Početna strana

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Istaknuti članak

Svemirski teleskop "James Webb"

James Webb svemirski teleskop

Svemirski teleskop James Webb (JWST) nasljednik je Svemirskog teleskopa Hubble, dizajniran prvenstveno za provođenje infracrvene astronomije. Kao najveći optički teleskop u svemiru, njegova značajno poboljšana infracrvena rezolucija i osjetljivost mu omogućavaju da vidi objekte koji su previše stari, udaljeni ili blijedi za teleskop Hubble ili zemaljske teleskope. Očekuje se da će ovo omogućiti širok spektar istraživanja u oblastima astronomije i kosmologije, kao što su posmatranje prvih zvijezda i formiranje prvih galaksija, te detaljna atmosferska karakterizacija potencijalno nastanjivih egzoplaneta.

Američka Nacionalna uprava za aeronautiku i svemir (NASA) vodila je razvoj JWST-a u saradnji sa Evropskom svemirskom agencijom (ESA) i Kanadskom svemirskom agencijom (CSA). NASA Goddard Space Flight Center (GSFC) u Marylandu upravljao je razvojem teleskopa, Institut Space Telescope Science Institute u Baltimoru u Homewood kampusu Univerziteta Johns Hopkins upravlja JWST, a glavni izvođač je bio Northrop Grumman. Teleskop je nazvan po Jamesu E. Webbu, koji je bio administrator NASA-e od 1961. do 1968. tokom programa Mercury, Gemini i Apolo.

Slika dana

Wilkin River by its confluence with Makarora River, Otago, New Zealand 02.jpg
Rijeka Wilkin kraj svog ušća Makarora na Novom Zelandu.
Nedavni događaji

Vijesti

Rishi Sunak
Na današnji dan

14. novembar

Gottfried Wilhelm von Leibniz.jpg

Svjetski dan borbe protiv dijabetesa

Citat dana

Dajte čovjeku ribu i nahranit ćete ga za jedan dan; naučite ga kako da je lovi i prehranit ćete ga za cijeli život.

Lao Tse

Wikipedia

Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju dobrovoljci pomoću wiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.

Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno postoji više od 50 miliona članaka na više od 300 jezika, od kojih je 90.805 na bosanskom jeziku.

Doprinosi

Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica.

Postoje stranice za pomoć, na kojima je objašnjeno kako se počinju novi ili uređuju postojeći članci, kako se postavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražiti pomoć.

Zajednica

Dosad je na Wikipediji na bosanskom jeziku 146.846 korisnika napravilo račun, a od toga je 178 aktivno. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih područja. Posjetite Vrata zajednice i saznajte kako i Vi možete pomoći.

Rasprave i komentari o sadržajima članaka dobrodošli su. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške kako bi se postojeći članci učinili što boljima i sveobuhvatnijima.