Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju
Trenutačno uređujemo 210.805 članaka. |
Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.
|
Eurozona, službeno na hrvatskom jeziku nazvana europodručjem (ponekad u hrvatskom jeziku nazvana i kao područje eura, euro-područje, euro-zona, eursko područje te zona eura), monetarna je unija 19 država članica Europske unije (EU) koje su usvojile euro (€) kao svoju primarnu valutu i jedino zakonsko sredstvo plaćanja. Monetarna vlast eurozone je Eurosustav. Osam članica Europske unije i dalje koristi vlastite nacionalne valute, iako će većina njih ubuduće biti dužna usvojiti euro.
Eurozonu čine Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska. Ostale države EU, osim Danske, obvezne su se pridružiti kad ispune kriterije. Nijedna država nije napustila eurozonu i ne postoje odredbe kojima bi to mogle učiniti ili biti protjerane iz eurozone. Andora, Monako, San Marino i Vatikan imaju formalne sporazume s EU da euro koriste kao službenu valutu i izdaju vlastite kovanice. Kosovo i Crna Gora usvojili su euro jednostrano i stoga te zemlje službeno nisu dio eurozone i nemaju predstavništvo u Europskoj središnjoj banci (ESB) ili u Euroskupini. ESB, kojim upravlja predsjednik i odbor šefova nacionalnih središnjih banaka, određuje monetarnu politiku eurozone. Glavni zadatak ESB-a je držati inflaciju pod kontrolom. Iako za valutnu uniju ne postoji zajednička zastupljenost, upravljanje niti fiskalna politika, određena se suradnja odvija kroz Euroskupinu, koja donosi političke odluke u vezi s eurozonom i eurom. Euroskupinu čine ministri financija država eurozone, ali u hitnim slučajevima nacionalni čelnici također čine Euroskupinu. Od financijske krize 2007. – 2008., Eurozona je uspostavila i koristila odredbe za odobravanje hitnih zajmova državama članicama u zamjenu za donošenje ekonomskih reformi. Eurozona je također provela određenu ograničenu fiskalnu integraciju: na primjer, u međusobnom pregledu nacionalnih proračuna zemalja članica. Pitanje je političko i mijenja pogled oko toga koje će daljnje odredbe biti dogovorene za promjenu eurozone.
- 26. veljače – Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je nove koordinirane sankcije EU, SAD-a i zapadnih partnera Rusiji zbog vojne invazije na Ukrajinu, uključujući i odsjecanje mnogih ruskih banaka iz platnog sustava SWIFT.
- 25. veljače – Hrvatski sabor je sa 133 glasova "za" i jednim suzdržanim prihvatio Deklaraciju o Ukrajini, kojom najoštrije osuđuje agresiju Rusije na suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Ukrajine.
- 24. veljače – Nogometaši Dinama svladali su Sevillu na Maksimiru s minimalnih 1:0 u uzvratnom susretu doigravanja za završni dio UEFA Europske lige 2021./22. Jedini pogodak na susretu zabio je Mislav Oršić.
- 24. veljače – Na izvanrednoj sjednici u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici Vlada RH osudila ruski vojni napad na Ukrajinu, najavivši spremnost na prihvat ukrajinskih izbjeglica. Vukovarski vodotoranj osvijetljen je bojama ukrajinske zastave u znak podrške Ukrajini, a u Zagrebu je organiziran i skup potpore.
- 21. veljače – U povodu stote obljetnice smrti Vlahe Bukovca u Klovićevim dvorima u Zagrebu otvorena je izložba "Korijeni i krila", koja se bavi Bukovčevim zagrebačkim, cavtatskim i bečkim razdobljem.
Nedavne smrti: Željko Mijač, Stjepan Gračan, Borivoj Dovniković
- 1397. – U Križevcima je održan Krvavi sabor križevački (slika), na kojem su pristaše kralja Žigmunda na prijevaru pobile većinu hrvatskog plemstva.
- 1905. – U Premanturi se rodio Tone Peruško, hrvatski književnik i pedagog, osnivač Pedagoške akademije u Puli.
- 1933. – Zapaljena je zgrada Reichstaga, središnji događaj u uspostavi nacističkog režima u Njemačkoj.
- 1997. – U Zagrebu je umro Aleksandar Bakal, hrvatski arhitekt i urbanist.
Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003.
- Wikipedija – što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
- Zašto postati suradnik?
- Pomoć – kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti?
- Uvodni tečaj – za one koji vole lagani uvod
- Wikipedija A-Ž – za napredne
- Često postavljana pitanja (FAQ)
- Kafić – stranica za raspravu, pitanja i razgovor
- Abecedarij svih članaka
- Popis svih jezika Wikipedije
- Impresum
Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u:
Ostali projekti neprofitne Zaklade Wikimedija
- Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište
- MediaWiki Dokumentacija programske opreme
- Meta-Wiki Koordinacija svih projekata
- Wikipodatci Slobodna baza znanja
- Wikiknjige Udžbenici u javnom vlasništvu
- Wikicitat Zbirka citata
- Wikizvor Dokumenti u javnom vlasništvu
- Wijesti Slobodni izvor vijesti
- Wikivrste Popis vrsta
- Wječnik Višejezični rječnik
- Wikiučilište Obrazovni materijali
- Wikiputovanja Vodič za putovanje