Početna strana
Mađarska revolucija 1848.
Mađarska revolucija 1848. ili, punim nazivom, Mađarska građanska revolucija i rat za nezavisnost 1848–1849. (mađarski: 1848–49-es polgári forradalom és szabadságharc) bila je jedna od mnogih evropskih revolucija iz 1848. i usko je povezana s drugim revolucijama iz 1848. u zemljama pod habsburškom vlašću. Iako nije uspjela, jedan je od najvažnijih događaja u modernoj historiji Mađarske i kamen temeljac modernog mađarskog nacionalnog identiteta.
U aprilu 1848. Ugarska je postala treća zemlja u kontinentalnoj Evropi (nakon Francuske 1791. i Belgije 1831) koja je donijela zakon o demokratskim parlamentarnim izborima. Novi zakon o biračkom pravu (Akt V iz 1848) transformirao je stari feudalni parlament u demokratski zastupnički. Taj zakon nudio je najšire biračko pravo u tadašnjoj Evropi.
Aktuelno
- Glasajte za novi ili predložite naredni istaknuti članak mjeseca
- Pomozite rješavanju statusa slika na Wikipediji
- Proširivanje 1000 članaka koje svaka Wikipedia treba imati
- Projekti
- Portali
- Zatraženi članci
Vijesti
- 19. maj – Umro pisac i akademik Dževad Karahasan (na fotografiji).
- 4. april – Finska postala 31. članica NATO-a.
- 8. februar – U 88. godini umro jugoslavenski i hrvatski nogometni trener Miroslav "Ćiro" Blažević.
- 6. februar – U zemljotresu koji je pogodio Tursku i Siriju poginulo najmanje 22.000, a povrijeđeno više od 80.000 osoba.
- 15. januar – U avionskoj nesreći u nepalskom gradu Pokhari poginule 72 osobe.
- 10. januar – U 79. godini umro britanski rok i bluz gitarist Jeff Beck.
31. maj
Svjetski dan nepušenja; Dan bijelih traka
- 1773 – Rođen Ludwig Tieck, njemački književnik.
- 1809 – Umro Joseph Haydn (na slici), austrijski kompozitor i dirigent.
- 1924 – Kina priznala SSSR.
- 1992 – Masakr u Vrhpolju kod Sanskog Mosta.
- 2004 – Slijetanjem na aerodrom "Charles de Gaulle" u Parizu, nadzvučni avion Concorde francuske kompanije Air France obavio svoj posljednji let. Četiri takva aviona bit će izložena u muzejima u Francuskoj, a peti na tom pariskom aerodromu.
Citat dana
“ | Tajna srca je naša neukrotiva ljubav prema sebi. | ” |
Wikipedia
Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju dobrovoljci pomoću wiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.
Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno postoji više od 50 miliona članaka na više od 300 jezika, od kojih je 92.043 na bosanskom jeziku.
Doprinosi
Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica.
Postoje stranice za pomoć, na kojima je objašnjeno kako se počinju novi ili uređuju postojeći članci, kako se postavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražiti pomoć.
Zajednica
Dosad je na Wikipediji na bosanskom jeziku 152.408 korisnika napravilo račun, a od toga je 181 aktivan. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih područja. Posjetite Vrata zajednice i saznajte kako i Vi možete pomoći.
Rasprave i komentari o sadržajima članaka dobrodošli su. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške kako bi se postojeći članci učinili što boljima i sveobuhvatnijima.
Wikipedia je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedia, nekomercijalne organizacije koja upravlja i raznim drugim projektima
- Wikirječnik Slobodni rječnik
- Wikicitat Zbirka slobodnih citata
- Wikiknjige Slobodne knjige i priručnici
- Wikizvor Slobodna biblioteka
- Wikivijesti Slobodni izvor vijesti
- Wikiverzitet Slobodni materijali za učenje
- Wikivrste Katalog bioloških vrsta
- MediaWiki Razvoj wiki-softvera
- Wikipodaci Slobodna baza znanja
- Wikimedia Commons Zajedničko skladište
- Wikiputovanje Slobodni vodič za putovanja
- Meta-Wiki Koordinacija projekata i dokumentacija