Kupa
Ovo je glavno značenje pojma Kupa. Za gradsko naselje Delnica, v. Kupa (Delnice). |
Kupa - Kolpa (slov,), Culpa (lat.) je rijeka koja izvire u Gorskom kotaru ispod Risnjaka i spaja se sa Čabrankom koja velikim dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom. Područje uz rijeku Kupu naziva se Pokuplje.
Kupa - Kolpa | |
---|---|
Vodenica Vrt na Kupi | |
Lokacija | |
Države | Hrvatska, Slovenija |
Gradovi | Ozalj, Karlovac, Petrinja, Sisak |
Hidrografija | |
Izvor – aps. visina |
Nacionalni park Risnjak Gorski Kotar, Hrvatska 321 m |
Ušće | kod Siska |
Dužina | 296 km |
Pritoke | Čabranka, Kupica, Lahinja, Dobra, Korana, Utinja, Kupčina, Trepča, Glina, Odra |
Hidrologija | |
Protok – srednji |
283 m³/s |
Sliv – površina |
10.032 km² |
Ulijeva se u | Savu |
Transport | |
Plovnost | ušća Odre do ušća u Savu (oko 4km) |
Tok rijeke[uredi - уреди | uredi kôd]
Rijeka Kupa izvire iz kraškog jezerca tirkizno zelene boje u Nacionalnom parku Risnjak kod sela Razloge u Gorskom kotaru. Oko 100 m nizvodno s desne strane prima vodu povremenog bujičnog potoka Krašićevica, a dalje s lijeve strane povremenog toka Sušice i skreće prema sjeveroistoku, te zatim prema sjeveru. Ispod izvora Kupa je brza rijeka, dok se nakon nekoliko kilometara smiruje i postaje mirna rijeka ispresjecana mnogim umjetnim slapovima koji su u povijesti služili za pokretanje vodenica i pilana.
Granična rijeka postaje na ušću lijeve pritoke Čabranke u Kupu.
U svom gornjem toku, Kupa se probija kroz šumovit kanjon. Na nekim se mjestima kanjon proširuje te se tamo nalaze plodne njive i polja. Sljedeća veća rijeka koja se ulijeva u Kupu je Lahinja.
Kupa kod Ozlja ulazi u svoj ravničarski tok. Zatim stiže do Karlovca gdje se s desne strane ulijeva rijeka Dobra te ubrzo nakon toga i Korana koja već nosi vode Mrežnice. Kasnije se u Kupu još ulijevaju rijeke Kupčina s lijeve i Glina s desne strane.Kod Petrinje se ulijeva Petrinjčica.
Nedaleko svog ušća u Savu kod Siska u Kupu se s lijeve strane ulijeva još rijeka Odra.
Ukupna dužina toka rijeke Kupe je 296 km te je najduža rijeka koja izvire i uvire u Hrvatskoj..
Protok vode[uredi - уреди | uredi kôd]
Minimalna izdašnost izvora rijeke Kupe iznosi 1,2 m3/s, a maksimalna čak 144 m3/s (izmjereno na limnigrafu u Kuparima ).
Temperatura vode iznosi 7 °C. Izvor nije kaptiran. Voda istječe na visini od 321 mnm. Kupa u godišnjem prosjeku rijeci Savi donese 283 m3/s vode.
Sport[uredi - уреди | uredi kôd]
Rijeka Kupa je pogodna za vožnju kanuom, kajakom i za rafting.
Uz obalu Kupe postoje i bajkerski putovi.
Osim toga u ljetnim mjesecima Kupa je pogodna za kupanje te su uređena mnoga kupališta.
Kupa je također bogata i ribom te je vrlo pogodna za sportski ribolov.
Zanimljivosti[uredi - уреди | uredi kôd]
- Na rijeci Kupi postoji samo jedna hidroelektrana (Ozalj) koju je konstruirao Nikola Tesla.
- Na Kupi se kod Podzemelj (Slovenija) održava ljetni karneval
- Na prelazu stoljeća ramišljalo se o gradnji kanala od Kupe do Kvarnerskog zaljeva i postojali su projekti
Mjesta na Kupi[uredi - уреди | uredi kôd]
Na gornjem, ljepšem dijelu Kupe (uzduž državne granice) od izvora prema ušću slijede:
- Osilnica
- Turke
- Kuželj
- Brod na Kupi
- Fara
- Spodnja Bilpa
- Kovača Vas
- Prelesje
- Sodevci
- Stari Trg ob Kolpi
- Nova Lipa
- Močile
- Severin na Kupi
- Zdihovo
- Pribanci
- Vinica
- Zilje
- Preloka
- Žunići
- Prilišće
- Vrhovci
- Adlešiči
- Griblje
- Krasinec
- Kamanje
Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi kôd]
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Kupa |