1974
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | 2000-e | >
<< | < | 1970. | 1971. | 1972. | 1973. | 1974. | 1975. | 1976. | 1977. | 1978. | > | >>
- Ovo je članak o godini 1974.
Gregorijanski | 1974 MCMLXXIV |
Ab urbe condita | 2727 |
Islamski | 1393 – 1394 |
Iranski | 1352 – 1353 |
Hebrejski | 5734 – 5735 |
Bizantski | 7482 – 7483 |
Koptski | 1690 – 1691 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2029 – 2030 |
- Shaka Samvat | 1896 – 1897 |
- Kali Yuga | 5075 – 5076 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4610 – 4611 |
- 60 godina | Yang Drvo Tigar (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11974 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1974 (MCMLXXIV) je redovna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom kalendaru.
Događaji[uredi - уреди]
Januar/Siječanj[uredi - уреди]
- 1. 1. - 7. 3. - Trodnevni radni tjedan u Velikoj Britaniji, usljed nestašice ugljena prouzročenog rudarskim štrajkom.
- januar - EI Niš počela proizvodnju TV aparata u boji ("Spektar kolor specijal").
- 2. 1. - Naftna kriza: Ričard Nikson potpisuje akt po kome se smanjuje maksimalna brzina u SAD-u na 55 milja na čas kako bi se sačuvao benzin tokom OPEC-ovog embarga.
- ca. 6. 1. - Igor Mandić i Mirko Božić napustili uredništvo zagrebačkog časopisa "Oko", protiveći se prenošenju sovjetskih stavova u diskusiji o konzumerizmu u Jugoslaviji[1].
- 8. 1. - Ustavna komisija SFRJ nakon javne rasprave pripremila konačni nacrt Ustava (22. 1. predstavljen Veću naroda).
Februar/Veljača[uredi - уреди]
- 1. 2. - U požaru u 25-katnoj uredskoj zgradi "Joelma" u Sao Paulu (Brazil) poginulo je 189 osoba.
- 4. 2. - Simbionska oslobodilačka armija otela naslednicu Patty Hearst - do aprila naizgled postaje jedna od njih.
- 7. 2. -
Grenada stiče punu nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva.
- 12. 2. - Jugoslavija, Mađarska i Čehoslovačka potpisali sporazum o gradnji Jadranskog naftovoda.[2]
- 13. 2. - Aleksandar Solženjicin proteran iz SSSR i oduzeto mu državljanstvo.
- februar - Prebegli čehoslovački general Jan Šejna tvrdi da postoji "Plan Polarka", koji predviđa upad Varšavskog pakta u Jugoslaviju preko Austrije, u slučaju nereda posle Titove smrti.[3][4]. Jugoslovenski mediji kasnije to uglavnom nazivaju lažima.
- 19 - 22. 2. - Aziz Hadžihasanović u "Oslobođenju" upozorava na muslimanski nacionalizam, podjednako opasan kao srpski i hrvatski[5].
- 21. 2. -
Skupština SFRJ donijela novi Ustav koji je bio na snazi do raspada države, najduži ustav na svijetu. Savezna skupština dvodomna, sa delegatskim umesto poslaničkog sistema. Predsedništvo SFRJ ima 8 članova (po jedan iz 6 republika i 2 pokrajine) + Tito kao Predsednik Republike.
- Narednih dana i novi ustavi republika i pokrajina - ove druge ranije imale statute, istovremeno su deo Srbije i konstitutivni delovi federacije, imaju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast.
- 22. 2. - Pakistan priznao nezavisnost Bangladeša (bivši Istočni Pakistan, nezavisnost proglašena 1971).
- 24. 2. - Osnovan Mostarski teatar mladih.
- 28. 2. - Izbori u UK dovode do smjene na čelu vlade: laburista Harold Wilson je opet na čelu vlade (njegova partija nema apsolutnu većinu - Hung parliament).
Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 1 - 8. 3. - Delegacija SKJ na čelu sa Kirom Gligorovim u zvaničnoj poseti Severnoj Koreji[6].
- 2. 3. - Poslednji "Ćira" na uskotračnoj pruzi Užice - Višegrad.
- 2. 3. - U Francovoj Španjolskoj pogubljen anarhist Salvador Puig Antich, usprkos protesta širom svijeta.
- 3. 3. - U dotad najtežoj nesreći u istoriji civilnog vazduhoplovstva, poginulo je svih 346 osoba u turskom putničkom avionu DC-10, koji se srušio blizu Pariza.
- 8. 3. - U Parizu otvoren aerodrom Charles de Gaulle.
- 8. 3. - U Conakryju, Gvineja, zaključen ugovor o osnivanju Međunarodne boksitne asocijacije - Jugoslavija jedna od članica.
- 10. 3. - Japanski vojnik Hiroo Onoda okončao skrivanje na Filipinima.
- 18. 3. - Sastanak OPEC u Beču: kraj Naftne krize započete 1973, većina OPEC-ovih zemalja prekida 5-mesečni embargo protiv SAD, Evrope i Japana, Saudijci povećavaju proizvodnju.
- 21 - 30. 3. - Grupa B svetskog šampionata u hokeju na ledu u Ljubljani, SAD prve, Jugoslavija druga.
- 29. 3. - U Kini otkrivena Vojska od terakote.
- mart - maj -
Izbori delegata za skupštine na raznim nivoima u SFRJ.
April/Travanj[uredi - уреди]
- 1. 4. - Na Radio Beogradu II krenula dugogodišnja emisija "Gost Drugog programa".
- 6. 4. - Pesma Evrovizije: prva je ABBA sa Waterloo-om, Korni grupa je 12. sa "Mojom generacijom".
- 7. 4. - "Barski kongres" pro-ibeovske "Komunističke partije Jugoslavije" - milicija pohapsila učesnike (osuđeni u septembru).
- 11. 4. - Masakr u Kirjat Šmoni - palestinski gerilci ubili 18 izraelskih civila.
- 22. 4. - Završena "Beograđanka" ("Palata Beograd"), otvorena velika robna kuća.
- 22. 4. - Osnovana Akademija umetnosti u Novom Sadu.
- 24. 4. - Stephen King objavio prvi roman pod svojim imenom - Carrie.
- 25. 4. - Nenasilna "Revolucija karanfila" u Portugalu - okončano 48 godina diktature Salazara pa Kaetana.
- 29. 4. - Osnovan Univerzitet Crne Gore.
Maj/Svibanj[uredi - уреди]
- 7. 5. - Njemački kancelar Willy Brandt podnio ostavku, slijedi Helmut Schmidt (do 1982).
- 15. 5. - Konstituisanje nove, dvodomne, Savezne skupštine SFRJ, Kiro Gligorov izabran za njenog predsednika.
- 16. 5. - Josip Broz Tito proglašen za doživotnog predsednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
- 17. 5. - Džemal Bijedić reizabran za saveznog premijera (Savezno izvršno veće).
![](http://web.archive.org./web/20150909162440im_/https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/18/VW_Golf_I_Facelift_front_20081209.jpg/200px-VW_Golf_I_Facelift_front_20081209.jpg)
Volkswagen Golf prve generacije
- 17. 5. - Bombe u Dublinu i Monaghanu: protestantski ulsterski teroristi detonirali više bombi u Republici Irskoj, od čega je poginulo 33 ljudi - najkrvaviji pojedinačni dan tokom "Nevolja".
- 18. 5. - Indija detonira prvu nuklearnu bombu - šesta nacija na svetu s takvom mogućnošću.
- 18. 5. - Završena Varšavska radio antena, visine 646 metara.
- 27 - 30. 5. - Deseti kongres SKJ, Tito izabran za doživotnog predsednika SKJ ("bez ograničenja mandata"). Centralni komitet sa 166 članova, Predsedništvo CK (39 članova), 12-člani Izvršni komitet (sekretar Stane Dolanc). Srpskog kadra Mijalka Todorovića nema među najvišim partijskim funkcionerima[3].
- maj - Predstavljena prva generacija Volkswagen Golfa.
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди]
- 7. 6. - Puštena u rad zemaljska satelitska stanica u Prilikama kod Ivanjice.
- 8. 6. - Odnosi Saudi Arabije i SAD: zaključeni ekonomski i vojni sporazumi.
- 13. 6. - 7. 7. -
Svetsko prvenstvo u fudbalu 1974., u Zapadnoj Nemačkoj. Domaćini u finalu porazili Holandiju 2-1. Jugoslavija prošla u drugi (takođe grupni) krug, gde je izgubila sve utakmice (retrospektivno 7. mesto).
- 18. 6. - Jugoslavija pobedila Zair sa 9-0 u prvom krugu takmičenja (Zairci štrajkovali?).
- 30. 6. - Čuveni ruski baletski igrač Mihail Barišnjikov napustio tokom turneje u Kanadi ansambl baleta Boljšoj teatra i ostao na Zapadu.
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди]
- 1. 7. - Umro argentinski predsednik Juan Perón, nasleđuje ga supruga Isabel.
- 15. 7. - Grupa oficira grčke narodnosti u kiparskoj Nacionalnoj gardi, pristalice pripajanja Kipra Grčkoj, izvršili vojni udar zbacivši sa vlasti predsednika arhiepiskopa Makariosa. Vlast je preuzeo Nikos Sampson a Makarios privremeno napušta Kipar.
- 19. 7. - Španski diktator Fransisko Franko zbog bolesti je privremeno predao vlast princu Juanu Carlosu (do 2. 9.).
- 20. 7. - (Prva) Turska invazija Kipra.
- 23. 7. - Grčka vojna vlada pozvala Konstantina Karamanlisa da se vrati iz izbeglištva u Parizu i formira vladu. To je bio kraj sedmogodišnje vladavine vojne hunte u Grčkoj.
- 24. 7. - Pogibija četvorice jugoslavenskih/hrvatskih alpinista na Kavkazu (Urso Vrdoljak, Nenad Čulić, Viktor Tabaković, Ante Bedalov).
- 27. 7. - Watergate: Sudski komitet Predstavničkog doma SAD odobrio prvi član za opoziv predsednika Nixona: ometanje pravde (u tri sledeća dana i za zloupotrebu vlasti i nepoštovanje Kongresa).
- 28. 7. - Otvoren Njegošev mauzolej na Lovćenu, rad Ivana Meštrovića.
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди]
- 3. 8. - Iranski šah odobrio ekonomski plan koji predviđa godišnji rast od 25,9% sledećih pet godina uz državnu potrošnju od 69 milijardi dolara.
- 5. 8. - Bela kuća objavila Smoking Gun traku, koja pokazuje da je Nixon od početka učestvovao u zataškavanju provale u Watergate.
- 8. 8. - Richard Nixon objavio da podnosi ostavku.
- 9. 8. - Gerald Ford je novi predsednik SAD (jedini koji nije učestvovao na predsedničkim izborima).
![](http://web.archive.org./web/20150909162440im_/https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/ef/NIXONSandFORDS.jpg/180px-NIXONSandFORDS.jpg)
Nixonov odlazak
- 14. 8. - Nakon prekida u pregovorima sa kiparskom stranom, Turska preduzima drugu invaziju Kipra u kojoj zauzima 37% ostrva.
- 30. 8. - Željeznička katastrofa u Zagrebu, ekspresni vlak Beograd-Dortmund iskočio iz tračnica, poginulo 153 ljudi.
- 31. 8. - Zapadna Nemačka će dati kredit od dve milijarde dolara Italiji koja je u ekonomskoj krizi.
Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- 8. 9. - TWA Flight 841 pao u Jonsko more, oboren bombom - prvi poznati slučaj samoubilačke misije.
- 10. 9. - Portugal priznao nezavisnost Gvineje Bisau (proglašena prethodne godine).
- 12. 9. - Vojna hunta Derg zbacila Haila Selasija, cara Etiopije.
- 23. 9. - BBC započinje servis Ceefax (teletekst).
- 23. 9. - Fordov govor na međunarodnoj energetskoj konferenciji u Detroitu: suverene nacije ne mogu dozvoliti da im sudbinu određuje nameštanje cena sirovina, zaobilazno preti ratom.
Oktobar/Listopad[uredi - уреди]
- 7. 10. - Uhapšen disident Mihajlo Mihajlov, zbog pet članaka objavljenih u zapadnim novinama.
- 9. 10. - Švicarska zrakoplovna tvrtka Swiss Air prevezla je na jug stotine tisuća lastavica kako bi ih spasila od nenadane rane hladnoće.
- 10. 10. - Novi izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu, Wilsonovi laburisti dobijaju apsolutnu većinu od tri poslanika (poslednja laburistička pobeda do 1997).
- 20. 10. - Povodom 30-godišnjice oslobođenja, predsednik Tito odlikovao Beograd Ordenom narodnog heroja.
- 29. 10. - Teroristički dvojac Matičević - Prpić poginuo kod Gospića.
- 30. 10. - Boks-meč The Rumble in the Jungle u Kinšasi - Muhammad Ali porazio Georgea Foremana.
- oktobar - Osuđeni dr. Đuro Đurović i Zagorka Stojanović "četnički zaverenici"[3].
Novembar/Studeni[uredi - уреди]
![](http://web.archive.org./web/20150909162440im_/https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7e/Skeleton_and_restoration_model_of_Lucy.jpg/200px-Skeleton_and_restoration_model_of_Lucy.jpg)
Rekonstrukcija Lucy
- 6. 11. - Umro Dušan Vlačo (22), rekorder po dužini življenja sa presađenim srcem (operisao ga Majkl Debejki 18. septembra 1968).
- 12. 11. - Južna Afrika suspendovana iz Generalne skupštine UN zbog politike aparthejda.
- 14. 11. - Beograd zbog finansijskih teškoća odustao od organizacije Univerzijade, koja je trebalo da se održi septembra 1975 (biće održana u Rimu, a u Beogradu tek 2009, u međuvremenu u Zagrebu 1987).
- 18. 11. - Prvi album Bijelog dugmeta - "Kad bi' bio bijelo dugme".
- 19. 11. - Narodna skupština Srbije odobrila amandmane kojim je povećana kontrola nad univerzitetima i nastavnim osobljem (pogođeni profesori sa Filozofskog fakulteta)[3].
- 21. 11. - Eksplodirale bombe u dva pub-a u Birminghamu, poginula 21 osoba.
- 21 - 23. 11. - Deveti kongres Saveza socijalističke omladine Jugoslavije.
- 22. 11. - Počelo suđenje 15-članoj "ustaškoj terorističkoj grupi" u Zadru[3].
- 22. 11. - Palestinska oslobodilačka organizacija dobila status posmatrača u UN.
- 23. 11. - Masakr šezdesetorice u Etiopiji: Derg pogubio 54 zvaničnika carskog režima, u pucnjavi ubijena još šestorica.
- 24. 11. - Otkriven skelet Lucy, pripadnice vrste Australopithecus afarensis.
- 24. 11. - Vladivostočki samit: Brežnjev i Ford dogovorili ograničenje strateškog arsenala.
- 25. 11. - U Velikoj Britaniji van zakona je stavljena teroristička Irska republikanska armija, četiri dana poslije podmetanja eksploziva u dva puba u Birminghamu i pogibije 21 osobe.
- 27. 11. - Emitovana prva emisija Kocka, kocka, kockica.
Decembar/Prosinac[uredi - уреди]
- 28. 12. - U Bangladešu je vlada uvela izvanredno stanje u zemlji koje je dopuštalo premijeru M. Rahmanu gotovo neograničenu političku moć.
- 8. 12. - Grčka: monarhija je odbijena na referendumu.
- 18. 12. - U Indoneziji uhvaćen Teruo Nakamura, japanski vojnik tajvanskog porekla, poslednji zaostali od Drugog svetskog rata.
- 25. 12. - Ciklon gotovo uništio australijski grad Darvin.
Tokom godine[uredi - уреди]
- Izmišljena Rubikova kocka.
- Sukob između lidera SKJ i filozofa - "Praxis-ovaca" u Zagrebu i Beogradu (osam profesora sa Filozofskog fakulteta), naročito u prvih pet meseci godine[3] Takođe i poslednja Korčulanska letnja škola.
- Američka firma Westinghouse odabrana za gradnju nuklearke u Krškom (projekat vredan 518 miliona dolara, najveći ikada finansiran američkim i evropskim novcem, tj. kreditima)[3].
- Šah: Jugoslavija druga na turniru u Nici, Ljubomir Ljubojević osvojio turnir u Las Palmasu.
1974. u temama[uredi - уреди]
- Predsedništvo SFRJ (od ove godine 9 članova umesto 23):
- Josip Broz Tito (Predsednik Republike, ispred SKJ)
- Edvard Kardelj (SR Slovenija)
- Vladimir Bakarić (SR Hrvatska)
- Petar Stambolić (SR Srbija - uža) - prvi potpredsednik
- Stevan Doronjski (SAP Vojvodina)
- Fadil Hodža (SAP Kosovo)
- Cvijetin Mijatović (SR Bosna i Hercegovina)
- Lazar Koliševski (SR Makedonija)
- Vidoje Žarković (SR Crna Gora)
- Predsednik Skupštine SFRJ: Mijalko Todorović, pa Kiro Gligorov od 15. 5.
- Predsednik SIV-a: Džemal Bijedić
- važniji resori: Miloš Minić (ino-poslovi), gen. Franjo Herljević (unutarnji, njegovo imenovanje se tumači kao stavljanje civilne Službe bezbednosti pod vojnu kontrolu[7]), gen. Nikola Ljubičić (narodna odbrana).
- Predsednik Saveznog ustavnog suda: Blažo Jovanović
Stekli nezavisnost (gerila u Gvineji Bisau proglasila nezavisnost 1973, priznata ove godine):
- Televizija. TV serije: "Otpisani" (1974-75), "Dimitrije Tucović" (snim. 1973), "Tajne Jadrana 2", "Divlje godine" (TV Beograd); "U registraturi" (TV Zagreb).
Rođenja[uredi - уреди]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 7. 1. - Alenka Bikar, slovenska atletičarka
- 11. 1. - Jens Nowotny, nogometaš
- 12. 1. - Melanie C, članica Spice Girls
- 13. 1. - Dražen Šivak, glumac
- 16. 1. - Kate Moss, britanska manekenka
- 21. 1. - Kim Dotcom, osnivač Megaupload-a
- 30. 1. - Christian Bale, glumac
- 5. 2. - Borislav Stefanović, srpski političar
- 8. 2. - Guy-Manuel de Homem-Christo, član Daft Punk
- 10. 2. - Elizabeth Banks, glumica
- 13. 2. - Robbie Williams, pevač
- 15. 2. - Mr Lordi, finski rok-pevač
- 18. 2. - Jevgenij Kafeljnikov, teniser
- 19. 2. - Dejan Lutkić, glumac
- 22. 2. - James Blunt, pevač
- 22. 2. - Slađana Zrnić, glumica
- 25. 2. - Sretko Kalinić Zver, kriminalac
- 26. 2. - Sébastien Loeb, reli vozač
- 4. 3. - Karol Kučera, slovački teniser
- 4. 3. - Mladen Krstajić, fudbaler
- 5. 3. - Matt Lucas, glumac, komičar
- 5. 3. - Eva Mendes, glumica, model, pevačica
- 13. 3. - Tomislav Bekić, hrvatski operni pjevač
- 15. 3. - Jana, srpska pevačica
- 17. 3. - Aleksandra Ivošev, strelac vazdušnom puškom
- 24. 3. - Alyson Hannigan, glumica
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди]
- 6. 4. - Robert Kovač, nogometaš
- 8. 4. - Chris Kyle, američki snajperista, tema filma († 2013)
- 9. 4. - Jenna Jameson, glumica
- 12. 4. - Srđan Srećković, srpski političar
- 17. 4. - Victoria Beckham, članica Spice Girls
- 17. 4. - Krešimir Mikić, glumac
- 26. 4. - Ivana Miličević, američka glumica hrvatskih korijena
- 28. 4. - Penélope Cruz, glumica, model
- 29. 4. - Milica Raičević, slikarka
- 7. 5. - Breckin Meyer, glumac, komičar
- 18. 5. - Boris Milićević, srpski novinar i aktivista
- 28. 5. - Bojana Maljević, srpska glumica
- 30. 5. - CeeLo Green, kantautor, producent
- 1. 6. - Alanis Morissette, kantautorka, muzičarka, glumica
- 3. 6. - Dejan Stojanović Kepa, srpski bubnjar
- 5. 6. - Chad Allen, američki glumac
- 7. 6. - Bear Grylls, avanturista, TV voditelj
- 25. 6. - Nisha Ganatra, kanadska glumica i rediteljka
- 26. 6. - Ecija Ojdanić, glumica
- 28. 6. - Rob Dyrdek, skejter, TV voditelj
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- 8. 7. - Goca Tržan, srpska pop pevačica
- 8. 7. - Dragoslav Jevrić, fudbaler
- 8. 7. - Elvir Baljić, fudbaler
- 9. 7. - Nikola Đuričko, glumac
- 13. 7. - Jarno Trulli, vozač F1
- 13. 7. - Sandra Lončarić, glumica
- 14. 7. - Siniša Skelin, hrvatski veslač
- 22. 7. - Franka Potente, nemačka glumica
- 23. 7. - Maurice Greene, atletičar
- 24. 7. - Haris Brkić, bosanskohercegovački košarkaš († 2000)
- 28. 7. - Aleksis Cipras, premijer Grčke
- 30. 7. - Hilary Swank, američka glumica
- 31. 7. - Emilia Fox, engleska glumica
- 10. 8. - Goranka Tuhtan, hrvatska operna pjevačica
- 17. 8. - Giuliana Rancic, TV osoba
- 22. 8. - Ivana Peters, srpska pop-rok pevačica
- 25. 8. - Bojan Kostreš, srpski političar
- 25. 8. - Eric Millegan, američki glumac
- 6. 9. - Tim Henman, teniser
- 6. 9. - Nina Persson, pevačica Cardigans-a
- 10. 9. - Mirko Filipović, hrvatski bokser
- 10. 9. - Aleksandra Radović, pevačica
- 14. 9. - Hicham El Guerrouj, atletičar
- 18. 9. - Sol Campbell, fudbaler
- 19. 9. - Jimmy Fallon, TV voditelj, komičar, glumac
- 19. 9. - Victoria Silvstedt, model, glumica
- 28. 9. - Tina Ivanović, pevačica
- 29. 9. - Nebojša Milovanović, glumac
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди]
- 28. 10. - Joaquin Phoenix, glumac
- 29. 10. - Albert Nađ, srpski fudbaler
- 5. 11. - Dado Pršo, hrvatski nogometaš
- 9. 11. - Alessandro Del Piero, fudbaler
- 10. 11. - Kristina Kovač, pevačica, kompozitor
- 11. 11. - Leonardo DiCaprio, američki glumac
- 16. 11. - Paul Scholes, fudbaler
- 18. 11. - Petter Solberg, reli vozač
- 24. 11. - Stephen Merchant, pisac, glumac, komičar
- 26. 11. - Ermin Sijamija, glumac
- 7. 12. - Kristie Lu Stout, TV novinarka
- 17. 12. - Lajko Feliks, violinista
- 18. 12. - Viki Miljković, pevačica
- 19. 12. - Jasmila Žbanić, bosanskohercegovačka režiserka
- 24. 12. - Marcelo Salas, fudbaler
- 24. 12. - Ryan Seacrest, TV voditelj
- 28. 12. - Nemanja Šarović, srpski političar
- 29. 12. - Lena Bogdanović, srpska glumica
- ? - Ilarion Golubović, episkop timočki
- ? - Domagoj Margetić, novinar
- ? - Vanessa Radman, glumica
- ? - Robert Ugrina, glumac
- ? - Andrej Nikolaidis, novinar, književnik
Smrti[uredi - уреди]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 12. 1. - Anto Babić, historičar (* 1899)
- 13. 1. - Salvador Novo, meksički pisac (* 1904)
- 16. 1. - Hamdija Kapidžić, historičar (* 1904)
- 19. 1. - Milivoje Pavlović, srpski filolog (* 1891)
- 22. 1. - Oskar Herman, slikar (* 1886)
- 27. 1. - Georgios Grivas, grčki general, kiparski gerilac (* 1898)
- 31. 1. - Samuel Goldwyn, filmski producent (* 1879)
- 2. 2. - Imre Lakatos, filozof matematike i nauke (* 1922)
- 4. 2. - Satyendra Nath Bose, fizičar (* 1894)
- 8. 2. - Fritz Zwicky, astronom (* 1898)
- 13. 2. - Petar Lubarda, slikar, srpski akademik (* 1907)
- 17. 2. - Jordan Kuničić, teolog, dominikanac, skladatelj (* 1908)
- 24. 2. - Siniša Stanković, srpski biolog, akademik i državnik (* 1892)
- 2. 3. - Salvador Puig Antich, španski anarhista (* 1948)
- 12. 3. - Milan Bartoš, pravnik, ekspert za međunarodno pravo, akademik (* 1901)
- 14. 3. - Mato Lovrak, hrvatski književnik (* 1899.)
- 21. 3. - Candy Darling, američka glumica (* 1944.)
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди]
- 2. 4. - Georges Pompidou, predsednik Francuske (* 1911)
- 11. 4. - Abraham Robinson, američki matematičar (* 1918)
- 18. 4. - Marcel Pagnol, književnik, filmski režiser (* 1895)
- 19. 4. - Muhammad Ayub Khan, bivši predsednik Pakistana (* 1907)
- 24. 4. - Bud Abbott, glumac, komičar (* 1897)
- 30. 4. - Agnes Moorehead, glumica (* 1900)
- 14. 5. - Ljubo Babić, hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti i likovni pedagog (* 1890.)
- 24. 5. - Duke Ellington, američki džez pijanista (* 1899)
- 25. 5.? - Gabrijel Jurkić, bosanski slikar (* 1886)
- 9. 6. - Katharine Cornell, američka glumica
- 18. 6. - Georgij Žukov, maršal i četvorostruki heroj SSSR (* 1896)
- 22. 6. - Savo Orović, general-pukovnik JNA (* 1888)
- 28. 6. - Vannevar Bush, inženjer, informatički vizionar (* 1890)
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- 1. 7. - Juan Perón, general, predsednik Argentine (* 1895)
- 4. 7. - Muhamed Amin al-Huseini, bivši velika muftija Jeruzalema (* ca. 1897)
- 9. 7. - Earl Warren, bivši vrhovni sudija SAD (* 1891)
- 11. 7. - Pär Lagerkvist, švedski književnik, nobelovac (* 1891.)
- 14. 7. - Sibyl Hathaway, gospodarica Sarka (* 1884)
- 24. 7. - James Chadwick, fizičar, nobelovac (* 1891)
- 29. 7. - Erich Kästner, njemački književnik (* 1899.)
- 29. 7. - Mama Cass, članica The Mamas & the Papas (* 1941)
- 8. 8. - Baldur von Schirach, bivši lider Hitlerjugenda (* 1907)
- 24. 8. - Velimir Živojinović Masuka, književnik (* 1886)
- 25. 8. - Savo Vukelić, general-pukovnik JNA, narodni heroj (* 1917)
- 26. 8. - Charles Lindbergh, američki avijatičar (* 1902)
- 27. 8. - Otto Strasser, bivši levi nacista (* 1897)
- 1. 9. - Radovan Grković, borac, političar, narodni heroj (* 1913)
- 4. 9. - Creighton Abrams, američki general sa 4 zvezdice (* 1914)
- 14. 9. - Milo Bošković, književnik (* 1937)
- 15. 9. - Janko Rodin, nogometaš, učesnik NOB (* 1900)
- 21. 9. - Walter Brennan, glumac (* 1894)
- 23. 9. - Darko Lukić, pijanist (* 1922)
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди]
- 1. 10. - Spiridon Marinatos, arheolog (* 1901)
- 2. 10. - Marko Vujačić, književnik i političar (* 1889)
- 9. 10. - Oskar Schindler, industrijalac, Pravednik među narodima (* 1908)
- 13. 10. - Ed Sullivan, američki TV-voditelj (* 1901.)
- 24. 10. - Bartol Petrić, hrvatski slikar (* 1899.)
- 27. 10. - Rudolf Dassler, osnivač firme "Puma" (* 1898)
- 11. 11. - Grga Jankes, učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj (* 1906)
- 13. 11. - Vittorio De Sica, talijanski filmski redatelj i glumac (* 1901.)
- 25. 11. - U Thant, burmanski političar, bivši generalni sekretar UN (* 1909)
- 28. 11. - Konstantin Meljnikov, sovjetski arhitekta (* 1890)
- 29. 11. - Peng Dehuai, maršal NR Kine u zatvoru (* 1898)
- 1. 12. - Lajoš Zilahi, mađarski književnik (* 1891)
- 6. 12. - Nikolaj Kuznjecov, admiral flote i heroj SSSR (* 1904)
- 14. 12. - Walter Lippmann, novinar, komentator (* 1889)
- 15. 12. - Anatole Litvak, filmski režiser (* 1902)
- 20. 12. - Risto Stijović, vajar (* 1894)
- 26. 12. - Jack Benny, glumac, komičar (* 1894)
- ? - Stipan Marušić, bivši predsednik I.V. SAP Vojvodina (* 1926)
Nobelova nagrada za 1974. godinu[uredi - уреди]
- Fizika: Martin Ryle i Antony Hewish
- Kemija: Paul J. Flory
- Fiziologija i medicina: Albert Claude, Christian de Duve i George E. Palade
- Književnost: Eyvind Johnson, Harry Martinson i Aleksandar Solženjicin
- Mir: Seán MacBride i Eisaku Sato
- Ekonomija: Gunnar Myrdal i Friedrich Hayek
Reference[uredi - уреди]
- ↑ Yugoslav Authors Protest Against Publication of Soviet Articles, Zdenko Antić, OSA - RFE
- ↑ Oil problems in Yugoslavia - new pipeline to serve Eastern Europe, OSA - Radio Free Europe
- ↑ 3.0 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 3.6 3.7 Yugoslavia 1974, Slobodan Stanković, Radio Free Europe, na Osa Archivum
- ↑ Austria and US Security, John M. Luchak, p. 93
- ↑ Sabrina Ramet, Tri Jugoslavije...
- ↑ Yugoslav-North Korean Relations Improving, S.Stanković, OSA-RFE
- ↑ An Army General is Yugoslavia's New Police Minister OSA - RFE
Spoljne veze[uredi - уреди]
- Oil Problems in Yugoslavia -- New Pipeline to Serve Eastern Europe, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Foreign Investment in Yugoslavia Reviewed, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Workers in the West Invest in Domestic Industry, Zdenko Antić, OSA-RFE
- New Yugoslav Constitution: General Appraisal of the Text, S.Stanković, OSA-RFE
- The Cyprus Crisis and the Balkan Pact, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav-North Korean Relations Improving, S.Stanković, OSA-RFE
- Mihajlo Mihajlov Arrested, Zdenko Antić, OSA-RFE
- After Sadat's Brioni Meeting with Tito, S.Stanković, OSA-RFE
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar