Godina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Godina je vrijeme koje je Zemlji potrebno da jednom obiđe Sunce. Preciznije, to je razdoblje između bilo koja dva uzastopna dolaska Zemlje u određeni položaj naspram Sunca (konjunkcija, opozicija...).

Koncept se može primijeniti i na druge planete, pa je npr. Marsova godina, godina na planeti Marsu.

Sezonska godina[uredi | uredi izvor]

Sezonska godina je vrijeme između uzastopnih ponavljanja sezonskih događaja kao što su poplave rijeka, migracija određenih vrsta ptica, cvjetanja biljnih vrsta, prvog mraza ili prvog kola igre u nekom sportu. Svi ovi događaji mogu imati široke varijacije od nekoliko mjeseci iz godine u godinu.

Kalendarska godina[uredi | uredi izvor]

Kalendarska godina je vrijeme između dva ista datuma u kalendaru.

Solarni kalendari su obično uređeni da prate sezone, ali zbog razlika u dužini sezonske godine koja dosta varira, oni umjesto toga koriste astronomsku godinu. Na primjer, stari Egipćani su koristili pojavljivanje zvijezde Siriusa u svrhu predviđanja poplava rijeke Nila. Gregorijanski kalendar načinjen je tako da zadržava proljetnu ravnodnevnicu na 21. martu ili blizu njega, tako da on prati tropsku godinu. Nijedan astronomski kalendar nema cijeli broj dana ili mjeseci, tako da svaki kalendar koji prati astronomsku godinu mora imati sistem interkalacija poput prestupne godine.

Julijanska godina ima tačno 365,25 dana. To je normalna vrijednost jedinice godina (simbol a od latinskog annus, annata) a koristi se u različitim naučnim kontekstima. Julijanski vijek ima 36.525 dana, te tako julijanski milenijum ima 365.250 dana.

Astronomska godina[uredi | uredi izvor]

Varijacije u trajanju dana i godine[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Godina koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.