Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

458.238 članaka na srpskohrvatskom

O projektu Wikipedija je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu na više od 300 jezika koji razvijaju dobrovoljci. Članke na njoj može mijenjati svatko s pristupom internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica. Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, a izdanje na srpskohrvatskom jeziku 16. 1. 2002. U ovom trenutku Wikipedia ima 61.824.110 članaka, od kojih je 458.238 na srpskohrvatskom. Dosad su na Wikipediji na srpskohrvatskom 194.194 korisnika izradila račun, a od toga su 174 aktivna. Dobrodošle su rasprave o sadržini članaka na odgovarajućim stranicama za razgovor. One služe razmjeni mišljenja i ukazivanju na greške da bi se postojeći članci poboljšali i upotpunili.

Istaknuti članak Crveni trg u Moskvi Moskva je glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije. Značajno je političko, ekonomsko, kulturno, znanstveno, vjersko, financijsko, obrazovno i prometno središte Rusije i svijeta. Sa 10 563 038 stanovnika (2010.), najmnogoljudniji je grad kontinentalne Evrope i prema broju stanovnika sedmo najveće gradsko područje u svijetu. Prema popisu grupe GaWC, univerziteta u Loughboroughu (UK) iz 2008. godine, smatra se "Alfa globalnim gradom". Moskva se nalazi na rijeci Moskvi u Centralnom federalnom okrugu evropske Rusije. Tokom svoje historije grad je služio kao glavni grad nizu država, od srednjovjekovne Velike kneževine Moskve i pratećeg Ruskog Carstva do Sovjetskog Saveza. U Moskvi se nalazi čuveni Moskovski kremlj, drevna tvrđava danas rezidencija predsjednika Ruske Federacije. Kremlj je također jedno od nekoliko mjesta svjetske baštine u gradu. Oba doma ruskog parlamenta (Državna Duma i Savjet Federacije) svoja sjedišta također imaju u Moskvi. Grad opslužuje opsežna tranzitna mreža, s četiri međunarodne zračne luke, devet željezničkih terminala, i moskovskim metroom, prema broju putnika drugim u svijetu iza tokijskog, radi bogate i raznovrsne arhitekture priznatim kao jednom od gradskih znamenitosti. (Cijeli članak...) Recentni istaknuti članci: Fauna Australije · Dmitrij Šostakovič · Catwoman Arhiva · Više izabranih članaka... Na današnji dan 52. pne. – Galski poglavica Vercingetoriks kapitulirao pred rimskom vojskom Julija Cezara, završivši tako odlučujuću bitku kod Alezije. 1849. – Američki pisac Edgar Allan Poe (na slici) pronađen je u stanju alkoholnog delirija na ulicama Baltimorea, što je bio posljednji put da je viđen u javnosti prije svoje smrti četiri dana kasnije. 1929. – Kralj Aleksandar I službeno promijenio ime Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Kraljevina Jugoslavija. 1942. – U Njemačkoj uspješno lansiranja raketa V-2, koja će kasnije biti korištena za početak svemirskog doba. 1995. – U pokušaju atentata autobombom, teško ranjen makedonski predsjednik Kiro Gligorov. Ostali događaji: 2.10. • 3.10. • 4.10.

Vijesti Integrirani modul svemirske letjelice Chandrayaan-3 19. / 20. 9. – Azerbejdžan poveo vojnu ofanzivu protiv samoproglašene Republike Arcah uz zabrinutost međunarodne zajednice za moguće humanitarne posledice za stanovništvo ove blokirane jermenske enklave. 10. 9. – Košarkaška reprezentacija Njemačke po prvi puta u historiji postala svjetski prvak, pobijedivši Srbiju u finalu. Ranije istoga dana, Kanada je osvojila svoju prvu medalju na Svjetskim prvenstvima pobijedivši Sjedinjene Države u utakmici za broncu. 9. 9. – Oluja Daniel je uzrokovala poplave oko središnjeg Sredozemlja i rušenje dviju brana u Libiji u okolici Derne, ostavivši više od 11.300 mrtvih. 3. 9. – Nakon krvavih okršaja Eritrejaca u gradu Tel Aviv, između onih koji podržavaju i onih koji se protive sadašnjoj vladi Eritreje, izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio plan deportacije svih afričkih migranata u Izraelu. Europski glavni gradovi kulture za 2023. godinu su Elefsina, Temišvar i Veszprém. (godišnji događaj) Arhiva · Uredi Novosti na Wikipediji 1. 9. do 30. 9. 2023. – po drugi puta se održava uređivački maraton u pisanju i proširivanju članaka o LGBT+ temama Wiki voli EuroPride. 1. 4. do 21. 6. 2023. – po treći puta organizirala kampanja i natjecanje Wikimedia CEE Spring. 1. 2. do 31. 3. 2023. – održalo se globalno takmičenje u pisanju i proširivanju članaka o temama Feminizma i folklora. 15. 1. do 5. 2. 2023. – držala se globalna kampanja #1Lib1Ref fokusirana na obogaćivanje Wikipedijskih članaka pouzdanim izvorima. 1. 12. 2022. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku uvela transliterator latinice u ćirilicu! 1. 11. do 30. 11. 2022. – održalo se drugo izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije! Shodno se po prvi puta održao i na inkubiranom Wikivodiču! Uredi

Slika sedmice Šablon:Slika nedelje/40, 2023.

Sadržaj Prirodne i matematičke nauke: astronomija i astrofizika – biologija – geologija – geografija – ekologija – informatika – matematika – medicina – statistika – fizika – hemija Društvene nauke: antropologija – arheologija – bibliotekarstvo – demografija – istorija – vojne nauke – jezik i lingvistika – kognitivna nauka – muzikologija – obrazovanje – pedagogija – psihologija – sociologija – filozofija – defektologija Politika, pravo i društvo: država – društvo – ekonomija – javni poslovi – mediji – političke nauke – pravo – preduzeća – prirodno okruženje – slobodni softver – trgovina – urbanizam Religija i mitologija: ateizam – kršćanstvo – islam – judaizam – misticizam – mitologija – religija – teologija – agnosticizam – rimski pape Liste: biografije – godišnji kalendar – dnevni kalendar – internetski domeni – države – narodi – kategorije – ljudi – kalendari – liste – članci koje svaka Wikipedia treba imati Primenjene nauke i tehnike: alat – avijacija – arhitektura – poljoprivreda – komunikacija – energetika – elektronika – industrija – informatika – internet – inženjerstvo – javni poslovi – medicina – slobodni softver – softver – tehnologija – telekomunikacije – transport Životna svakodnevica i slobodno vrijeme: enigmatika – zabava – zdravlje – internet – kuhinja – seksualnost – rekreacija – sport – praznici – turizam – hobi Umjetnost i kultura: arhitektura – dizajn – književnost – kultura – mediji – muzika – narodne izreke – ples – teatar – skulptura – slikarstvo – umjetnost – film – grafika – poezija Uredi

Srodni projekti Wikipedijom rukovodi Fondacija Wikimedia, nekomercijalna organizacija koja upravlja i mnogim drugim projektima: W(j)ečnik Rječnik i tezarus Wikiknjige Udžbenici i knjige u javnom vlasništvu Wikicitat Zbirka citata Wikiteka Slobodna biblioteka Wikivrste Popis vrsta Wikivijesti Slobodni izvor vijesti Ostava Multimedijalno skladište Meta-Wiki Koordinacija Wikimedijinih projekata