Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju

Trenutačno uređujemo 212.190 članaka.

Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.

I vi možete uređivati Wikipediju!

Srce Isusovo (često Presveto Srce Isusovo) naziv je kršćanske pobožnosti prema Isusu i ujedno naziv blagdana. Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu istaknuto je obilježje suvremenog katoličanstva i prema Crkvenoj tradiciji posvećen joj je mjesec lipanj. U crkvenoj godini slavi se zavšetkom Tijelovske osmine. »Gle ovo Srce koje je toliko ljubilo ljude« riječi su koje je Isus Krist povjerio na mističan način sv. Margareti Mariji Alacoque 1673., a nastavljaju se na riječi starozavjetnog proroka Zaharije »Gledat će na onoga koga su proboli« (Zah 12,10) kojima evanđelist Ivan završava svoj izvještaj o Isusovoj smrti na križu (Iv 19,37). Presveto Srce Isusovo je »zalog i znamen našeg vječnog spasenja, jer je ono Srce Boga, kao takvo puno dobrote i ljubavi, i to za sve ljude« (Alojzije Stepinac) te u Njemu »nalazimo tumačenje i otajstva utjelovljenja i otkupljenja«, stoga se Crkva »na tom Srcu mora trajno napajati kao na izvoru spasenja« (Franjo Kuharić).

U kršćanskoj umjetnosti i ikonografiji često se prikazuje u obliku plamenog srca često probodena, krvarećeg, okružena trnovom krunom. Plamen predstavlja snagu Božje ljubavi koja preobražava, a čavli i trnje podsjećaju na Isusovu muku i smrt. Brojne su katedrale (njih četrdesetak), župne crkve i kapele posvećene Presvetom Srcu Isusovu, ali i Sveučilište Svetog Srca u Connecticutu. U Katoličkoj Crkvi, osim blagdana Presvetog Srca, iskazuje Mu se niz pobožnosti (devet prvih petaka, litanije, posvetne molitve, krunica).

Pročitajte cijeli članak

•

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

Pandemija COVID-19

29. lipnja do 3. srpnja – U Vukovaru se održava 16. Vukovarski filmski festival: filmovi koji se prikazuju u službenoj konkurenciji i ove se godine natječu i za tradicionalnu nagradu Zlatni šlep.
25. lipnja do 6. srpnja – Na Mediteranskim igrama u alžirskom Oranu Hrvatska nastupa sa 105 športaša u sedamnaest športova.
26. lipnja – Na rivi u Kaštel Staromu otkriveno je poprsje Filipu Lukasu, rad akademske kiparice Ljubice Dragojević Buble, prigodom 150. godišnjice njegova rođenja.
26. lipnja – Hrvatska reprezentacija u rukometu na pijesku osvojila je Svjetsko prvenstvo u Grčkoj. Hrvatski repreznetativac Lucian Bura proglašen je za najboljega strijelca i uvršten u najbolju postavu prvenstva.
23. lipnja – U Dubrovniku je održana 12. Međunarodna konferencija o antropološkoj genetici i forenzici na kojoj se okupilo oko 550 znanstvenika, liječnika i stručnjaka iz prestižnih europskih i svjetskih sveučilišta.