Splitsko-dalmatinska županija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Splitsko-dalmatinska županija
Zastava Grb
Zastava Grb
Karta
Dubrovačko-neretvanska županijaSplitsko-dalmatinska županijaŠibensko-kninska županijaZadarska županijaIstarska županijaPrimorsko-goranska županijaLičko-senjska županijaKarlovačka županijaZagrebačka županijaZagrebKrapinsko-zagorska županijaVaraždinska županijaMeđimurjeKoprivničko-križevačka županijaSisačko-moslavačka županijaBjelovarsko-bilogorska županijaPožeško-slavonska županijaBrodsko-posavska županijaVirovitičko-podravska županijaOsječko-baranjska županijaVukovarsko-srijemska županijaItalijaItalijaAustrijaSlovenijaMađarskaSrbijaCrna GoraBosna i HercegovinaSplitsko-dalmatinska županija in Croatia.svg
Ovo je slika/karta s poveznicama (''imagemap'')
Opći podaci
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Sjedište županije Split
Površina 4540 km2
Broj stanovnika (2021.) 425 412 stanovnika[1]
Gustoća stanovništva 93,70 stan./km2
Broj gradova 16
Broj općina 39
Broj naselja 368
ISO 3166-2:HR HR-17
Pozivni broj +385 (0)21
Župan Blaženko Boban (HDZ)[2]
Dan županije 30. rujna (sv. Jeronim)
Službene stranice https://www.dalmacija.hr/
Nuvola Croatian flag.svg Portal Hrvatske

Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Prostorno je najveća hrvatska županija, ukupne površine 14 045 km2 od čega 4572 km2 otpada na kopno. Godine 2021. je imala 425 412 stanovnika.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.

Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađena autocesta Split-Zadar-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti, a postoji i manja međunarodna zračna luka na otoku Braču, te letjelišta u Sinju i na otoku Hvaru.

Klima[uredi | uredi kôd]

Uglavnom prevladava sredozemna klima, u Zagori izmijenjena sredozemna, a višim predjelima sredozemna s utjecajima kontinentalne i planinske te planinska klima.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi saziv županijske skupštine Splitsko-dalmatinske konstituiran je 14. travnja 1993. godine i taj dan se slavi kao - Dan županije.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Dobno-spolna piramida Splitsko-dalmatinske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Prema popisu stanovništva iz 2021. županija je imala 425 412 stanovnika (10,94 % ukupnog stanovništva Hrvatske – druga najnaseljenija županija nakon grada Zagreba) s prosječnom gustoćom naseljenosti od 93,7 stanovnika/km2.

Etnički sastav 2011.: Hrvati 96,3 %, Srbi 1,2 %, Albanci 0,2 %, Bošnjaci 0,2 %, Slovenci 0,2 % i drugi.

Gradovi na kopnu po stanovništvu
[nedostaje izvor]
  1. Split (161 312)
  2. Kaštela (37 951)
  3. Sinj (23 574)
  4. Solin (24 912)
  5. Omiš (14 125)
  6. Makarska (13 344)
  7. Trogir (12 429)
  8. Imotski (9321)
  9. Vrgorac (5711)

Naselja na otocima su manja zbog velikog iseljavanja, ali imaju urbani karakter. Među njima su Supetar (4341) na Braču, Hvar (3998) i Stari Grad (2790) na Hvaru i Vis (1927) i Komiža (1395) na Visu.

Administrativna podjela[uredi | uredi kôd]

Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.


link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
link= alt=
Vrlika
link= alt=
Baška Voda
link= alt=
Bol
link= alt=
Brela
link= alt=
Cista Provo
link= alt=
Dicmo
link= alt=
Dugi Rat
link= alt=
Dugopolje
link= alt=
Gradac
link= alt=
Hrvace
link= alt=
Jelsa
link= alt=
Klis
link= alt=
Lećevica
link= alt=
Lokvičići
link= alt=
Lovreć
link= alt=
Marina
link= alt=
Milna
link= alt=
Muć
link= alt=
Nerežišća
link= alt=
Okrug
link= alt=
Otok
link= alt=
Podbablje
link= alt=
Podstrana
link= alt=
Podgora
link= alt=
Postira
link= alt=
Prgomet
link= alt=
Primorski Dolac
link= alt=
Proložac
link= alt=
Pučišća
link= alt=
Runovići
link= alt=
Seget
link= alt=
Selca
link= alt=
Sućuraj
link= alt=
Sutivan
link= alt=
Šestanovac
link= alt=
Šolta
link= alt=
Tučepi
link= alt=
Zadvarje
link= alt=
Zagvozd
link= alt=
Zmijavci
Razmještaj gradskih (Red pog.svg) i općinskih središta (Blue pog.svg) na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Gradovi Općine

Županijska uprava[uredi | uredi kôd]

  • Župan - dužnost župana obnaša Blaženko Boban koji je na lokalnim izborima 4. lipnja 2017. godine osvojio 54,19 % glasova birača kao kandidat liste HDZ.[3]
  • Županijska skupština je predstavničko tijelo građana koja donosi akte u okviru prava i dužnosti županije kao jedinice regionalne samouprave. Županijska skupština splitsko-dalmatinska ima 51 predstavnika. Od 17. lipnja 2009. godine dužnost predsjednika obnaša Petroslav Sapunar (Hrvatska građanska stranka). Rezultati izbora za županijsku skupštinu:
Stranka Postotak glasova Broj zastupnika
HDZ, HSS 38,28 % 22
Most 17,03 % 10
SDP, HNS 14,48 % 8
HGS 12,02 % 7

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Najvažnija gospodarska djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju. Uzgajaju se ponajviše masline, Sinj je poznat po kupusu, Makarska po maslinama, Imotski po grožđu i smokvama, a Vrgorac po jagodama.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Župani[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Popis stanovništva 2021., www.dzs.hr
  2. Više o Županu, dalmacija.hr, pristupljeno 14. siječnja 2019.
  3. www.izbori.hr, pristupljeno 5. kolovoza 2018.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Splitsko-dalmatinska županija
Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.