Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju

Trenutačno uređujemo 219.433 članka.

Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.

I vi možete uređivati Wikipediju!

Cloaca Maxima glavni je kanalizacijski sustav antičkog grada Rima i jedan je od najstarijih kanalizacijskih sustava općenito. Naziv Cloaca Maxima na latinskom doslovno znači „najveća kanalizacija”.

Izgrađena je krajem 6. stoljeća pr. Kr. za vladavine posljednjih rimskih kraljeva, posebice za vrijeme kralja Tarkvinija Priska, a prvobitno je služila isušivanju lokalnih močvara i uklanjanju otpada iz grada. Za izgradnju Cloace Maxime poslužilo je iskustvo Etruščana u izgradnji svodnoga luka koji je strukturu učinio stabilnijom i dugotrajnijom. Bila je jednim od prvih velikih urbanističkih zahvata, u početku kao otvoreni kanal, ali s vremenom se razvio u zatvoreni i puno veći kanalizacijski sustav. Započinjala je u antičkoj četvrti Suburra na obroncima Kvirinala i Viminala, prolazila je duž ceste Argiletum do Rimskog foruma, pa kroz Velabrum i Forum Boarium, a istjecala je u rijeku Tiber u blizini Emilijeva mosta. Agripa je 33. godine obnovio i rekonstruirao veliki dio kanalizacijskog sustava, a tijekom 1. stoljeća na Cloacu Maximu spojeno je svih jedanaest rimskih akvadukata. Nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva kanalizacija je i dalje nastavila raditi sve do današnjih dana kad je djelomično spojena na suvremeni kanalizacijski sustav grada Rima i nastavlja odvoditi uglavnom kišnicu.

To je najstariji kanalizacijski sustav u svijetu koji je i dalje u uporabi i radi bez prekida više od 2600 godina.

Pročitajte cijeli članak

•

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

21. veljače do 17. ožujka – Diljem Hrvatske i u iseljeništvu obilježava se Mjesec hrvatskoga jezika, obrazovno-kulturna manifestacija Instituta za hrvatski jezik.
26. veljače – U sjedištu Matice hrvatske u Zagrebu svečano su otvorene 33. Pasionske svečanosti, u organizaciji Pasionske baštine, koncertom i predavanjem o armenskoj glazbi. Koncerti, predavanja i izložbe diljem Hrvatske održavat će se kroz cijelu korizmu.
22. veljače – Nogometaši Dinama plasirali su se u osminu finala UEFA-ine Konferencijske lige odigravši neriješeno s Betisom na Maksimiru.
14. do 18. veljače – Na Zagrebačkom sajmu nautike predstavljeni su noviteti hrvatskih malih brodograditelja poput jahti i glisera.
17. veljače – Hrvatska vaterpolska reprezentacija treći je put postala svjetskim prvacima, pobijedivši Talijane na Svjetskome prvenstvu u Dohi.