Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju
Trenutačno uređujemo 212.180 članaka. |
Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.
|
Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu ili Sovjetske deportacije odnosi se na razdoblje tijekom vladavine Josifa Staljina, od 1930-ih do 1952., kada je SSSR vršio praksu prisilna raseljavanja i razmjene stanovništva. Mogu se razvrstati u sljedeće kategorije: deportacije protusovjetskih skupina, tzv. neprijatelja radnika; etničko čišćenje cijelih naroda i narodnosti kako ne bi činili homogenu cjelinu u svojoj republici, a tako ni prijetnju stabilnosti SSSR-a, transfer radne snage te organizirane migracije, povremeno čak i kolonizacije, u suprotne smjerove, kako bi se izmiješale razne republike i time pojačao njihov sovjetski karakter. U većini slučajeva njihova odredišta bila su udaljena, nenastanjena područja ili gulazi. To uključuje i deportacije nesovjetskih građana iz inozemstva i raseljavanja iz teritorija pod sovjetskom okupacijom. Preko 20 većih skupina zahvaćeno je deportacijama. Od njih je osam nacija potpuno uklonjeno iz svojih drevnih domova i iskorijenjeno. Od tih osam, jedna je nacija bila katoličke vjeroispovijesti, jedna budističke, a ostalih šest bili su muslimani. U tim posebnim naseljima deportirani su stavljeni pod strogi nadzor vlasti i bilo im je zabranjeno napustiti ta područja. Uvjeti u žurno sklopljenim nastambama za deportirane uglavnom su bili nepovoljni, pa je prvih godina u radnim kolonijama značajno povećana smrtnost od hladnoće, gladi ili iscrpljenosti. Prema nekim su procjenama sovjetske prisilne migracije raselile oko 6 milijuna ljudi. Broj poginulih zbog posljedica deportacija predmet je procjena zbog toga što su same sovjetske vlasti vodile tek krnje evidencije o smrtnosti među deportiranim skupinama: brojke sveukupno sežu od najmanje 800 000, preko 1 000 000, do visoke procjene od 1 500 000 umrlih. Države Istočne Europe i bivšeg tzv. sovjetskog bloka, osobito u Poljskoj, baltičkim državama i Moldaviji, redovito obilježavaju sjećanje na žrtve deportacija te im odaju počast u raznim komemoracijama.
- 29. lipnja do 3. srpnja – U Vukovaru se održava 16. Vukovarski filmski festival: filmovi koji se prikazuju u službenoj konkurenciji i ove se godine natječu i za tradicionalnu nagradu Zlatni šlep.
- 25. lipnja do 6. srpnja – Na Mediteranskim igrama u alžirskom Oranu Hrvatska nastupa sa 105 športaša u sedamnaest športova.
- 26. lipnja – Na rivi u Kaštel Staromu otkriveno je poprsje Filipu Lukasu, rad Ljubice Dragojević Buble, prigodom 150. godišnjice njegova rođenja.
- 23. lipnja – U Dubrovniku je održana 12. Međunarodna konferencija o antropološkoj genetici i forenzici na kojoj se okupilo oko 550 znanstvenika, liječnika i stručnjaka iz prestižnih europskih i svjetskih sveučilišta.
- 23. lipnja – Koncertom Zagrebačkih solista u Bruxellesu svečano je obilježena 30. godišnjica međunarodna priznanja Hrvatske i uspostavljanja međudržavnih odnosa Hrvatske i Belgije.
Nedavne smrti: Tihomir Sertić, Ronald Lopatny, Đuro Seder
- 1284. – Prema legendi, Čarobni frulaš (slika) svirkom je odveo djecu grada Hamelna.
- 1819. – Patentiran je bicikl.
- 1958. – Umro je Andrija Štampar, hrvatski liječnik i pionir javnoga zdravstva, pisac ustava Svjetske zdravstvene organizacije.
- 1977. – Elvis Presley održao je posljednji koncert.
Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003.
- Wikipedija – što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
- Zašto postati suradnik?
- Pomoć – kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti?
- Uvodni tečaj – za one koji vole lagani uvod
- Wikipedija A-Ž – za napredne
- Često postavljana pitanja (FAQ)
- Kafić – stranica za raspravu, pitanja i razgovor
- Abecedarij svih članaka
- Popis svih jezika Wikipedije
- Impresum
Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u:
Ostali projekti neprofitne Zaklade Wikimedija
- Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište
- MediaWiki Dokumentacija programske opreme
- Meta-Wiki Koordinacija svih projekata
- Wikipodatci Slobodna baza znanja
- Wikiknjige Udžbenici u javnom vlasništvu
- Wikicitat Zbirka citata
- Wikizvor Dokumenti u javnom vlasništvu
- Wijesti Slobodni izvor vijesti
- Wikivrste Popis vrsta
- Wječnik Višejezični rječnik
- Wikiučilište Obrazovni materijali
- Wikiputovanja Vodič za putovanje