Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju na hrvatskome jeziku! Trenutačno uređujemo 213.898 članaka.

Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija. I vi možete uređivati Wikipediju!

Biologija

Fizika

Glazba

Hrvatska

Kemija

Likovna umjetnost

Povijest

Šport

Zemljopis

Životopis

Arhiva Članak tjedna

Chefchaouen ili Chaouen stari je grad na sjeverozapadu Maroka i ujedno glavni grad istoimene pokrajine u regiji Tangier-Tetouanu. Poznat je po španjolskoj i maurskoj arhitekturi te kućama obojenim u brojne nijanse plave boje. Njegovu kulinarsku tradiciju UNESCO je 2010., uz kulinarske tradicije još nekih mediteranskih država, uvrstio na popis svjetske nematerijalne kulturne baštine.

Chefchaouen je 1471. izgrađen na obroncima gorja Rifa kao mala utvrda za borbu protiv portugalske invazije sjevernog Maroka. Utemeljio ga je Moulay Ali Ben Moussa Ben Rached El Alami, potomak sufija Ibn Mašiša i Idrisa I., prvoga vladara idrisidske dinastije te, preko njih, i potomak islamskoga proroka Muhameda. U srednjem vijeku, poslije španjolske rekonkiste, u grad su se s pripadnicima ghomarskih plemena doselili mnogi Mauri i Židovi. Stoljećima je Chefchaouen slovio za sveti grad u koji ulaz strancima, pod prijetnjom smrću, nije bio dozvoljen: djelomično je i zbog toga dobro očuvana srednjovjekovna arhitektura grada. Kad je Maroko 1956. postao nezavisna monarhija, Chefchaouen je prestao biti španjolskim protektoratom. Zbog raznolikosti i bogatstva kulturne baštine i tradicije, ali i mnoštva prodavaonica rukotvorina, suvenirnica te hotela i restorana u kojima se poslužuje kozji sir, Chefchaouen je vrlo popularno turističko odredište.

Pročitajte cijeli članak

•

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

• 8. veljače – Booking.com, jedna od vodećih online-tvrtki na području putovanja, proglasila je po ocjeni korisnika Osječko-baranjsku županiju najsrdačnijom regijom u Hrvatskoj.
• 3. veljače – Prva od šest brodica za hitnu medicinsku intervenciju na moru i otocima, koje se grade u šibenskom Iskra brodogradilištu, prošla je sve testove i uskoro će biti izručena Ministarstvu zdravstva RH.
• 2. veljače – U Dubrovniku je na blagdan Svijećnice tradicionalnim puštanjem golubica i podizanjem barjaka pred crkvom sv. Vlaha otvorena 1051. Festa sv. Vlaha.
• 1. veljače – Nova slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar stigla je u službeni posjet Hrvatskoj, a dolazak u našu zemlju njezino je prvo inozemno putovanje. U Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku dočekao ju je domaćin, predsjednik RH Zoran Milanović.
• 31. siječnja – Transparency International objavio je da je Hrvatska prema indeksu percepcije korupcije u 2022. popravila svoju poziciju za šest mjesta i sada je 57. od 180 država.

Nedavne smrti: Miroslav Blažević, Marinko Čulić, Miro Glavurtić

Arhiva Izabrana slika

Pazin u snijegu.

Arhiva Na današnji dan

8. veljače – Prešernov dan u Sloveniji.

• 1587. – Kraljica Marija I. od Škotske pogubljena je u dvorcu Fotheringhay zbog sumnje na upletenost u Babingtonovu zavjeru radi ubojstva svoje rođakinje kraljice Elizabete I. od Engleske.
• 1834. – U Tobolsku se rodio ruski kemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, autor Periodnog sustava kemijskih elemenata.
• 1849. – U Vrbi se rodio slovenski književnik i preporoditelj France Prešeren, autor Sonetnog vijenca.
• 1904. – Započeo je Rusko-japanski rat iznenadnim torpednim napadom japanskih brodova (slika) na ruske brodove blizu današnjeg Lüshunkoua (Kina).

Nedavni dani: 7. veljače – 6. veljače – 5. veljače

O Wikipediji

Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003.

• Wikipedija – što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
• Zašto postati suradnik?
• Pomoć – kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti?
  • Uvodni tečaj – za one koji vole lagani uvod
  • Wikipedija A-Ž – za napredne
  • Često postavljana pitanja (FAQ)
• Kafić – stranica za raspravu, pitanja i razgovor
• Abecedarij svih članaka
• Popis svih jezika Wikipedije
• Impresum

Kako pomoći?

Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u:

• nadopuni započetih članaka
• održavanju Wikipedije
• poboljšavanju i popravku članaka
• Wikiprojektima
• pisanju:
  • najtraženijih članaka
  • traženih članaka po temama
  • željenih članaka

Ostali projekti neprofitne Zaklade Wikimedija

• Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište
• MediaWiki Dokumentacija programske opreme
• Meta-Wiki Koordinacija svih projekata
• Wikipodatci Slobodna baza znanja
• Wikiknjige Udžbenici u javnom vlasništvu
• Wikicitat Zbirka citata
• Wikizvor Dokumenti u javnom vlasništvu
• Wijesti Slobodni izvor vijesti
• Wikivrste Popis vrsta
• Wječnik Višejezični rječnik
• Wikiučilište Obrazovni materijali
• Wikiputovanja Vodič za putovanje