Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju

Trenutačno uređujemo 212.936 članaka.

Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.

I vi možete uređivati Wikipediju!

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu. Na zapadu graniči s Turskom, na sjeveru s Gruzijom, na istoku s Azerbajdžanom, na jugu s Iranom i azerbajdžanskom eksklavom Nahičevan. Najveću dužinu kopnene granicu dijeli s Azerbajdžanom. Pretežno je planinska država, s kontinentskom klimom u nižim i planinskom u višim dijelovima. Smještena je u sjevernome umjerenomu pojasu. prema procjenama, broji nešto manje od 3 milijuna stanovnika, većinski Armenaca. Službeni jezik je armenski. Glavni i najveći grad, u kojemu živi oko trećina stanovništva, jest Erevan. Armensko gospodarstvo najvećim se dijelom oslanja na poljoprivredu i uslužne djelatnosti. Službena valuta je dram. Armenska državnost potječe još iz staroga vijeka, isprva kao satrapija Ahemedinska Perzijska Carstva, a potom i kao samostalno kraljevstvo. Prva je država u svijetu koja je kršćanstvo prihvatila kao službenu državnu vjeroispovijest. U srednjemu i novome vijeku područjem je geopolitičkih interesa različitih država i naroda. Raspadom Sovjetskoga Saveza proglašena je neovisnost. Ustavom iz 1995. ustrojena je kao unitarna republika s polupredsjedničkim sustavom, što je promijenjeno ustavnim amandmanima usvojenima referendumom 2015., kojima je usvojen parlamentarni sustav vlasti. Upravno-teritorijalno, Armenija je podijeljena na deset pokrajina (arm. marz) s Erevanom kao zasebnom jedinicom. Dan neovisnosti obilježava se 21. rujna. Armenija je zemlja u razvoju. Unatoč zemljopisnome smještaju u Zakavkazju, geopolitički je europski usmjerena. Tako je članica Vijeća Europe, Istočnoga partnerstva Europske unije, Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe, Europske banke za obnovu i razvoj i inih udruženja. Uz europske organizacije, članica je i Azijske razvojne banke, Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti, Euroazijskoga gospodarskoga saveza i Euroazijske razvojne banke. Punopravna je članica Ujedinjenih naroda.

Pročitajte cijeli članak

•

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

26. rujna – Irski barokni orkestar »Comhaltas« koncertom je otvorio Varaždinske barokne večeri, koje će trajati do 9. listopada s trideset koncerata u petnaest gradova u šest županija, a nastupit će oko petsto glazbenika.
25. rujna – Na groblju u Svibovcu Topličkomu kod Varaždinskih Toplica pokopani posmrtni ostatci 72 ljudi koje su 29. rujna 1943., prilikom preuzimanja Toplica, poubijale partizanske postrojbe.
23. rujna – Okruglim stolom „Djelovanje CPMS 1972. - 2022.” i predstavljanjem albuma Missa franciscana u crkvi sv. Križa u zagrebačkomu Sigetu obilježena je pedeseta godišnjica umjetničkoga djelovanja Collegiuma pro musica sacra.
23. rujna – Palači Jelačić na zagrebačkom Gornjemu gradu dodijeljena nagrada Povijesno mjesto Europskoga fizikalnoga društva.

Nedavne smrti: Vlado Milunić, Petar Bergamo, Mišo Cebalo

Arhiva Izabrana slika

Siščani - selo roda.

Arhiva Na današnji dan

28. rujna – imendani i blagdani: Sveti Vjenceslav, Većeslav, Veco, Lovro, Amalija, Lioba

1066. – Iskrcavanjem normanskih trupa kod Pevenseya počela je borba za englesko prijestolje na koje je pravo polagao Vilim I. Osvajač, vojvoda od Normadije (na slici). Vilim je osvojio vlast nekoliko tjedana poslije, kad je u bitki kod Hastingsa pobijedio kralja Harolda II.
1860. – U Beču je umro Marijan Šunjić, franjevac, biskup, apostolski vikar u Bosni, hrvatski književnik i lingvist te znanstveni, kulturni i politički djelatnik.
1898. – Rođen je Mate Balota, hrvatski književnik i ekonomist.
1951. – U Argentini je ugušen pokušaj puča protiv predsjednika Juana Perona, koji je nakon toga proglasio ratno stanje.