Grenada

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Grenada
Zastava
Geslo“Ever Conscious of God We Aspire, Build and Advance as One People”[1]
Državna himna: "Hail Grenada"
Kraljevska himna: "God Save the Queen"
Glavni grad
i najveći grad
St. George’s
12°03′0″N61°45′0″W
Službeni jezici Engleski, Patois
Etničke grupe 82% crnci, 13% miješane rase i Evropljani, 5% Evropljani i indijskog porijekla, te ostaci plemena Arawak/Kariba[2]
Demonim Grenađani (Grenadian, Greenz, Greens)
Vlada
 -  Kraljica Elizabeta II
 -  Generalni guverner Cécile La Grenade[3]
 -  Premijer Keith Mitchell
nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva
 -  datun 7. februar 1974. 
Površina
 -  Ukupno 344 km2 (203..)
Stanovništvo
 -  Procjena za 110.000 (185..)
 -  Gustoća 319,8/km2 (45,.)
BDP (PPP) procjena za 2008
 -  Ukupno 1,181 mrld. $[4]
 -  Per capita $11,464[4]
BDP (nominalni) procjena za 2008
 -  Ukupno $678 million[4] 
 -  Per capita 6.587 $[4] 
HDI (2007)0.813
jako visok  74..
Valuta Istočnokaripski dolar (XCD)
Vremenska zona (UTC−4)
 -  Ljeti (DST)  (UTC−4)
Pozivni broj +1-473
Web domena .gd

Grenada je otočna država na jugoistoku Karipskog mora: sjeverno od Trinidada i Tobaga i južno od Svetog Vincenta i Grenadina.

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Glavni članak: Historija Grenade

Prvi stanovnici Grenade su bili pripadnici karipskih naroda. Nakon Kolumbova otkrića počinje naseljavanje Britanaca te nešto kasnije Francuza koji od domorodaca kupuju otok 1650. Ponovo je prepušten Britancima 1783. i ostaje njihovom kolonijom do 1974. Period nakon nezavisnosti bio je obilježen oštrim sukobima između različitih ljevičarskih grupacija. Godine 1979. su vlast preuzeli radikalni marksisti na čelu s Mauriceom Bishopom i pokretom New Jewel, te uspostavili pro-sovjetski jednopartijski režim. Unutrašnji sukobi u pokretu, tokom kojih je stradao Bishop, su godine 1983. poslužili kao izlika američkom predsjedniku Ronaldu Reaganu da lansira vojnu invaziju, koja je, usprkos žestokih kontroverzi, bila prvi američki vojni uspjeh nakon vijetnamskog rata. Grenada i danas pripada zajednici Commonwealth.

Geografija[uredi - уреди | uredi kôd]

Glavni članak: Geografija Grenade

Privreda[uredi - уреди | uredi kôd]

Raširena je proizvodnja začina: cimeta, klinčića, đumbira i muškatnog oraščića. U novije vrijeme zamah dobivaju turizam i trgovina.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi kôd]

Oko 80% stanovništva su potomci afričkih robova koje su doveli Evropljani. Ostatak čini autohtono karipsko stanovništvo. Gotovo cijelo stanovništvo govori engleskim jezikom. Najraširenija vjera je hrišćanstvo: polovicu čine katolici, a od protestanata najbrojnici su anglikanci.

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]