehoslovačka).
  • Osnovano Udruženje Četnika za slobodu i čast Otadžbine.
  • krajem godine? - ? Unifikacija valute u KSHS.

Rođenja[uredi - уреди | uredi kôd]

Januar/Siječanj – Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi kôd]

Mart/Ožujak – April/Travanj[uredi - уреди | uredi kôd]

Maj/Svibanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi kôd]

Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz[uredi - уреди | uredi kôd]

Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi kôd]

Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi kôd]

Kroz godinu[uredi - уреди | uredi kôd]

Smrti[uredi - уреди | uredi kôd]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1921.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi kôd]

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi kôd]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi kôd]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi kôd]

Kroz godinu[uredi - уреди | uredi kôd]

Nobelova nagrada za 1921. godinu[uredi - уреди | uredi kôd]

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. "Pravda", 30. jan. 1921, Beograd
  2. "Politika", 1. feb. 1921
  3. "Politika", 2. feb. 1921
  4. "Politika", 9. feb. 1921
  5. Stjepan Radić, the Croat Peasant Party, and the politics of mass mobilization, 1904-1928m By Mark Biondich, page 174
  6. "Politika", 28. feb. 1921
  7. "Politika", 16. mart 1921
  8. "Politika", 22. mart 1921
  9. "Politika", 21. mart 1921
  10. "Politika", 9. april 1921, str. 2
  11. "Politika", 23. mart 1921
  12. "Politika", 28. mart 1921
  13. Politika, 7. maja 1921, str. 1
  14. Anschlusspläne Österreichs und österreichischer Bundesländer nach 1918. historisches-lexikon-bayerns.de
  15. Daniel Patafta. Privremene vlade u Rijeci (listopad 1918. – siječanj 1924.). hrcak.srce.hr
  16. "Politika", 7. maj 1921
  17. Nepostojeći grad Sušak. fluminensia.org
  18. "Politika", 14. maj 1921
  19. Thomas F. O'Brien (13 November 1999). The Revolutionary Mission: American Enterprise in Latin America, 1900-1945. Cambridge University Press. str. 209–. ISBN 978-0-521-66344-1. https://books.google.com/books?id=pbwm7sdhAC4C&pg=PA209. 
  20. "Politika", 17. jun 1921
  21. "Politika", 17. jul 1921
  22. "Politika", 15. jun 1921
  23. "Politika", 23. jun 1921
  24. "Politika", 28. jun 1921 i ranije
  25. "Politika", 7. jun 1921
  26. "Politika", 26. jul 1921
  27. "Politika", 5. avg. 1921
  28. "Politika", 8. avg. 1921
  29. "Politika", 12. avg. 1921
  30. "Politika" 26. avg. 1921
  31. "Politika", 30. avg. 1921
  32. "Politika", 14. sept. 1921 i ranije
  33. "Politika", 19. sept. 1921
  34. "Politika", 16. sept. 1921
  35. "Politika", 26. sept. 1921
  36. Narodno pozorište Sarajevo. secanja.com
  37. Bruce A. Elleman (1997). Diplomacy and Deception: The Secret History of Sino-Soviet Diplomatic Relations, 1917-1927. M.E. Sharpe. str. 88–. ISBN 978-0-7656-0142-1. https://books.google.com/books?id=sgRWWWNYZ1IC&pg=PA88. 

Literatura[uredi - уреди | uredi kôd]