1921
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1890-e | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | >
<< | < | 1917. | 1918. | 1919. | 1920. | 1921. | 1922. | 1923. | 1924. | 1925. | > | >>
Gregorijanski | 1921 MCMXXI |
Ab urbe condita | 2674 |
Islamski | 1339 – 1340 |
Iranski | 1299 – 1300 |
Hebrejski | 5681 – 5682 |
Bizantski | 7429 – 7430 |
Koptski | 1637 – 1638 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 1976 – 1977 |
- Shaka Samvat | 1843 – 1844 |
- Kali Yuga | 5022 – 5023 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4557 – 4558 |
- 60 godina | Yin Metal P(ij)etao (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11921 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1921 (MCMXXI) bila je redovna godina koja počinje u subotu.
Događaji[uredi - уреди]
Januar/Siječanj[uredi - уреди]
- 15. 1. - Zemljotres severno od Bečeja (M 4.7, Int. VII). ž
- 22. 1. - Počelo s radom Pozorište "Sterija" u Vršcu.
- 25. 1. - Prvi put upotrebljena reč "robot" na premijeri "R.U.R - Rosumovi univerzalni roboti" Karela Čapeka.
- 28. 1. - Ustavotvorna skupština KSHS usvojila revidiranu proceduru glasanja.
- 29. 1. - Komisija za reparacije u Parizu, bez učešća Nemačke, odlučila da ova mora platiti 269 milijardi zlatnih maraka i još 12% vrednosti izvoza sledećih 42 godine (vidi april).
- 30. 1. - Beograd odlikovan Ordenom Legije časti.
Februar/Veljača[uredi - уреди]
- 8. 2. - U Beogradu osnovana prva policijska škola u Srbiji (danas Dan policijskog školstva).
- 11. 2. - Sjednica zastupnika HRSS, upućena poruka "regentu Srbije" Aleksandru - traži se neutralna seljačka republika i poseban ustavotvorni Sabor, kao preduvjet za pravedan sporazum sa Srbijom (praktično se Ujedinjenje od 1. decembra 1918 smatra ništavnim[1]).
- 17. 2. - Povučen prošlogodišnji dekret o opštem pravu glasa u KSHS (koji je uključivao i žene).
- 25. 2. - Crvena armija ulazi u Tbilisi, glavni grad Demokratske Republike Gruzije - istog dana proglašena Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika.
- 28. 2. - Kronštatska pobuna mornara ruske flote protiv boljševika u Rusiji (slomljena 17.3.).
- februar - Autonomistička izjava slovenačkih kulturnih radnika.
Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 1. 3. - U Francuskoj umro bivši crnogorski kralj Nikola I Petrović.
- 2. ožujka - proglašena Labinska republika, pobuna istarskih rudara protiv nadolazeće talijanske fašističke politike.
- 8. 3. - Francuske trupe ulaze u delove Rura, nakon što je Nemačka pokušala da pregovara oko iznosa reparacija.
- 13. 3. - Ruska Bela armija uzima Mongoliju od Kine (Roman Ungern fon Šternberg)
- 15. 3. - Sporazum vlade i JMO - kompaktnost BiH, versko-prosvetna autonomija, šerijat itd. (Mehmed Spaho i H. Karamehmedović će ući u vladu).
- 18. 3. - Mirom u Rigi i formalno okončan Poljsko-sovjetski rat, uspostavljena granica traje do 1939.
- 21. 3. - Dekretom uvedena Nova ekonomska politika u Sovjetskoj Rusiji.
- 23. 3. - Plebiscit u Šleziji za povratak Nemačkoj.
- 27. 3. - Prvi pokušaj Karla I da se instalira u Mađarskoj.
- 29. 3. - U Sarajevu osnovano Jugoslovensko novinarsko udruženje.
April/Travanj[uredi - уреди]
- 6. 4. - Jugoslavenski klub (klerikalci) izdvaja mišljenje povodom Nacrta ustava, predlaže šest pokrajina, po tri sa pravoslavnom i katoličkom većinom.
- 11. 4. - Ustanovnljen Emirat Transjordanija, autonomni deo Britanskog Mandata Za Palestinu, vladar Abdulah I Jordanski.
- 21. 4. - Starešine čehoslovačke pravoslavne crkve zaključili da se spoje sa SPC[2].
- 27. 4. - Nemačke reparacije smanjene na 132 milijarde zlatnih maraka, u roku od 37 godina.
Maj/Svibanj[uredi - уреди]
- 1-7. 5. - Neredi u Jafi (Palestina), poginulo 48 Arapa i 47 Jevreja.
- 2. 5. - 5. 7. - Poljaci u gornjoj Šleziji po treći put dižu ustanak.
- 3. 5. - Osnovana provincija Severna Irska.
- 5. 5. - Ratne reparacije: Londonski raspored isplata određuje teret od 132 milijarde zlatnih maraka za sve Centralne sile u 66 godišnjih rata.
- 8. 5. - Veliki zbor HRSS u Koprivnici.
- 14. 5. - Zastupnici HRSS prihvatili "Ustav ili državno uređenje neutralne seljačke republike Hrvatske" (proglašen 26. 6.).
- 14-15. 5. - Jaka geomagnetska oluja.
- 14-17. 5. - Antievropski neredi u Kairu i Aleksandriji.
- 19. 5. - Ograničena imigracija u SAD, uvedene kvote po zemljama, znatno oboreno useljavanje iz južne i istočne Evrope.
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди]
- 10. 6. - Italijani evakuisali Berković i Skradin.
- 11. 6. - KPJ napušta Ustavotvornu skupštinu.
- 12. 6. - Italijani napustili Šibenik, sutradan i Benkovac (kraj evakuacije druge zone).
- 27. 6. - Sporazum vlade i Džemijeta o zaštiti feudalaca u Južnoj Srbiji (Makedoniji) - omogućeno donošenje ustava.
- 28. 6. -
Prostom većinom usvojen Vidovdanski ustav (glasalo 223 za, 35 protiv i bilo 158 odsutnih, uključujući HRSS). Najuticajnija hrvatska stranka HRSS neće priznavati nastalo stanje do 1925.
- 29. 6. - Komunista Spasoje Stejić bacio bombu na prestolonaslednikovu povorku, koji nije ranjen.
- jun - Srpski poreski zakon proširen na Crnu Goru.
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди]
- 1. 7. - Formalno osnovana Komunistička partija Kine (de fakto u avgustu 1920).
- 11. 7. - Prvo zvanično prvenstvo Jugoslavije u vaterpolu.
- 11.7. - Primirjem se okončava Irski rat za nezavisnost.
- 11.7. -
Proglašena nezavisnost Mongolije od Kine, pod okriljem Crvene armije (nezavisnost prvi put proglašena 1911).
- 14. 7. - U SAD Sacco i Vanzetti proglašeni krivim za ubistvo (biće pogubljeni 1927, uprkos velikim protestima).
- 17. 7. - Na severu Albanije proglašena Republika Mirdita - potrajala do novembra, uz pomoć KSHS.
- 18. 7. - Prvi put primenjena BCG vakcina protiv tuberkuloze.
- 21. 7. - U Delnicama ubijen ministar unutrašnjih poslova Milorad Drašković, počinitelj je komunista Alija Alijagić, u Zagrebu je uhapšen i Rodoljub Čolaković.
- + Rifski rat (ili Drugi Marokanski): španske trupe teško poražene u bici kod Anuala.
- 27. 7. - Tim istraživača na Univerzitetu u Torontu (na čelu Frederick Banting) objavio otkriće insulina.
- 28. 7. - Adolf Hitler dolazi na čelo NSDAP.
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди]
![](http://web.archive.org./web/20150909235922im_/https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/49/Peter_I_Karadjordjevic_of_Serbia.jpg/80px-Peter_I_Karadjordjevic_of_Serbia.jpg)
† Petar I
- 2. 8. - Zakon o zaštiti javne bezbednosti i poretka u državi - protiv komunista, anarhista i sl. KPJ stavljena van zakona, poslanicima oduzeti mandati, zabranjena propaganda.
- 10. 8. - Zemljotres s epicentrom između Gnjilana i Uroševca (Vitina, M 5.7, Int. VIII).
- 16. 8. - Umro Petar I Karađorđević, kralj Srba, Hrvata i Slovenaca (pogreb 22. 8.).
- 16.8. - Proglašena Baranjska republika ("Baranjsko-bajska srpsko-mađarska republika" [1] - na prostoru današnje Mađarske).
- 19. 8. - Civilne vlasti SHS napustile Pečuj, izbeglice kreću za njima.
- 23. 8. - Mađarska vojska zaposela svoj deo Baranje.
- 23.8. - U Bagdadu krunisan Fejsal I Irački.
- kolovoz, listopad? - Organiziran Hrvatski blok - HRSS, Hrvatska zajednica i Hrvatska stranka prava.
- 23. 8. - 13. 9. - Grčko-turski rat - Bitka na Sakariji, manje od 100km od Ankare, najdalji grčki prodor u ratu.
- 25. 8. - SAD zasebno sklapaju mir sa Nemačkom i Austrijom.
- 26. 8. - "Politika" javlja o "muslimanskoj pobuni" u okolini Pljevalja i Bijelog Polja (čete Jusufa Mehonića i Huseina Boškovića pomognute stanovništvom).
- 26.8. - U Nemačkoj ubijen političar Matijas Ercberger, uvedeno vanredno stanje.
Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- 11. 9. - U Kraljevini SHS osnovan nacionalni atletski savez.
- 18. 9. - Stanovnici Rifa proglasili Rifsku Republiku, nezavisnu od Španaca i marokanskog sultana, na čelu sa Abd el-Krimom (potrajala do 1926. i kraja Rifskog rata).
- 21. 9. - Eksplozija u Opauu, u BASF-ovoj fabrici u Nemačkoj, 500-600 poginulih.
- 25. 9. - U beogradskoj Sabornoj crkvi zavladičen moravsko-šleski vladika češke crkve Gorazd (budući novomučenik).
Oktobar/Listopad[uredi - уреди]
- 6. 10. - U Zagrebu počelo suđenje ubicama ministra Draškovića (Alija Alijagić i još petorica).
- 8. 10. - U Pančevu prva partija šaha živim figurama u Jugoslaviji.
- 19. 10. - Lisabonska Krvava noć: ubijen premijer Antoniu Granžu i još četvorica
- 22. 10. - Osnovan Srpski aeroklub, kasnije Aeroklub Kraljevine SHS pa Kraljevski jugoslovenski aeroklub "Naša krila".
- 23. 10. - Drugi Karlov pokušaj u Mađarskoj, Čehoslovačka i Jugoslavija prete ratom.
Novembar/Studeni[uredi - уреди]
- 9. 11. - Konferencija Ambasadora u Parizu donela zaključak o albanskim granicama - iste kao 1913, uz manje ispravke.
- + U Italiji osnovana Nacionalna fašistička partija.
- 12. 11. - Počinje Vašingtonska pomorska konferencija (do 6.2.'22.) - smanjena veličina velikih flota i utvrđen njihov odnos.
- 21. 11. - Kraljevina SHS i Grčka pozvane da do 10.12. povuku svoje trupe iz Albanije (Savet ambasadora na osnovu odluke od 9.11., v. Srpska okupacija Albanije).
Decembar/Prosinac[uredi - уреди]
- 1. 12. - Neredi u Beču zbog skupoće.
- 6. 12. - U Londonu potpisan Anglo-irski sporazum - kraj Irskog rata za nezavisnost, predviđena Irska Slobodna Država, samoupravni dominion (stupio na snagu godinu dana kasnije).
- 18. 12. - Prvi broj lista "Vreme".
- + Osnovana Socijalistička partija Jugoslavije, ujedinjenjem slovenačkih socijaldemokrata i "centrumaša" isključenih iz KPJ.
- ca. 26.12. - Incident u Šibeniku sa italijanskom mornaricom.
- 31. 12. - Zakon o inspekciji rada u KSHS.
Tokom godine[uredi - уреди]
- Razni ugovori između zemalja Male Antante (KSHS, Rumunija i Čehoslovačka).
- U Splitu osnovana Jugoslavenska Napredna Nacionalistička Omladina, kasnija ORJUNA.
- Osnovano Udruženje Četnika za slobodu i čast Otadžbine.
- krajem godine? - ? Unifikacija valute u KSHS.
Rođenja[uredi - уреди]
- 5. 1. - Friedrich Dürrenmatt, švicarski književnik († 1990.)
- 19. 1. - Patricia Highsmith, američka sapiteljica († 1995.)
- 5. 2. - Jovan Sekulić, istoričar umetnosti, osnivač Zavoda za zaštitu spomenika kulture († 2009)
- 18. 2. - Branko Bauer, filmski i TV reditelj i scenarista († 2002)
- 3. 3. - Miroslav Čangalović, srpski operski pevač († 1999)
- 27. 3. - Ivan Rabuzin, slikar-naivac († 2008)
- 28. 3. - Dirk Bogarde, engleski glumac
- 7. 4. - Zoran Petrović, slikar, vajar, književnik († 1996)
- 4. 5. - Edo Murtić, hrvatski slikar († 2005.)
- 17. 5. - Mario Rijavec, kompozitor i dirigent († 2006)
- 20. 5. - Olga Ivanović, srpska glumica († 2001.)
- 13. 6. - Marko Nikezić, srpski političar i diplomata († 1991)
- 21. 6. - Jane Russell, američka glumica († 2011)
- 28. 6. - Dušan Kanazir, biolog, predsednik SANU († 2009)
- 7. 7. - Dragomir Felba, srpski glumac († 2006)
- 16. 7. - Krste Crvenkovski, političar i državnik († 2001)
- 11. 8. - Alex Haley, američki pisac, autor Korijena († 1992.)
- 31. 8. - Vladimir Marenić, scenograf († 2010)
- 1. 9. - Branko Pešić, arhitekta († 2006)
- 3. 9. - Živorad Žika Mitrović, filmski režiser i scenarista († 2005)
- 12. 9. - Stanislaw Lem, poljski SF pisac († 2006.)
- 26. 9. - Vojin Stojić, vajar, prevodilac
- 13. 10. - Yves Montand, francuski šansonijer i glumac († 1991.)
- 13.10. - Vasilije Vasa Kazimirović, srpski istoričar († 1997)
- 14. 10. - Rade Marković, srpski glumac († 2010)
- 24. 10. - Srebrenka (Sena) Jurinac, hrvatska operna pjevačica
- 1. 11. - Branko Pešić, srpski arhitekta († 2006)
- 6. 11. - James Jones, američki književnik († 1977.)
- 11. 11. - Jovan Šćekić, novinar i urednik TV Beograd († 2002)
- 18. 11. - Vojislav Đonović, džez-gitarista († 2008)
- 28. 11. - Slobodan Džunić, književnik, urednik Radio Beograda († 1998)
- 14. 12. - Miroslav Babović, slavista, srpski akademik († 1997)
- 19. 12. - Blaže Koneski, književnik († 1993)
- 29. 12. - Dobrica Ćosić, srpski književnik, akademik i političar
Smrti[uredi - уреди]
- 9. januar - Todor Stefanović Vilovski, naučnik i književni kritičar (* 1854)
- 20. januar - Živojin Mišić, srpski vojvoda (* 1855)
- 2. mart - Nikola I Petrović, bivši crnogorski kralj (* 1840)
- 2. 8. - Enrico Caruso, talijanski pjevač (* 1873.)
- 16. avgust - Petar I Karađorđević, kralj Srba, Hrvata i Slovenaca (* 1844)
- 23. 11. - John Boyd Dunlop, škotski veterinar i pronalazač (* 1840.)
- 9. decembar - Živojin Jurišić, srpski botaničar (* 1863)
- 16. 12. - Camille Saint-Saëns, francuski skladatelj (* 1835.)
Nobelova nagrada za 1921. godinu[uredi - уреди]
- Fizika: Albert Einstein
- Kemija: Frederick Soddy
- Fiziologija i medicina: nije dodijeljena
- Književnost: Anatole France
- Mir: Karl Hjalmar Branting, Christian Lous Lange
Reference[uredi - уреди]
- Chronology 1921, University of Indiana