Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

458.277 članaka na srpskohrvatskom

O projektu Wikipedija je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu na više od 300 jezika koji razvijaju dobrovoljci. Članke na njoj može mijenjati svatko s pristupom internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica. Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, a izdanje na srpskohrvatskom jeziku 16. 1. 2002. U ovom trenutku Wikipedia ima 61.890.117 članaka, od kojih je 458.277 na srpskohrvatskom. Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom 195.401 korisnik izradio račun, a od toga su 162 aktivna. Dobrodošle su rasprave o sadržini članaka na odgovarajućim stranicama za razgovor. One služe razmjeni mišljenja i ukazivanju na greške da bi se postojeći članci poboljšali i upotpunili.

Istaknuti članak Aldo Manucije Aldo Pije Manucije (latinski: Aldus Pius Manutius, italijanski: Aldo Pio Manuzio, 1449./1452. – 6. veljače 1515) bio je talijanski humanist, učenjak, odgojitelj i utemeljitelj aldinske tiskare (Aldina). Kasniji dio svog života Manucije je posvetio objavljivanju i širenju rijetkih tekstova. Njegov interes za grčke rukopise i njihovo očuvanje obilježava ga kao inovativnog izdavača svog doba posvećenog izdanjima koja je proizveo. Njegove enhiridije, male prijenosne knjige, unijele su revoluciju u kulturu čitanja i prethodnica su modernih knjiga s mekim koricama. Manucije je želio objaviti grčke tekstove za svoje čitatelje jer je vjerovao da su djela Aristotela ili Aristofana u izvornom grčkom obliku čista i nepatvorena prijevodom. Prije Manucija izdavači su rijetko tiskali sveske na grčkom, uglavnom zbog složenosti davanja standardiziranog grčkog pisma. Manucije je objavljivao rijetke rukopise u izvornom grčkom i latinskom obliku. Naručio je izradu slova na grčkom i latinskom jeziku koja nalikuju humanističkom rukopisu njegova doba; ti tipovi slova prvi su poznati prethodnik kurziva. Kako je popularnost Aldine rasla, Manucijeve su se inovacije brzo kopirale širom Italije, unatoč njegovim naporima da spriječi pirateriju izdanja Aldine. (Cijeli članak...) Recentni istaknuti članci: Moskva · Fauna Australije · Dmitrij Šostakovič Arhiva · Više izabranih članaka... Na današnji dan 1604. – Njemački astronom Johannes Kepler promatrao supernovu (na slici označena slovom N) u zviježđu Zmijonosac. Radilo se o posljednjoj zabilježenoj supernovi u Mliječnom putu. 1797. – Sastavljen je tekst mirovnog sporazuma iz Campo Formija kojim će doći do primirja između Francuske i Habsburške Monarhije te formalnog ukidanja i podjele Mletačke Republike. Sporazum je potpisan sljedećeg dana. 1945. – U Buenos Airesu izbile masovne demonstracije s ciljem oslobađanja Juana Peróna iz zatvora. Nedugo nakon oslobađanja, Perón će postati predsjednik Argentine. 1973. – OPEC uveo naftni embargo za niz zapadnih zemalja za koje se pretpostavljalo da su pomagale Izraelu u ratu protiv Sirije. 1979. – Švedska akademija objavila je kako Nobelova nagrada za mir uručena Majci Terezi. Ostali događaji: 16.10. • 17.10. • 18.10.

Vijesti Claudia Goldin 2./9. 10. – Nobelova nagrada za ekonomiju 2023. je dodijeljena Claudiji Goldin «za unapređenje našeg razumijevanja situacije žena na tržištu rada». Nobelova nagrada za mir 2023. je dodijeljena Nargesi Mohammadi, za književnost je dodijeljena Jonu Fossu, nagrada za hemiju Moungiju Bawendiju i Louisu Brusu «za otkriće i sintezu kvantnih točaka», za fiziku su nagrađeni Ferencu Krauszu i Ani L'Huillier, za medicinu Katalini Karikó i Drewu Weissman. 7. 10. – Dva zemljotresa su pogodila Herat u Afganistanu, poginulo više od 2.400 ljudi. 7. 10. – Hamas i druge palestinske militantne skupine su pokrenuli koordinirani napad iz Pojasa Gaze na Izrael, koji je odgovorio tijekom dana; u napadu su poginule stotine ljudi. Izrael je proglasio ratno stanje. Nova iskra u dugogodišnjem izraelsko-palestinskom ratu. Europski glavni gradovi kulture za 2023. godinu su Elefsina, Temišvar i Veszprém. (godišnji događaj) Arhiva · Uredi Novosti na Wikipediji 1. 9. do 30. 9. 2023. – po drugi puta se održava uređivački maraton u pisanju i proširivanju članaka o LGBT+ temama Wiki voli EuroPride. 1. 4. do 21. 6. 2023. – po treći puta organizirala kampanja i natjecanje Wikimedia CEE Spring. 1. 2. do 31. 3. 2023. – održalo se globalno takmičenje u pisanju i proširivanju članaka o temama Feminizma i folklora. 15. 1. do 5. 2. 2023. – držala se globalna kampanja #1Lib1Ref fokusirana na obogaćivanje Wikipedijskih članaka pouzdanim izvorima. 1. 12. 2022. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku uvela transliterator latinice u ćirilicu! 1. 11. do 30. 11. 2022. – održalo se drugo izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije! Shodno se po prvi puta održao i na inkubiranom Wikivodiču! Uredi

Slika sedmice Slika nedjelje Prvo cjelovito izdanje Uliksa Jamesa Joycea iz 1922. godine.

Sadržaj Prirodne i matematičke nauke: astronomija i astrofizika – biologija – geologija – geografija – ekologija – informatika – matematika – medicina – statistika – fizika – hemija Društvene nauke: antropologija – arheologija – bibliotekarstvo – demografija – istorija – vojne nauke – jezik i lingvistika – kognitivna nauka – muzikologija – obrazovanje – pedagogija – psihologija – sociologija – filozofija – defektologija Politika, pravo i društvo: država – društvo – ekonomija – javni poslovi – mediji – političke nauke – pravo – preduzeća – prirodno okruženje – slobodni softver – trgovina – urbanizam Religija i mitologija: ateizam – kršćanstvo – islam – judaizam – misticizam – mitologija – religija – teologija – agnosticizam – rimski pape Liste: biografije – godišnji kalendar – dnevni kalendar – internetski domeni – države – narodi – kategorije – ljudi – kalendari – liste – članci koje svaka Wikipedia treba imati Primenjene nauke i tehnike: alat – avijacija – arhitektura – poljoprivreda – komunikacija – energetika – elektronika – industrija – informatika – internet – inženjerstvo – javni poslovi – medicina – slobodni softver – softver – tehnologija – telekomunikacije – transport Životna svakodnevica i slobodno vrijeme: enigmatika – zabava – zdravlje – internet – kuhinja – seksualnost – rekreacija – sport – praznici – turizam – hobi Umjetnost i kultura: arhitektura – dizajn – književnost – kultura – mediji – muzika – narodne izreke – ples – teatar – skulptura – slikarstvo – umjetnost – film – grafika – poezija Uredi

Srodni projekti Wikipedijom rukovodi Fondacija Wikimedia, nekomercijalna organizacija koja upravlja i mnogim drugim projektima: W(j)ečnik Rječnik i tezarus Wikiknjige Udžbenici i knjige u javnom vlasništvu Wikicitat Zbirka citata Wikiteka Slobodna biblioteka Wikivrste Popis vrsta Wikivijesti Slobodni izvor vijesti Ostava Multimedijalno skladište Meta-Wiki Koordinacija Wikimedijinih projekata