Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju
Trenutačno uređujemo 213.261 članak. |
Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.
|
Hrvatsko-slavonske županije bile su upravne jedinice Hrvatske u okviru Austro-ugarske monarhije koje su obuhvaćale cjelokupan prostor kontinentske (nizinske, panonske) i gorske Hrvatske, čak i u većemu prostornom obuhvatu nego u razmjerima Republike Hrvatske. Obuhvaćale su prostore od Like, Gorskoga kotara, Korduna, Banovine, Turopolja, Hrvatskoga zagorja, Međimurja na zapadu do Podravine, Posavine, Moslavine, Slavonije i Srijema prema istoku.
Polovinom 19. stoljeća, hrvatska se uprava našla u neizvjesnu položaju. Pred njom su stajala tri najvažnija zahtjeva:
- 1. osposobiti činovništvo i upravni aparat za rad u bitno promijenjenim okolnostima, odnosno u novoj Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj
- 2. otkloniti sve prepreke za političko i pravno ujedinjenje Vojne krajine i civilne Hrvatske (Provincijala)
- 3. u državnopravnome okviru (Habsburškoj Monarhiji) ishoditi povoljan državnopravni status u skladu s nacionalnim programom iz 1848. godine.
Tada i Hrvati počinju izgrađivati svoju modernu upravu koja je trebala nadomjestiti propali feudalni sustav. Osjećaj za zakonitost i pravdu u velikoj mjeri nadahnjuje Ilirce i sve hrvatske pravne djelatnike od 1848. sve do 1918. godine. Pravna država utemeljena na demokraciji, liberalizmu i višestranačju osnovna je poluga modernizacije hrvatske uprave u 19. stoljeću. U tim okolnostima i organizacijsko pravo kao podloga upravnog prava prošlo je niz upravnih preustroja.
- 27. studenoga – U gradovima diljem Hrvatske, od Vukovara, Osijeka i Zagreba do Rijeke, Splita i Dubrovnika, upaljena je prva adventska svijeća.
- 26. studenoga – Na 14. Večeri nacionalnih manjina u Bjelovaru nastupilo je više od 300 izvođača, koji su pjesmom i plesom predstavili običaje i tradiciju osam nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
- 25. studenoga – U organizaciji Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu je održan 27. Forum hrvatskih manjina, tradicijska godišnje okupljanje predstavnika hrvatskih manjinskih zajednica iz zemalja u okruženju.
- 24. do 27. studenoga – U Zagrebu se održavaju 14. kongres hrvatskih kardiologa i 9. kongres Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara: više od 800 stručnjaka razmjenit će znanja i iskustva o srčanim bolestima, koje su glavni uzrok smrti u Hrvatskoj.
- 24. studenoga – U Muzeju grada Praga u Pragu otvorena je izložba Ivan Meštrović – Kipar i građanin svijeta. Do 26. veljače 2023. posjetitelji izložbe mogu pogledati 166 djela Ivana Meštrovića.
Nedavne smrti: Saša Zalepugin, Stipe Leko Ćipa, Mladen Vasary
- 1520. – Ferdinand Magellan sa tri je broda, od kojih je jedan bio i brod Victorija (slika), ušao u ocean kojemu će dati ime Tihi ocean.
- 1881. – Rođen je Stefan Zweig, jedan od značajnijih austrijskih književnika, koji je svjetsku slavu stekao stilistički briljantno psihološki analiziranim esejima, novelama, biografijama i romanima.
- 1943. – Održala se Teheranska konferencija, konferencija najviših predstavnika Saveznika u Drugom svjetskom ratu.
- 1949. – Umro je Emilij Laszowski hrvatski povjesničar i arhivist, kulturni i javni djelatnik.
Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003.
- Wikipedija – što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
- Zašto postati suradnik?
- Pomoć – kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti?
- Uvodni tečaj – za one koji vole lagani uvod
- Wikipedija A-Ž – za napredne
- Često postavljana pitanja (FAQ)
- Kafić – stranica za raspravu, pitanja i razgovor
- Abecedarij svih članaka
- Popis svih jezika Wikipedije
- Impresum
Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u:
Ostali projekti neprofitne Zaklade Wikimedija
- Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište
- MediaWiki Dokumentacija programske opreme
- Meta-Wiki Koordinacija svih projekata
- Wikipodatci Slobodna baza znanja
- Wikiknjige Udžbenici u javnom vlasništvu
- Wikicitat Zbirka citata
- Wikizvor Dokumenti u javnom vlasništvu
- Wijesti Slobodni izvor vijesti
- Wikivrste Popis vrsta
- Wječnik Višejezični rječnik
- Wikiučilište Obrazovni materijali
- Wikiputovanja Vodič za putovanje