Ape
Tereg̃uahẽ porãite Vikipetãme, opaite tembikuaa hekosãsóva renda, opavave ikatúva ohai.
|
Malásia (Malájo ñe'ẽme ha ingleñe'ẽme, Malaysia) térã Joaty Malásia pegua, ha'e peteĩ umi 49 tetã hekosãsógui ojejuhúva Ásia yvyrusúpe. Itavusu ha itáva orekovéva tapichakuéra ipype ha'e táva Kuala Lumpur, hákatu táva Putrajaya ha'e Malásia rekuái renda tee.
Ko tetã ojejuhu Ásia ipehẽngue ñemby kuarahyresẽme, oñemyasãi yvy apekuére mboja'opyre mokõi pehẽnguére upe para Ñemby Chína rehe. Tetã pehẽngue hérava Malásia Yvyapýgua ojejuhu upe yvyapy malájo ha ijerére ojejuhu yvate gotyo tetã Tailandia ha ñemby gotyo tetã Singapúra. Tetã pehẽngue hérava Kuarahyresẽ Malásia ojejuhu ypa'ũ Vonéo ipehẽngue yvatépe ha ijerére ojejuhu ñemby gotyo tetã Indonésia ha yvate gotyo ojejuhu tetã Mburunéi.
Joaty Malásia pegua oñemohenda 13 tetãvore ha mbohapy yvy joatýgua rupive, upéicha ijyvy apekue ohupyty amo 329 847 km². Ipype oiko amo 27 sua tekovekuéra. Ko tetã oĩ ekuato hi'aguĩ ha hi'árahakumeméva. Malásia ruvicha ha'e hína mburuvichavete Yang di-Pertuan Agong, ha Malásia rekuái ruvicha ha'e upe Sãmbyhyhára peteĩha. Malásia rekuái reko oho amandaje rapére.
Ko tetã oñepyrũnte, tetã ñembojoajupyre ramo, ary 1963-pe; ijyvy apekue, oĩ akue Tavetã Joaju ipoguýpe sa'ary XVIII guive isãso meve, oñemohenda akue hetaite kolónia ambuéva pe ary 1963 peve. Tetã pehẽngue hérava ko'ãga Kuarahyresẽ Malásia oñemohendákuri heta tetã ambuéva, ojehero akue Malásia Vyretáña pegua, opa peve ko kolónia ary 1946-pe, ha oñemohenda jey Malásia Joaty ramo. Ko kolónia ohupyty isãso ára 31 jasypoapy ary 1957-pe.
- 1564.— Heñói Galileo Galilei, papapykuaahára, mbyjakuaahára ha mba'erekokuaahára Itália pegua.
- 1710.— Heñói Luis XV, Hyãsia mburuvichavete ary 1715 ha 1774 mbytépe.
- 1781.— Omano Gotthold Ephraim Lessing (ta'angápe), ñe'ẽpapára Alemañagua Ára Mba'ekuaáva pegua.
- 1882.— Heñói Federico Chávez, polítiko ha Paraguái mburuvicha.
- 1989.— Joaty Soviétiko aty ñorairõha osẽ táva Kabul-gui, upéicha opa Ahyganitã ha Joaty Soviétiko Ñorairõ.
… karai Isaac Newton (ta'angápe), herakuãite peteĩ tembikuaatyhára katupyryvéva ramo, oñemoarandu avei pe alkimía rehe ha oguereko hógape heta aranduka oñe'ẽva alkimía rehegua.
… ikatu jahecha ñande resa añónte rupive pe Thiomargarita magnifica, techa mbotuichaha jeporu'ỹre, upéva hína pe vakytéria ituichavéva.
… sa'ary XIX jave, karai Simón Bolívar-gui oiko irundy tetã mburuvicha ramo Ñemby Amérika-pe?
… ára 14 jasyapy jave, ojegueromandu'a Pi ára, ojoguaitégui mba'éichapa ojehai papapy π (3,14) ha ojehai pe arange amo Tetãvore Joapykuérape (3/14).
… Poyvi Paraguái ijojaha'ỹ ha'anga mokõivagui, tenondépe he'íva "República del Paraguay" (palma ha olivo ojejokuáva iguýpe, peteĩ mbyja sa'yju mimbíva apu'a hovy mbytépe), hapykuépe he'íva "Paz y Justicia" (peteĩ leõ ha peteĩ gorro frigio).
Vikipetã ha'e tembiapo ohekáva jajapo hag̃ua oñondivepa peteĩ ñe'ẽryrupavẽ iñe'ẽ hetáva, opavavéva ikatu ohai ha oñemoarandu hese, oñemopyendáva internet-pe wiki rembiporu rupive. Ko'ápe, roipota rejuhukuaaha opaite tembikuaa hekosãsóva, upéva he'ise marandu ndaijapúiva, ikatu jaikuaa moõguipa oúva, ha ikatúva oñemoambue térã ojehai jey. Ko tembiapo oguata umi tekorã ombohapéva rupive ha opa imarandu oñemyasãi Creative Commons BY-SA rupive ha upe rupi ikatu ojepuru ojepotaháicha imarandu, oĩramo tekorã jepururã guýpe. Nde avei ikatu ohai ha omoambue Vikipetã marandu, reike va'erãnte nde réra reheve ha remba'apo va'erã umi tekorã tenondeguáva, ha'éva "jahai va'erã mba'e ikatúva jaikuaa porãite iñañeteha" ha "marandu imba'eguasúva opavavépe".
Opa umi ohaíva ha omba'apóva ko'ápe oipytyvõ potahápe kyre'ỹ ha oñembyaty oñondive peteĩ aty oñepytyvõvape, tendota'ỹva, oiporavo ha omba'apo joáva. Ndahasýi reñepyrũ hag̃ua, rehaikuaa avañe'ẽme ha reporandu va'erãnte pe ndereikuaáiva. Iporãite ñañemongetávo, upéicha ñamba'apo porãve ha ituichavéta ko ñane rembiapo.
Tembiapokuéra ambuéva | ||
Vikipetã oiko Wikimedia rupive, aty viruremimono'õ'ỹva omboguatáva tembiapokuéra hekosãsóva heta ñe'ẽme:
Commons |