Portoriko

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Portoriko
Commonwealth of Puerto Rico
Estado Libre Asociado de Puerto Rico
Portoriko u državi.
Država SAD
Upravni oblikPridružena teritorija
Službeni jezikengleski i španski jezik
Glavni gradSan Juan (Portoriko)
guvernerkaPedro Pierluisi
Površina9.104 km2
Stanovništvo3.667.084
Gustoća403 stanovnika na km2
Pozivni broj+1 787/ +1 939
Veb-sajtwww2.pr.gov/prgovEN/Pages/default.aspx

Slobodna država Portoriko (španski: Estado Libre Asociado de Puerto Rico; engleski: Commonwealth of Puerto Rico) jedno je od Američkih ostrvskih područja, ostrvska država u Karibima udružena sa SAD-om. Sastoji se od ostrva Portoriko i više manjih ostrva: Vieques, Culebra, Culebrita, Palomino, Mona i Monita. Portoriko je najistočnije i najmanje ostrvo Velikih Antila

Historija[uredi | uredi izvor]

Otkrio ga je Kristofor Kolumbo na svom drugom putovanju 1493. čime je postao dijelom španskih posjeda. 15 godina kasnije Juan Ponce de León počeo je s koloniziranjem ostrva, što je dovelo do istrebljenja domorodaca i "uvoza" crnih robova. Još prije dobijanja unutrašnje autonomije 1897. od Španije, na ostrvu je 1837. ukinuto ropstvo.

Godinu kasnije, 10. decembra 1898, SAD su anektirale Portoriko. To je bila posljedica Špansko-američkog rata. Donošenjem Jonesovog akta (1917) Portoriko ponovo dobija pravo na unutrašnju samoupravu, koja se 1948. još proširuje. 25. jula 1952. ostrvo dobija status dominiona.

U glasanjima 1967. i 1993. Portorikanci su se izjasnili protiv nezavisnosti i za nastavak povezanosti sa SAD-om. Reorganizaciju u standardnu američku saveznu državu su odbili; prednost su dali statusu iz 1952.

Politika[uredi | uredi izvor]

Portoriko je pridružena slobodna država unutar SAD-a.

Portorikanci su građani SAD-a, ali na izborima u SAD-u nemaju glasačko pravo. U Predstavničkom domu Kongresa SAD-a Portoriko je zastupljen s jednim predstavnikom, ali bez prava glasa.

Na jednom od malih ostrva ispred Portorika, Viequesu, mornarica SAD-a je od Drugog svjetskog rata testirala oružje, ne obazirući se pritom previše na stanovništvo i okoliš. Građani su povremeno zaposjedali to područje. Borili su se, dijelom potpomognuti i od strane lokalnih političara, za trenutni prekid manevara. Municija, među ostalom i ona s osiromašenim uranijem i ostaci hemikalija dovode, po njihovom mišljenju, do povećanog postotka obolijevanja djece od raka, kao i do drugih utjecaja na zdravlje stanovništva. Nakon političke borbe, koja je trajala decenijama, 2001. postignut je dogovor s vladom SAD-a, pa je u julu 2003. počelo povlačenje vojnih snaga SAD-a s Viequesa.

Stranke[uredi | uredi izvor]

Političko podneblje u Portoriku razlikuje se od američkog. Imaju više stranaka, koje su svojim djelovanjem okrenute prije svega unutrašnjim problemima Portorika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Ostrvo ima puno brdovitih područja (60% površine), ali ima i područja s kišnim šumama, pustinjama i plažama.

Ostrvo je okruženo vrlo dubokim dijelovima okeana: duž sjevera ostrva proteže se Portorikanska brazda sa dubinom od 9.219 m u Atlantiku, a na jugu je Venecuelanski bazen dubine 5.649 m u Karipskom moru.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo Portorika podijeljeno je na 78 općina. Više od 80% od nepunih 4 miliona stanovnika jesu katolici (prakticirajući katolici su njih oko 55%). Iako je ostrvo dio SAD-a, samo njih oko 10% izjašnjava se da su Amerikanci. Većina (87%) sami sebe vide kao potomke Španaca ili afričkih robova. Kao prvi jezik, španski govori više od 93% stanovništva, a prvi jezik je engleski samo za njih 7%. Na univerzitetima se uglavnom predaje samo na engleskom.

Spisak domorodačkih naroda (prema Lehmannu, 1920):

  • Agueynaba.
  • Arecibo.
  • Aymamon.
  • Bayamo.
  • Coamo.
  • Guanica.
  • Guarionex.
  • Humacao.
  • Loaiza.
  • Mabodamaca.
  • Mayaguex.
  • Urayoan.
  • Utuado.
  • Yagueca.
  • Yauco.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Najvažniji poljoprivredni proizvodi su šećerna trska, banane, kahva, ananas i duhan, a važan je i ribolov. Važnije industrijske grane su prehrambena proizvodnja, tekstilna i industrija cementa, te proizvodnja strojeva, ali je važan privredni faktor i turizam.

Nauka[uredi | uredi izvor]

U Arecibu se u jednoj kotlini nalazi radioteleskop Arecibo, najveći radioteleskop na svijetu.

Klima[uredi | uredi izvor]

Na ostrvu vlada (sup)tropska klima s prosječnom temperaturom od 28 °C. Sjeverna obala i viši dijelovi imaju redovne pljuskove, dok je južni dio relativno suh.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]