1.

Godine:

◄◄ | ◄ | 4. p. n. e. | 3. p. n. e. | 2. p. n. e. | 1. p. n. e. | 1. | 2. | 3. | 4. | 5. | ► | ►►

Decenije:

◄ | 20-e p. n. e. | 10-e p. n. e. | 0-e p. n. e. | 0-e | 10-e | 20-e | 30-e | ►

Vijekovi:

◄ | 1. vijek p. n. e. | 1. vijek | 2. vijek | ►

Godina 1. (I) bila je redovna godina koja počinje u subotu u julijanskom kalendaru te prva godina kršćanske/nove ere. Prethodna godina je 1. p. n. e. koja se koristi kako u gregorijanskom, tako i u julijanskom kalendaru, s obzirom na to da u njima ne postoji "nulta godina".

Događaji[uredi | uredi izvor]

Svijet godine 1.

Germanska plemena u Evropi godine 1.

Tiberije po naređenju rimskog cara Augusta guši ustanke u Germaniji (1–5).
Gaj Cezar i Lucije Emilije Paul su imenovani za rimske konzule.
Rimljani izgrađuju akvadukt Aqua Alsietina.
August postavlja Ariobazanesa II. kao kralja Armenije.
Na kinesko carsko prijestolje dolazi mladi car Ping kome je Velika carica majka Wang kao regenta nametnula Wang Manga. Time započinje kineska carska era Yuanshi.
Gaj Cezar se ženi za Livilu, kćer Antonije Mlađe i Nerona Klaudija Druza.
Kineski carski službenik Dong Xian vrši samoubistvo.
Kvirinije postaje glavni savjetnik Gaja Cezara u Armeniji. Među savjetnicima se nalazi i Gnej Domicije Ahenobarb, sin carskog konzula Lucija Domicija Ahenobarba.
Rođenje Isusa, po Dioniziju Malom u njegovoj eri anno Domini prema barem jednom učenjaku.^[1]^[2] Većina historičara, pak, smatra da je Dionizije Isusovo rođenje smjestio u raniju godinu - 1. p. n. e.^[1]^[2] Većina historičara isto tako Dionizija ne smatra autoritetom, te je Isusovo rođenje smješteno nekoliko godina ranije (v. Hronologija Isusa).^[3]
Amanishakheto, kraljica Kuša (Nubija) umire, a nasljeđuje je njen sin Natakamani.
Arej Peanej postaje arhont Atene.
Ovidije piše Metamorfoze.
Livije piše svoju monumentalnu knjigu Historija Rima (Ab Urbe Condita).
U Rimu se prvi put pojavljuje svila.^[4]
Budizam se pojavi u Kini
Osnovano Aksumsko kraljevstvo
Sapadbizes, Yuezhi princ i kralj Kuša (Baktrija) umire, a nasljeđuje ga Heraios.
U Mezoamerici počinje Teotihuacanska kultura (približni datum).
Moxos prestaje biti važno religijsko središte Južne Amerike (približni datum).

Rođeni[uredi | uredi izvor]

Lucije Anej Galion, rimski prokonzul (u. 65.)
Kvintilije Var, sin Publija Kvintilija Vara i Klaudije Pulhre (u. cca. 27.)
Palas, grčki oslobođenik i rimski politički savjetnik (u. 65.)

Umrli[uredi | uredi izvor]

Aršak II od Iberije, kralj Iberije iz Nimrodidske dinastije
Sapadbiz, kralj Kušanskog Carstva
Amanishakheto, kraljica Kuša

Reference[uredi | uredi izvor]

^ ^a ^b Georges Declercq, Anno Domini: The origins of the Christian Era (Turnhout, Belgium: Brepols, 2000), pp.143–147.
^ ^a ^b G. Declercq, "Dionysius Exiguus and the introduction of the Christian Era", Sacris Erudiri 41 (2002) 165–246, pp.242–246. Annotated version of a portion of Anno Domini.
^ James D. G. Dunn, Jesus Remembered, Eerdmans Publishing (2003), page 324.
^ The Silkroad Foundation's hronologija puta svile

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons ima datoteke na temu: 1.

[declercq1-1] Georges Declercq, Anno Domini: The origins of the Christian Era (Turnhout, Belgium: Brepols, 2000), pp.143–147.

[declercq2-2] G. Declercq, "Dionysius Exiguus and the introduction of the Christian Era", Sacris Erudiri 41 (2002) 165–246, pp.242–246. Annotated version of a portion of Anno Domini.

[3] James D. G. Dunn, Jesus Remembered, Eerdmans Publishing (2003), page 324.

[4] The Silkroad Foundation's hronologija puta svile

[1]

[2]

[3]

[4]