1989
Idi na navigaciju
Idi na pretragu
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 19. vijek – 20. vijek – 21. vijek |
Decenija: | 1950-e 1960-e 1970-e – 1980-e – 1990-e 2000-e 2010-e |
Godine: | 1986 1987 1988 – 1989 – 1990 1991 1992 |
Gregorijanski | 1989. (MCMLXXXIX) |
Ab urbe condita | 2742. |
Islamski | 1409–1410. |
Iranski | 1367–1368. |
Hebrejski | 5749–5750. |
Bizantski | 7497–7498. |
Koptski | 1705–1706. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 2044–2045. |
• Shaka Samvat | 1911–1912. |
• Kali Yuga | 5090–5091. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4625–4626. |
• 60 godina | Yin Zemlja Zmija (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11989. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1989 (MCMLXXXIX) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju (link pokazuje kalendar).
Dovršetak "Antibirokratske revolucije". U istočnoj Evropi Revolucije 1989 nagoveštavaju kraj Hladnog rata.
1989: <1> • <2> • <3> • <4> • <5> • <6> <7> • <8> • <9> • <10> • <11> • <12> Rođenja • Smrti |
Događaji[uredi - уреди | uredi kôd]
Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 1. - U SFRJ je na snazi Zakon o preduzećima[1] - osnova buduće Markovićeve privatizacije. Zakon o stranim ulaganjima je na snazi od 8. januara.
- 1. 1. - Stupaju na snagu promene u organizaciji Oružanih snaga SFRJ - umesto Armijskih oblasti (šest armija) uspostavljene Vojne oblasti (vojišta): Severozapadno (Zagreb, Peta vojna oblast), Jadransko-pomorsko (Split, Vojnopomorska oblast), Centralno (Beograd, Prva vojna oblast) i Jugoistočno (Skoplje, Treća vojna oblast).
- 1. 1. - Montrealski protokol o zaštiti ozonskog omotača stupio ove godine na snagu.
- 2. 1. - Premijer Ranasinghe Premadasa postaje predsednik Šri Lanke (do atentata 1993).
- 4. 1. - Incident u Zalivu Sidra - dva američka F-14 oborila dva libijska MiG-23.
- 7. 1. - Akihito postao car Japana, nakon smrti oca Hirohita (velika sahrana 24. 2.); sutra počinje period Heisei ("mir svuda"), nakon perioda Shōwa.
- 7. 1. - Zvanično osnivanje navijačke grupe Delije sever.
- 10. 1. - Angolski građanski rat: počinje povlačenje kubanskih vojnika iz Angole.
- 10 - 11. 1. - Veliko okupljanje radnika, studenata i učenika ispred skupštine u Titogradu, zahtevaju "hleba i rada"[2].
- 11. 1. - Antibirokratska revolucija uspela i u Crnoj Gori: prihvaćeni zahtevi demonstranata - ostavke podnose partijsko i republičko rukovodstvo SR Crne Gore, predsednik skupštine, kao i predstavnici u saveznim rukovodstvima[3]. Dolaze pristaše Slobodana Miloševića na čelu s Milom Đukanovićem i Momirom Bulatovićem; tokom meseca mitinzi i u drugim mestima Crne Gore.
- 11. 1. - Prvi kongres Slovenačkog demokratskog saveza, lider Dimitrij Rupel, stranka će se boriti za demokratiju i nezavisnost.
- 15. 1. - U Brazilu uveden novi kruzado (=1000 starih, traje samo do marta 1990).
- januar - Fudbaler Miodrag Belodedić, koji je prošlog meseca legalno stigao iz Rumunije u Jugoslaviju, odbija da se vrati - igraće za Zvezdu, u početku bez ugovora[4].
- 15 - 21. 1. - Palachova sedmica: niz prodemokratskih demonstracija u Pragu povodom 20-godišnjice smrti Jana Palacha, policija ih tuče i koristi vodene topove.
- 17. 1. - Ksenofobni alkoholičar ubio petoro dece u školi u Stocktonu, Kalifornija - nakon ovoga će biti donesene mere protiv poluautomatskog oružja.
- 18. 1. - Poljska ujedinjena radnička partija odlučuje legalizirati sindikat Solidarnost.
- 19. 1. - Ante Marković, član predsedništva SR Hrvatske, izabran od saveznog predsedništva za novog predsednika Saveznog izvršnog veća (od 17. 3.); protivkandidat bio Borisav Jović, potpredsednik srpske skupštine.
- 19. 1. - Sastanak inostranih ministara šest balkanskih zemalja u Albaniji.
- 20. 1. - George Herbert Walker Bush naslijedio Ronalda Reagana na mjestu Predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (do 1993). Državni sekretar će biti James Baker (do 1992).
- 22. 1. - Jak zemljotres na zapadu Tadžičke SSR, 274 mrtvih.
- 23 - 24. 1. - Levičarska grupa zauzela kasarnu La Tablada u okolini Buenos Airesa, argentinska vojska i policija koriste beli fosfor u kontranapadu, 39 mrtvih.
- 24. 1. - Serijski ubica Ted Bundy pogubljen na električnoj stolici.
- 24. 1. - Na sastanku SK Hrvatske prvi put se kritikuje politika Slobodana Miloševića.
- 25. 1. - Napeta situacija na mitingu u crnogorskom Plavu, gde Srbi i Crnogorci s jedne i Muslimani i Albanci s druge strane imaju dijametralno suprotne stavove.
- 28. 1. - Umro Choekyi Gyaltsen, 10. Pančen Lama; za 11-tog će Dalaj Lama i kineska vlada imenovati različite dečake.
- 29. 1. - Global Motors Inc., američki uvoznik Juga, zatražio zaštitu po zakonu o bankrotstvu.
- 29. 1. - Sovjetska sonda Fobos 2 ušla u orbitu oko Marsa, radi do kvara kompjutera u martu.
- januar - CK SK Srbije (Milošević) pokreće inicijativu za smenu Stipe Šuvara, predsednika Predsedništva CK SKJ, koji je optužen da je lider "neprincipijelne koalicije" protiv Srbije.
- 30. 1. - 1. 2. - XX Sednica CK SKJ - priznanje neuspeha zbog ekonomske, političke i etničke krize, bez ideja za rešenje; Milošević: "Rešenje će doneti politika... institucionalno i vaninstitucionalno, statutarno i nestatutarno, na ulici i unutra, populistički i elitistički, argumentovano i neargumentovano...".
- 30. 1. - Admiral Petar Šimić, šef armijskog SKJ, izjavljuje da će se vojska obračunati sa svakim ko ugrožava tekovine oslobodilačke borbe i socijalističke revolucije.
- januar - Godišnja inflacija u SFRJ 290%.
Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 2. - Satelit Astra 1A počinje s prenosom TV signala, potrebni su manji tanjiri nego ranije. Narednih dana počinje emitovanje Sky, MTV Europe, Eurosport itd.
- 2. 2. - Sovjetska vojska napušta Kabul.
- 3. 2. - U Zagrebu osnovano Udruženje za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI), kao prva autonomna politička organizacija.
- 3. 2. - Vojnim udarom zbačen Alfredo Stroessner, vojni diktator Paragvaja od 1954 - vlast preuzima Andrés Rodríguez (do 1993).
- 4. 2.? - Koncert "Bijelog dugmeta" na beogradskom sajmu, deo poslednje turneje ove grupe.
- 5. 2. - Pokrenut sportski kanal Eurosport.
- 6. 2. - Okrugli sto: u Poljskoj počeli pregovori između komunističke vlasti i Solidarnosti.
- 7. 2. - Mateja Svet osvojila zlato u slalomu na Svetskom šampionatu u Vailu. Zatim 11. 2. dobija i bronzu u veleslalomu, nakon diskvalifikacije jedne učesnice.
- 11. 2. - Mađarska socijalistička radnička partija donosi odluku o obnovi višepartijskog sistema.
- 14. 2. - Iranski vjerski vođa Ruholah Homeini poziva muslimane da ubiju Salmana Rushdijea, autora Satanskih stihova, kasnije tokom meseca raspisana nagrada od 3 miliona dolara.
- 14. 2. - Lansiran prvi Block-II GPS satelit (sateliti Block-I iz 1978-85 su bili eksperimentalni).
- 15. 2. - Sovjetsko-afganistanski rat službeno završava povlačenjem posljednjih sovjetskih trupa iz Afganistana.
- 16. 2. - Osnovan Socijaldemokratski savez Slovenije (Socialdemokratska zveza Slovenije), još jedna opoziciona partija (za razliku od Slovenskog demokratskog saveza, ne žele u Socijalistički savez).
- 16. i 17. 2. - U Bagdadu osnovan Savet arapske saradnje (Irak, Egipat, Jordan i Severni Jemen), a u Marakešu Unija arapskog Magreba (Mauritanija, Maroko, Alžir, Tunis i Libija) - obe organizacije kratkog daha, naročito prva.
- 17. 2. - U Centralni komitet SKJ izabrano 35 novih članova, od 165; predsednik državnog predsedništva Raif Dizdarević dao ostavku u tom telu, kao i članovi Dolanc, Mojsov, Hasani i Vlajković.
- 18. 2. - U Alžiru osnovan Front islamskog spasa - registrovan u septembru, iako ustav ne dozvoljava verske partije.
- 20. 2. - Počeo štrajk albanskih rudara u Trepči u znak potpore rukovodstvu Saveza komunista Kosova (smenjenim Vlasiju i Jašari) i očuvanja autonomije SAP Kosovo, oko 200 rudara ostalo u jami Stari Trg. Traže i smenu Rahmana Morine, tek izabranog predsednika pokrajinskog komiteta, kao i Ali Šukrije. Sutradan generalni štrajk u pokrajini.
- 22. 2. - Iranski predsednik Ali Hamenei izjavio u Beogradu u vezi Salmana Rušdija da je "strela odapeta prema meti".
- 23. 2. - Skupština SR Srbije odobrila amandmane na Ustav: republici se vraća jurisdikcija nad sudstvom, milicijom, narodnom odbranom i inostranim poslovima pokrajina (amandmane trebaju odobriti i pokrajinske skupštine). Na Kosovu se radnicima pridružuju i studenti i zanatlije[5].
- 24. 2. - Milošević i Šuvar u Prištini, Šuvar razgovarao sa rudarima u jami Stari Trg (kasnije i Azem Vlasi).
- 24. 2. - United Airlines Flight 811: na avionu blizu Honolulua otpala teretna vrata, što je izazvalo eksplozivnu dekompresiju - devet putnika izletelo iz aviona.
- 25. 2. - Predsedništvo SFRJ poslalo pojačanja miliciji na Kosovu i izjavilo da će preduzeti i druge mere ako bude neophodno.
- 26-27. 2. - Proširena sednica Predsedništva SFRJ, uvedeno vanredno stanje na Kosovu, poslata vojska sa tenkovima i pojačanje miliciji.
- 27. 2. - Rudari počinju da izlaze iz jama, nakon što je Morina (privremeno) dao ostavku. U Cankarjevom domu u Ljubljani skup podrške albanskim rudarima (prisutan i slovenački predsednik Milan Kučan).
- 27. 2. - Caracazo: veliki neredi zbog ekonomskih reformi odnose stotine života u Karakasu, Venecuela.
- 28. 2. - Studenti dolaze pred Saveznu skupštinu u Beogradu, okuplja se najmanje 600.000 ljudi. Raif Dizdarević izviždan. Masa: "Uhapsite Vlasija!", Milošević: "Ne čujem dobro! .... i biće uhapšeni!". Okupljanja i drugde u Srbiji.
- februar - Godišnja inflacija u Jugoslaviji 346%.
Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 3. - Završena prohibicija piva na Islandu (Dan piva u toj zemlji).
- 2. 3. - Uhapšen Azem Vlasi, kao i Azis Abraši i Burhan Kavaja, direktori u "Trepči".
- 2. 3. - Dvanaest zemalja Evropske zajednice se dogovorilo o zabrani proizvodnje svih vrsta fluorohlorougljika do kraja stoleća.
- 3. 3. - Otvoren Bitef teatar u Beogradu.
- 3. 3. - Mađarski premijer Miklós Németh u poseti Moskvi: obaveštava Gorbačova da neće obnavljati instalacije na granici sa Austrijom i da će u Mađarskoj biti organizovani višestranački izbori - Gorbačov obećava da neće biti intervencije.
- 5. 3. - Afganski građanski rat: mudžahedini počinju dvomesečni napad na Džalalabad, postižu početne uspehe ali vladine snage su se održale i povratile pozicije.
- 5. 3. - Velike demonstracije u Lhasi u kineskom Tibetu, na 30. godišnjicu ustanka - nakon tri dana nasilja proglašeno ratno stanje.
- 9. 3. - U Beču počeli pregovori o ograničenju konvencionalnog naoružanja u Evropi.
- 11. 3. - BBC i Slobodna Evropa objavljuju Pismo šestorice, obraćanje rumunskih komunističkih funkcionera Čaušeskuu.
- 13. 3. - Jaka geomagnetska oluja izaziva često pominjani pad elektro-sistema u Kvebeku.
- 14. 3. - Libanski građanski rat: maronitski general Michel Aoun objavljuje "oslobodilački rat" protiv sirijske okupacije - primirje u septembru.
- 15. 3. - Izrael vratio Tabu Egiptu, sedam godina nakon ostatka Sinaja.
- mart - Tim Berners-Lee predstavio u CERN-u predlog za sistem upravljanja informacijama putem hiperteksta na internetu, → World Wide Web.
- 16. 3. - CK KPSS dozvolio seljacima da unajmljuju državne farme.
- 17. 3. - Novo Savezno izvršno veće, na čelu sa Antom Markovićem - za "radikalnu, tržišnu reformu".
- 18. 3. - Deklaracija iz Lihnija: Abhaska ASSR traži od sovjetske vlade otcepljenje od Gruzijske SSR - dolazi do napetosti sa Gruzinima.
- 20. 3. - Jedan američki dolar vredi 7.985 dinara.
- 22. 3. - Hokejaški golman Clint Malarchuk doživeo opasnu povredu, klizaljka drugog igrača mu presekla vratne žile.
- 23. 3. - Skupština Kosova (pod pritiskom) usvajaja amandmane na Ustav SR Srbije, kojim se sužava autonomija pokrajine - izbijaju neredi, do 28-og, sukob sa milicijom u Uroševcu.
- 23. 3. - Dvojica američkih naučnika objavila da su postigli hladnu fuziju, što se pokazalo pogrešnim.
- 24. 3. - Skupština Vojvodine usvajaja amandmane na Ustav SR Srbije.
- 24. 3. - Tanker Exxon Valdez se nasukao u Zaljevu Prince William na Aljasci, proljeva se 240.000 barela nafte.
- 26. 3. i 9. 4. - Prvi delimično slobodni izbori za sovjetski parlament, Kongres narodnih deputata, 13% izabranih je nezavisno, među njima su i zagovornici samostalnosti republika.
- 27. 3. - Uveden policijski čas na Kosovu usled velikih demonstracija i pucnjave (Priština, Podujevo, Uroševac, Gnjilane, Suva Reka, Mitrovica...); takođe zabranjena okupljanja, zatvorene škole i univerzitet; u Prištini pucano u masu, poginula i dvojica milicajaca[6]. Zvanično 24 mrtvih u šest dana nereda[7].
- 28. 3. - Skupština SR Srbije donosi amandmane na republički ustav kojima je smanjena autonomija SAP Kosovo i SAP Vojvodina. Nastavljeni neredi na Kosovu, sa mrtvim i ranjenim na obe strane (Žur, gde je napadnuta milicijska stanica, Orahovac i drugde).
- 28. 3. - Husein-Ali Montazeri gubi položaj Homeinijevog naslednika zbog liberalnih stavova.
- 29. 3. - Prvi broj lista "Novosti oglasi" - prve oglasne novine u SFRJ.
- 29. 3. - Potpredsednik SIV-a Aleksandar Mitrović tvrdi da su Albanci pucali iz snajpera na svoje sunarodnike i optužio Albaniju za pomoć albanskim nacionalistima.
- 29. 3. - 61. dodjela Oscara: najbolji film je Rain Man, ukupno četiri nagrade od osam nominacija; Who Framed Roger Rabbit i Dangerous Liaisons četiri odn. tri nagrade od po sedam nominacija.
April/Travanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 4. - Piramida Louvra otvorena za javnost.
- 1. 4. - U Škotskoj uveden nepopularni Komunalni porez, prozvan Poll tax - "glavarina".
- 1. 4. - Južnoafrički granični rat: Stupa na snagu Rezolucija 435 po kojoj se Južnoafrikanci povlače iz Jugozapadne Afrike (Namibije), ali SWAPO započinje borbe koje odnose blizu 300 žrtava.
- 3. 4. - Najavljena "čistka" na Kosovu - stotine poltičara, službenika i predavača će biti smenjeno zbog "ohrabrivanja nacionalizma". Predsednik predsedništva Kosova Remzi Kolgeci dao ostavku 5. aprila.
- 5. 4. - Sporazum poljskog Okruglog stola: legalizovana "Solidarnost", promeniće se ustav tako da bude uveden predsednik republike i senat, demokratski izbori u junu.
- 6. 4. - Finale Final Four u Minhenu: KK Jugoplastika Split - Maccabi Tel Aviv B.C. 75:69.
- 7. 4. - Potonula sovjetska nuklearna podmornica "Komsomolec", 42 poginulih.
- 9. 4. - Tragedija 9. aprila: armija rasturila antisovjetske demonstracije u Tbilisiju, poginulo 20 demonstranata.
- 9. 4. - Senegalsko-mauritanski sukob: iz graničnih sporova oko prava ispaše proističe dvogodišnji sukob koji odnosi stotine žrtava.
- 10. 4. - Dva turska teretna broda, "Deval" i "Selin", sudarila se kod Palagruže, 14 nestalih.
- 12. 4. - Delorov izveštaj izlaže plan za uvođenje evropske monetarne unije u tri faze (usvojeno na junskom samitu u Madridu) - treća faza, realne valute, počinje 1999.
- 13. 4. - Evropski parlament debatuje o ljudskim pravima u Istočnoj Nemačkoj i Jugoslaviji, zabrinutost zbog poslednjih događaja, osuđuju se kršenja ljudskih prava.
- 15. 4. - Tragedija na Hillsboroughu tokom koje na stadionu gine 96 navijača fudbalskog kluba Liverpool F.C..
- 15. 4. - Studenti u Kini se okupljaju povodom smrti Hu Yaobanga, bivšeg generalnog sekretara KPK - početak protesta na Tjenanmenu.
- ca. 15. 4. - Beograd se kandidovao za Olimpijadu 1996.
- april - Vanredni kongres Saveza Komunista Crne Gore - za predsjednika Predsjedništva izabran Momir Bulatović, za sekretara Milo Đukanović, Svetozar Marović član Predsjedništva.
- april? - Afera Kecmanović: dr Nenad Kecmanović eliminisan kao kandidat za člana Predsedništva SFRJ iz SR BiH nakon insinuacija da radi za strane tajne službe.
- april - Čaušesku objavio da je Rumunija eliminisala strani dug - ali nastavlja se surova politika štednje kojom je to postignuto.
- 18. 4. - U južnom jordanskom gradu Ma'an izbijaju neredi zbog skupe hrane.
- 19. 4. - Eksplozija topovske kule na USS Iowa - poginulo 47 mornara.
- 21. 4. - Nintendo pustio u Japanu Game Boy (u julu u SAD, u Evropi sledeće godine).
- 21. 4. - Zahvaljujući savezu sa narodnjacima, Jörg Haider postaje guverner Koruške (1989-91 i 1999-2008).
- 25. 4. - Predstavljen mobilni telefon Motorola MicroTAC, mnogo manji od DynaTAC-a, prvi sa flip dizajnom.
- 26. 4. - Daulatpur–Saturijski tornado u centralnom Bangladešu, možda najsmrtonosniji u istoriji, sa 1.300 žrtava.
- 30. 4. - Monika Seleš (15) osvojila prvu titulu - pobedila je Chris Evert u finalu houstonskog teniskog turnira.
Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 5. - Datum izdanja novčanice od 100.000 dinara (lik djevojčice)
- 1. 5. - Janez Janša uhapšen radi odsluženja kazne dosuđene prošle godine za odavanje vojne tajne - kasnije tokom meseca bio hospitalizovan a nekoliko stotina studenata bojkotovalo nastavu[8].
- 1. 5. - Narodna Republika Kampućija menja ime u Država Kambodža (do 1992); prošlog meseca potvrđeno da će se vijetnamske trupe povući iz zemlje.
- 2. 5. - Mađarska uklanja bodljikavu žicu sa granice prema Austriji - prva "pukotina" na Gvozdenoj zavesi.
- 3. 5. - Počinje emitovanje Radio 101 Radio Beograda (ugašen 2006).
- 3. 5. - Amandman na makedonski ustav: Makedonija je nacionalna država makedonskog naroda (ranije pominjani i Albanci i Turci).
- 6. 5. - Pjesma Eurovizije u Lozani: pobjeđuje zadarska grupa "Riva" (Rock me).
- 7. 5. - Lokalni izbori u Istočnoj Nemačkoj, vladajuća partija zvanično dobija 98,85% glasova - demonstracije nekoliko stotina ljudi zbog ustanovljene prevare su početak protestnog pokreta.
- 8. 5. - Slobodan Milošević postaje predsednik Predsedništva SR Srbije (na čelu Srbije do 1997, zatim SR Jugoslavije do 2000).
- 10. 5. - FK Partizan osvojio Kup maršala Tita posle 32 godine, pobedom nad Veležom iz Mostara rezultatom 6:1 na Stadionu JNA.
- 10. 5. - Panama: Manuel Noriega poništio rezultate izbora na kojima je Guillermo Endara pobedio njegovog kandidata. SAD sutradan šalje pojačanja u Kanalsku zonu.
- 13. 5. - Slučaj Moševac: u selu kod Maglaja uhapšen Hasan Delić uz primenu sile prema njemu i okupljenima; Dževad Galijašević i grupa seljana štrajkuju glađu ispred Savezne skupštine narednih dana[9].
- 15. 5. - U Beogradu krenuo Radio B92.
- 15. 5. - Rotacija u Predsjedništvu SFRJ: Janez Drnovšek na čelu nakon Raifa Dizdarevića; takođe novi sastav tog tijela (Drnovšek, Jović, Šuvar, Bućin, Zelenović, Sapundžiu, Tupurkovski, Bogićević).
- 15. 5. - Mihail Gorbačov stigao u posetu Pekingu.
- 15. 5. - U Kostarici viđena poslednja zlatna žaba.
- 16. 5. - Pokušaj vojnog udara u Etiopiji, kada je Mengistu Haile Mariam otišao u stranu posetu.
- 17. 5. - Milion ljudi protestuje u Pekingu.
- 18. 5. - Litvanska SSR proglasila suverenost.
- 19. 5. - Protesti muslimana zbog knjige "Seksualni običaji" u Ürümqiju se pretvaraju u nerede.
- 20. 5. - Doneta odluka o raspisivanju Zajma za privredni preporod Srbije (želja: 225 miliona nemačkih maraka u dinarima i 1 milijarda dolara u devizama).
- 20. 5. - U Pekingu proglašeno ratno stanje.
- 21. 5. - Otvorena zgrada Muzeja vazduhoplovstva — Beograd.
- 22. 5. - U Beogradu počeo s emitovanjem televizijski Omladinski kanal (do oko 14. juna, prethodnik Trećeg kanala).
- 22. 5. - Ukinut policijski čas na Kosovu.
- 23. 5. - Završen filmski festival u Kanu, Emir Kusturica najbolji režiser za film "Dom za vešanje".
- 24. 5. - Prikazan Indiana Jones and the Last Crusade, najunosniji film ove godine.
- 25. 5. - Sud u Ženevi osudio dr Rajka Medenicu za prevaru i falsifikate na štetu jugoslovenskog zdravstva, mada su ga podržali neki pacijenti, među njima i Muhammad Ali[10].
- 25. 5. - Mihail Gorbačov je predsednik novog Vrhovnog sovjeta SSSR. U to telo je 29. 5. izabran i njegov rival Boris Jeljcin.
- 29. 5. - Bugarska otvara granicu sa Turskom, kako bi etnički Turci napustili zemlju - do avgusta ih odlazi 340.000, od kojih se 130.000 kasnije vraća.[11]
- 29. 5. - Vanredno stanje u Argentini zbog nereda izazvanih hiperinflacijom i nestašicom hrane.
- 30. 5. - Na Tjenanmenu otkrivena statua "Boginja demokratije".
- 30. 5. - Tokom posete delegacije Evropskog parlamenta Podujevu dolazi do manjih albanskih demonstracija u kojima gine jedna osoba.
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 6. - Alfredo Cristiani novi predsednik Salvadora, partija ARENA drži predsedništvo sledećih 20 godina.
- 2. 6. - Prikazan film Dead Poets Society.
- 3. 6. - Umro ajatolah Ruholah Homeini, masovna i haotična sahrana tri dana kasnije. Novi vrhovni vođa Irana postaje sadašnji predsednik Ali Hamenei.
- 3. 6. - U Uzbečkoj SSR izbijaju krvavi neredi protiv Turaka Meshetinaca.
- 4. 6. - Na trgu Tjen An Men u Pekingu kineska vojska brutalno guši prodemokratski studentski pokret, što će poslije biti poznato kao Tjenanmenski masakr.
- 4. i 18. jun - U Poljskoj održani prvi djelomično slobodni izbori: antikomunistička "Solidarnost" dobija 99% novouvedenog Senata i svih 35% izbornih mjesta u Sejmu - započinju Revolucije 1989, odnosno pad komunizma u istočnoj Evropi.
- 4. 6.? - Kraj sezone 1988/89 prvenstva Jugoslavije u fudbalu, šampion je FK Vojvodina; u Kup UEFA idu Crvena Zvezda, Rad i Dinamo Zg.
- 4. 6. - Crvena Zvezda je postala prvak Evrope u atletici
- 4. 6. - Kod sibirskog grada Ufe gine 575 osoba u dva voza koji su izazvali ogromnu eksploziju procurelog gasovoda.
- 5. 6. - Čovek stoji ispred kolone tenkova u Pekingu, ikonični prizor.
- 8. 6. - MiG-29 pao na aeromitingu u Le Bourgetu kod Pariza zbog sudara sa pticom - pilot Anatolij Kvočur se katapultirao 2,5 sekunde pre pada.
- jun - Afera plavog dijamanta: tajlandski radnik ukrao dragulje iz palate saudijskog princa Fejsala bin Fahda, odnosi između Saudi Arabije i Tajlanda poremećeni sledećih 20 godina.
- jun-avgust - Nakon Majskih događaja i represije manifestacija Turaka u Bugarskoj, sledi Velika ekskurzija, oko 360.000 ljudi odlazi u Tursku.
- 16. 6. - Ponovna sahrana Imre Nagya u Budimpešti u prisustvu 250.000 ljudi.
- 17. 6. - U Zagrebu, na tajnoj sjednici, osnovana Hrvatska demokratska zajednica.
- 18. 6. - Prvi izbori ove godine u Grčkoj, pobeđuje Micotakisova Nova Demokracija, ali bez apsolutne većine onemogućena oformiti vladu - isto se dešava u novembru, Micotakis konačna uspeva sledećeg aprila.
- 18. 6. - Burma (/bama/) menja engleski naziv zemlje u Myanmar (/mjanma/), Rangoon u Yangon itd. - odluka je kontroverzna, mnogi je ne prihvataju.
- 19. 6. - Prikazan prvi film iz serijala Batman, sa Michaelom Keatonom u naslovnoj ulozi.
- 20 - 25. 6. - U Zagrebu održano Evropsko prvenstvo u košarci, Jugoslavija prva, Dražen Petrović je MVP.
- 24. 6. - Jiang Zemin postaje generalni sekretar KP Kine umesto Zhao Ziyanga (do 2002).
- 26. 6. - Posle 40 dana završeno podizanje kupole Hrama Svetog Save u Beogradu.
- 27. 6. - Vlade Divac izabran od LA Lakers-a u prvom krugu drafta (7. 8. potpisao ugovor); Boston Celtics izabrali Dina Rađu, ali nije dobio dozvolu. Dražen Petrović (draftovan 1986) potpisuje u kolovozu ugovor sa Portland Trail Blazersima.
- 28. 6. - Proslava 600 godina kosovske bitke tokom koje Slobodan Milošević drži govor na Gazimestanu.
- 28. 6. - U SAD, Momčilo Đujić daje vojvodsku titulu Vojislavu Šešelju.
- 30. 6. - Milan Pančevski na čelu SKJ, nakon Stipe Šuvara (protivkandidat na izboru 17. 5. bio Vasil Tupurkovski).
- 30. 6. - Brigadir Omar al-Bashir vojnim udarom dolazi na čelo Sudana (na vlasti do 2019 godine).
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 7. - U Beogradu kreće Treći kanal TVB (→ RTS).
- 2. 7. - Andreas Papandreu daje ostavku posle osam godina na čelu grčke vlade (vratiće se 1993-96).
- 5. 7. - Prva epizoda serije Seinfeld.
- 6. 7. - Palestinac iz Islamskog džihada izvršio prvi samoubilački napad u Izraelu - skrenuo je putnički autobus u provaliju, 16 poginulih.
- 6. 7. - Gorbačov govori pred Savetom Evrope u Strazburu, zalaže se za "Zajednički evropski dom".
- 7. 7. - Samit Varšavskog pakta u Bukureštu: Ceausescu, Jakeš, Honecker i Živkov se protive promenama u Mađarskoj i Poljskoj.
- 8. 7. - Carlos Menem novi predsednik Argentine (do 1999), inauguracija pet meseci ranije zbog krize u zemlji.
- 9. 7. - U Kninskoj krajini održana proslava 600 godina od Kosovske bitke. Izneti zahtevi u pogledu ravnopravnosti Srba u Hrvatskoj (pravo na sopstvenu kulturu, jezik i pismo). Posle ovog događaja, usledila su hapšenja Srba, članova "Zore" (npr. Jovo Opačić).
- 9 - 12. 7. - Američki predsednik Buš u poseti Poljskoj i Mađarskoj.
- 10. 7. - Štrajk 300.000 rudara u Sibiru - najveći u SSSR od '20-tih.
- 13. 7. - Predsednik François Mitterrand otvorio Opéru Bastille.
- 14. 7. - Proslava 200 godina Francuske revolucije.
- 16. 7. - Gruzinsko-abhaski sukob: krvavi neredi u Suhumiju.
- 17. 7. - Prvi let strateškog pritajenog bombardera B-2 Spirit (u službi od 1997, prvi put upotrebljen u Kosovskom ratu).
- 17. 7. - Austrija aplicirala za članstvo u Evropskoj zajednici (ostvareno 1995).
- 18. 7. - Glumica Rebecca Schaeffer (21) ubijena u Los Angelesu od strane opsednutog obožavaoca.
- 19. 7. - Wojciech Jaruzelski, do sada predsednik Državnog saveta, izabran u skupštini za predsednika NR Poljske (do 1990).
- 19. 7. - United Airlines let 232: prinudno sletanje aviona u Sioux City, Iowa, 111 poginulih i 185 preživelih (tema TV filma "Hiljadu heroja").
- 20. 7. - Aung San Suu Kyi prvi put stavljena u kućni pritvor, gde će provesti 15 od 21 godine do 2010.
- 22. 7. - Giulio Andreotti treći i poslednji put premijer Italije (do 1992).
- 23. 7. - Jugoslavija izgubila u polufinalu Davis Cupa od Švedske (igrali Prpić i Ivanišević).
- 23. 7. - Japanska Liberalna demokratska partija izgubila apsolutnu većinu na izborima.
- 24. 7. - "Stavovi komisije Predsedništva Srbije o reformi političkog sistema" u SFRJ: politički pluralizam putem udruženja unutar Socijalističkog saveza, direktni izbori po principu jedan građanin - jedan glas, garancija ljudskih prava.
- 27. 7. - Tajlanđanka Chamoy Thipyaso osuđena zbog učešća u finansijskoj piramidi na 141.078 godina zatvora (odslužila osam).
- 28. 7. - Akbar Hašemi Rafsandžani izabran za predsednika Irana (do 1997).
- 28. 7. - Letonska SSR proglašava suverenost.
- ca. 31. 7. - Kurs dinara: 22.500 za američki dolar (prema 2.700 u avgustu '88).
- srpanj-kolovoz - "Cvjetanje mora": množenje morskih algi u Jadranu uslijed onečišćenja iz Italije.
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1-2. 8. - Rudari na Kosovu štrajkuju zbog kašnjenja plata.
- 2 - 3. 8. - Šrilankanski građanski rat, masakr u Valvettituraiu: u odmazdi za napad Tamilskih tigrova, indijski mirovnjaci ubili 64 tamilska civila.
- 7. 8. - Lideri pet centralnoameričkih zemalja se složili da će se nikaragvanski kontraši raspustiti u decembru, pre izbora u februaru.
- 9. 8. - U SAD potpisan zakon za radikalnu reformu industrije štedionica i zajmova koja je u krizi od polovine decenije.
- 10. 8. - Toshiki Kaifu novi premijer Japana (do 1991), treći ove godine (Noboru Takeshita dao ostavku zbog berzanskog skandala a Sōsuke Uno zbog odnosa sa gejšom i slabih rezultata na izborima).
- 11. 8. - Predsednici Jugoslavije i Italije (Janez Drnovšek i Francesco Cossiga) razgovaraju u Veneciji o borbi protiv zagađenja Jadrana (cvjetanje mora).
- 13. 8. - Sudar dva balona kod Alice Springs u Australiji, jedan pao sa 13 žrtava.
- 14. 8. - F. W. de Klerk postaje poslednji apartheidovski predsednik Južne Afrike nakon ostavke P. W. Bothe (do 1994).
- avgust - U Kninskoj krajini protesti zbog hapšenja Jove Opačića.
- avgust - Novčanica od 500.000 dinara ("ratna novčanica" jednostavnijeg dizajna, spomenici na Kozari i Tjentištu, ljubičaste nijanse); datum izdanja "VIII 1989" nosi još jedna "ratna novčanica", od 2.000.000 dinara (spomenici na Kozari i u Šumaricama).
- 18. 8. - Ubijen vodeći kandidat za predsednika Kolumbije Luis Carlos Galán - na ovo i druga ubistva vlasti odgovaraju hapšenjem 11.000 osumnjičenih dilera droge, na šta narko-mafija objavljuje "totalni i apsolutni rat" vladi sa nizom bombi i paljevina.
- 18. 8. - Prikazan film "Seks, laži i videovrpce", čiji uspjeh otvara vrata drugim neovisnim filmovima.
- 18 - 25. 8. - 36. Pulski filmski festival: Velika zlatna arena za film "Sabirni centar"[12].
- 19. 8. - Panevropski piknik na granici Mađarske i Austrije.
- 19. 8. - Nicolae Ceaușescu piše zemljama Varšavskog pakta: izričito traži vojnu intervenciju u Poljskoj, kako Solidarnost ne bi došla na vlast.
- 20. 8. - Rat za Nagorno-Karabah: pod pritiskom opozicionog Narodnog fronta, Azerbejdžanska SSR uvodi blokadu Nagorno-Karabaha; Moskva će organizovati vazdušni most[13].
- 20. 8. - Sudar rekreativnog broda Marchioness i jaružara Bowbelle na Temzi u Londonu, utopila se 51 osoba.
- 23. 8. - "Baltički put" ili Lanac slobode - građani baltičkih republika stvorili ljudski lanac dug preko 600 km na godišnjicu Pakta Ribbentrop-Molotov.
- 23. 8. - Mađarska ukinula restrikcije na granici sa Austrijom.
- 23. 8. - Ubistvo mladog crnca Yusefa Hawkinsa u Brooklynu izaziva rasne napetosti između crnaca i Italo-Amerikanaca u New Yorku.
- 24. 8. - Tadeusz Mazowiecki iz Solidarnosti postaje prvi nekomunistički premijer Poljske nakon 42 godine i prvi na istoku Evrope.
- 25. 8. - Vojadžer 2 najbliži Neptunu, nakon čega napušta Sunčev sistem.
- 25. 8. - Tajni sastanak zapadnonemačkih i mađarskih lidera u dvorcu Gymnich kod Bonna, verovatno dogovoreni krediti u zamenu za otvaranje mađarske granice.
- 31. 8. - Godišnja inflacija u Jugoslaviji 893,8 %, troškovi života porasli 868,3 %.
- 31. 8. - Moldavski jezik pisan latinicom proglašen za zvanični u Moldavskoj SSR (praznik Limba noastră u današnjoj Moldovi).
Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi kôd]
- 4. 9. - U Lajpcigu se održavaju prve demonstracije ponedeljkom.
- 4 - 7. 9. - IX konferencija Pokreta nesvrstanih u Beogradu, prisustvuju predstavnici 100 zemalja i dva pokreta; usvojena umerena deklaracija, bez osude SAD, Izraela ili Južne Afrike. Moamer Gadafi poklonio kamile beogradskom ZOO vrtu.
- 6. 9. - Federalni sud u Filadelfiji oslobodio jugoslovenskog generalnog konzula u Čikagu Bahrudina Bijedića optužbe za pranje novca (bio uhapšen prošlog decembra). Njujorški ogranak Ljubljanske banke oglobljen 500.000 dolara.
- 6. 9. - Švedska-Engleska 0:0, čime Engleska odlazi na Mundijal 1990 - utakmica upamćena po dresu Terryja Butchera crvenom od krvi.
- 9. 9. - Mošti kneza Lazara stigle u njegovu zadužbinu Ravanicu (krenule iz Nove Ravanice, Vrdnik, 28. jula 1988).
- 10. 9. - Sudar rumunskog putničkog broda Mogoşoaia i bugarskog teretnog konvoja Petar Karaničev kod Galaţija, 222 mrtvih.
- 11. 9. - Mađarska prošle noći otvorila granicu sa Austrijom za istočne Nemce.
- 11. 9. - Sastanak CK SKJ: po novom ustavu SKJ ne bi trebao imati politički monopol.
- 17 - 22. 9. - Uragan Hugo izaziva ljudske žrtve i do tada najveću materijalnu štetu na Karibima i jugoistoku SAD.
- 19. 9. - UTA Flight 772: francuski avion oboren bombom iznad Nigera, 170 mrtvih.
- 22. 9. - Sudar vlaka i školskog autobusa blizu Zaprešića, 14 mrtvih.
- 22. 9. - IRA detonirala bombu u Muzičkoj školi Kraljevskih marinaca u Dealu, Kent - 11 mrtvih.
- 23. 9. - Primirje u Libanu.
- 23. 9. - Sastanak Baker-Ševarnadze u dolini Jackson Hole, Wyoming - obećano da SAD neće iskorišćavati probleme u istočnoj Evropi.
- 26. 9. - Vijetnam objavio da je okončao 11-godišnju okupaciju Kampućije/Kambodže.
- 27. 9. - Skupština SR Slovenije donosi amandmane na republički ustav koji daju prioritet republičkim nad saveznim zakonima i ističu pravo na otcepljenje.
- 27. 9. - 1. 10. - U Sarajevu održan Svjetski šampionat u ritmičkoj gimnastici, Aleksandra Timošenko zbirno prvakinja.
- 29. 9. - Predsednik SIV Ante Marković iznosi ekonomski program pred Saveznom skupštinom[14].
- 30. 9. - Hiljadama istočnih Nemaca koji su se sklonili u zapadnonemačku ambasadu u Pragu dozvoljeno da odu na Zapad, takođe i onima u varšavskoj ambasadi. Prevoz iz Praga do Zapadne Nemačke se vrši zatvorenim vozovima preko istočnonemačke teritorije.
- 30. 9. - Raspuštena konfederacija Senegambija.
- septembar - Četvorocifrena inflacija u SFRJ: 1181 %.
Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 10. - Na Cetinju, u prisustvu velikog broja ljudi, nakon prenosa iz San Rema sahranjeni poslednji crnogorski kralj Nikola Petrović i kraljica Milena; sutradan sahranjene i njihove kćerke Ksenija i Vjera.
- 1. 10. - Colin Powell novi predsednik združenih načelnika generalštaba SAD (do 1993).
- 1. 10. - Korak ka istopolnom braku u Danskoj: omogućena registrovana partnerstva, prvi takav zakon na svetu.
- 3. 10. - Istočna Nemačka obustavila bezvizna putovanja u Čehoslovačku.
- 3. 10. - Pokušaj vojnog udara u Panami, pučisti pogubljeni - raste pritisak na američku administraciju.
- 4. 10. - Opsada željezničkog kolodvora u Dresdenu - vlakovi iz Praga se smatraju posljednjim putem prema slobodi, dolazi do sukoba sa policijom, vojskom i Stasijem.
- 5. 10. - Dalaj Lama dobio Nobelovu nagradu za mir.
- 7. 10. - Mihail Gorbačov u poseti DDR povodom 40-godišnjice osnutka, pozdravljen od stanovništva (poruka Honekeru: "Život kažnjava one koji zakasne"). Istog dana u Plauenu počinju prve masovne demonstracije.
- 9. 10. - TASS javio da se u Voronježu 27. septembra spustio NLO.
- 9. 10. - Demonstracije u Lajpcigu traže demokratske reforme.
- 13. 10. - Predsednik SIV Ante Marković se u Vašingtonu sreo sa predsednikom Bušom, traži se ekonomska i politička pomoć.
- 13. 10. - Mini krah berze na petak 13.: Dow Jones pao 6,91%.
- 15. 10. - Otvoreno renovirano i dograđeno Narodno pozorište u Beogradu.
- oktobar - U Srbiji poslednji put dočekan »Voz bratstva i jedinstva« iz Slovenije.
- 17. 10. - Hrvatska rock-grupa Prljavo kazalište održala koncert u središtu Zagreba pred 200 000 ljudi, što je bio predznak raspada SFRJ.
- 17. 10. - Zemljotres Loma Prieta potresao severnu Kaliforniju, 67 mrtvih.
- 18. 10. - Lider DDR Erich Honecker podneo ostavku pod pritiskom Politbiroa, nasleđuje ga Egon Krenz.
- 18. 10. - Mađarska skupština obnavlja višestranačje, pet dana kasnije, na 33. godišnjicu revolucije iz 1956, obrisano "Narodna" iz naziva Republike Mađarske.
- 22. 10. - Potpisan Taifski sporazum za okončanje Libanskog građanskog rata.
- 25. 10. - Objavljena zvanična platforma SKJ: podrška razvoju političkog pluralizma ("uspostavljanje političkih organizacija građana"), pravima i slobodama.
- 25. 10. - Portparol sovjetskog ino. ministarstva u šali objavljuje "Sinatrinu doktrinu": svaka zemlja odlučuje o svom putu (odbacivanje Brežnjevljeve doktrine).
- 30. 10. - Počinju nove demonstracije na Kosovu, u vezi suđenja Vlasiju u još 14-ici, ima i mrtvih[15].
- 31. 10. - Počelo suđenje Azemu Vlasiju i dr., optuženim za »kontrarevolucionarno« delovanje na Kosovu (prigovori iz nekih zapadnih zemalja da se radi o "anahronizmu u vreme promena" u komunističkom svetu).
- 31. 10. - Premijer Turgut Özal izabran za predsednika Turske (do smrti 1993).
Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 11. - Izdata novčanica od 1.000.000 dinara (lik djevojke sa maramom); inflacija u Jugoslaviji 1470% na godišnjem nivou.
- 1. 11. - Ponovo otvorena granica između Istočne Nemačke i Čehoslovačke, Istočni Nemci propušteni na Zapad.
- 3 - 4. 11. - Okršaji demonstranata i sigurnosnih snaga u Podujevu i Uroševcu.
- 4. 11. - Bar pola miliona demonstranata na Alexanderplatzu u Istočnom Berlinu.
- 4. 11. - Tajfun Gay odnosi preko 800 života u Tajlandskom zalivu.
- 6. 11. - Osnovan forum APEC, Azijsko-pacifička ekonomska saradnja.
- 7. 11. - David Dinkins je prvi crnac izabran za gradonačelnika New Yorka (1990-93).
- 7 - 10. 11. - Neredi u Kišinjevu, zapaljeno sedište ministarstva unutrašnjih poslova (ministar Vladimir Voronin, predsednik Moldove 2001-2009); za prvog sekretara tamošnje KP nakon ovoga postavljen Petru Lucinschi (do 1991, predsednik 1997-2001).
- 8. 11. - U Jordanu održani prvi izbori od 1967, Muslimansko bratstvo i drugi islamisti dobijaju 32 od 80 mandata.
- 9. 11. - Revolucije 1989: Berlinski zid pada usled pogrešne najave novog graničnog režima.
- 10. 11. - Plenum CK BKP: Todor Živkov odstupa sa čela Bugarske komunističke partije - nasleđuje ga Petar Mladenov.
- 11. 11. - U Budimpešti osnovana Kvadragonala: Italija, Austrija, Mađarska i Jugoslavija žele uspostaviti saradnju među raznolikim zemljama (od sledeće godine Pentagonala, sa Čehoslovačkom, od 1992. Srednjoeuropska inicijativa).
- 11. 11. - Održani izbori za ustavotvornu skupštinu u Jugozapadnoj Africi/Namibiji, apsolutna većina za SWAPO.
- 11. 11. - Salvadorski građanski rat: Front Farabundo Martí pokreće veliku ofanzivu, prvi put ulaze u San Salvador.
- 12. 11. - Jednopartijski izbori za sva tri veća Skupštine SR Srbije i referendum o izboru S. Miloševića za predsednika predsedništva SR Srbije (odziv ponegde bio veći od 100%); prema rezultatima objavljenim 20. 11. izlaznost 83,54%, za Miloševića 80,36%.
- 13. 11. - Hans-Adam II novi knez Lihtenštajna.
- novembar - XVII sednica CK SKJ - neslaganje između republičkih rukovodstava.
- novembar - "Mladina" piše o streljanju "40.000" nekomunističkih Slovenaca 1945.
- 16. 11. - Mučenici sa UCA: salvadorski vojnici ubili na kampusu univerziteta šestoricu jezuitskih naučnika, njihovu domaćicu i njenu kćerku.
- 17. 11. - Tragedija u Aleksinačkim rudnicima uglja: od eksplozije metana poginulo 90 rudara.
- 17. 11. - Počinje "Baršunasta revolucija" u Pragu: policija pretukla mirne studente demonstrante, šire se netačne glasine o pogibiji studenta.
- 17. 11. - Prikazan crtani film "Mala sirena", početak decenije Disneyeve renesanse.
- 18. 11. - Hans Modrow istočnonemački premijer umesto Willija Stopha (do aprila).
- 20. 11. - Usvojena Konvencija o pravima djeteta (na snazi od 1990).
- 22. 11. - Nedavno izabrani predsednik Libana René Moawad ubijen eksplozijom auto-bombe u Bejrutu, stradalo još 23 ljudi.
- 22. 11. - Prikazan film Back to the Future Part II.
- 23. 11. - Počinje Gruzijsko-osetijski sukob: ranije tokom meseca Južnoosetinska Autonomna Oblast je tražila status autonomne republike, što je Gruzija odbija i opsela Chinvali, nakon što je pokušano održavanje mitinga za jedinstvenu Gruziju.
- 24. 11. - Pod pritiskom masovnih demonstracija u Pragu kompletno rukovodstvo Komunističke partije Čehoslovačke podnijelo ostavke, uključujući generalnog sekretara Miloša Jakeša; partija se četiri dana kasnije odriče političkog monopola.
- 24. 11. - Završen 14. kongres Rumunske komunističke partije, Čaušesku ponovo izabran za generalnog sekretara.
- 24. 11. - U Pešavaru ubijen Abdulah Jusuf Azam, suosnivač Al Kaide.
- 26. 11. - Puč na Komorima, ubijen predsednik Ahmed Abdallah, preuzima njegov protivnik Said Mohamed Djohar (do 1995/96).
- 26. 11. - Indijski nacionalni kongres gubi više od polovine mandata u parlamentu, Rajiv Gandhi daje ostavku a sledi V. P. Singh iz Džanata Dala na čelu manjinske vlade s podrškom Bharatije Džanate i levice.
- 27. 11. - Avianca Flight 203: Escobarov narko kartel oborio bombom avion sa 110 ljudi, meta je trebao biti predsednički kandidat César Gaviria.
- 28. 11. - Nadia Comăneci pobegla iz Rumunije (odlazi u SAD).
- 28. 11. - Helmut Kohl izložio pred Bundestagom plan u 10 tačaka za nemačko jedinstvo: demokratizovanje NDR i uspostavljanje konfederalnih i zatim federalnih odnosa.
- 29. 11. - Slovenačka vlada zabranila "miting istine" kosovskog udruženja "Božur" u Ljubljani 1. decembra, Socijalistički savez Srbije traži prekidanje svih veza sa Slovenijom zbog kršenja ljudskih prava, "ni jedan građanin Srbije neće moliti Sloveniju da ostane u Jugoslaviji"[16].
- 29. 11. - Poslednji prijem u Savez pionira Jugoslavije.
- 30. 11. - Ubijen predsednik Deutsche Banke Alfred Herrhausen.
- novembar - Inflacija u SFRJ 1.975%.
Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 12. - SR Srbija uvodi ekonomske sankcije SR Sloveniji - bojkot slovenačke robe, na šta Slovenci uzvraćaju svojim merama.
- 1. 12. - Predstavljeni prijedlozi za novčanice od 500.000 dinara (lik dječaka, purpurna nijansa) i 5.000.000 dinara (lik odraslog mladića, plava nijansa) koje nisu izdate.
- 1. 12. - Narodna skupština Istočne Nemačke izmenila ustav, Partija socijalističkog jedinstva više nema monopol na vlast. Egon Krenz narednih dana daje ostavku na sve funkcije, na čelo partije dolazi Gregor Gysi.
- 1. 12. - Pokušaj puča protiv filipinske predsednice Corazon Aquino.
- 2. 12. - Posle 21 godine okončana Druga komunistička pobuna u Maleziji; poslednji zaostali japanski vojnici, Shigeyuki Hashimoto i Kiyoaki Tanaka, koji su bili njen deo vraćaju se kući.
- 2 - 3. 12. - Samit na Malti: Gorbačov i Buš kažu da je Hladni rat završen.
- 6. 12. - Antifeminista ubio 14 žena na Politehničkoj školi u Montrealu.
- 6. 12. - Atentat na zgradu DAS: kamion-bomba eksplodirao ispred sedišta kolumbijske službe sigurnosti, 52 mrtvih.
- 6. 12. - Završen klasični period Doctora Who, ponovo kreće 2005.
- 7. 12. - Litvanska SSR je prva od sovjetskih republika koja je ukinula monopol KP na vlast.
- 8. 12. - Osnovana Demokratska opozicija Slovenije (DEMOS), koalicija antikomunističkih stranaka - traže da državni organi Slovenije prekinu sve veze sa istim organima Srbije.
- 10. 12. - Predsednik ČSSR Gustáv Husák dao ostavku nakon što je zakletvu položila prva većinski nekomunistička vlada, na čelu sa Mariánom Čalfom.
- 10. 12. - Prve demonstracije za demokratiju u Mongoliji, Cahiagin Elbegdordž osnovao Mongolsku demokratsku uniju - kampanja traje do marta i ostavke predsednika politbiroa.
- 11 - 13. 12. - Kongres SK Hrvatske - podržani višestranački izbori (sljedećeg travnja).
- 12. 12. - Grupa intelektualaca najavila obnavljanje Demokratske stranke (osnivačka skupština sledećeg februara u Beogradu).
- 13. 12. - Pod pritiskom javnosti (sutradan se održava miting opozicije), Bugarska partija se izjasnila za parlamentarnu demokratiju i promenu člana 1 ustava koji govori o njenom monopolu na vlast.
- 14. 12. - Prvi slobodni izbori u Čileu posle 16 godina diktature, pobedio Patricio Aylwin.
- 15. 12. - XI kongres SK Srbije - neće biti sprečavano formiranje novih partija.
- 15. 12. - Objavljen nacrt deklaracije SKJ prema kome se on odriče monopola na vlast i želi da učestvuje sa drugim partijama na slobodnim izborima, kao i učešće u evropskim integracijama (CK SKJ usvojio 26. 12., pred XIV kongres sledećeg meseca).
- 15. 12. - Predstavljeni prijedlozi za novčanice od 10.000.000 dinara (lik Nikole Tesle, narančasta nijansa) i 50.000.000 dinara (lik Ive Andrića, crvena nijansa) koje također nisu izdate.
- 15. 12. - Kolumbijski narko-lord José Gonzalo Rodríguez Gacha ubijen u okršaju sa policijom, smatra se da je bio milijarder.
- 16. 12. - Rumunska revolucija 1989.: protesti u Temišvaru koji su izbili povodom proterivanja pastora Lasla Tekeša okreću se protiv režima - u naredna dva dana dolazi do nereda u kojima je pucano na demonstrante.
- 17. 12. - Emitovana prva epizoda The Simpsons, božićni specijal Simpsons Roasting on an Open Fire.
- 17. 12. - Drugi krug prvih demokratskih predsedničkih izbora u Brazilu od 1960: Fernando Collor de Mello pobedio Lula da Silvu sa 53:47%; istog dana otet i spasen biznismen Abílio dos Santos Diniz, što se smatra sabotažom protiv levice.
- 18. 12. - Predsednik Saveznog izvršnog veća Ante Marković izlaže reformske mere koje stupaju na snagu 1. januara: uvodi se novi dinar (= 10.000 ranijih novih odn. 1.000.000 starih), prvih šest meseci zamrznute cene i plate, dinar vezan za marku 7:1 (pokazuje par novih novčanica), ali i zatvaranje neprofitabilnih preduzeća, stroga budžetska kontrola (trenutni kurs: 65.000 dinara za marku ili 112.000 za dolar).
- 19. 12. - Vlasti Srbije odbacuju Markovićev program, smatrajući da će izazvati nerede.
- 20. 12. - Polučasovni štrajk oko 650.000 radnika u Srbiji, protest protiv nekih predloženih mera SIV-a, traži se ostavka Markovića; ostale republike daju uslovnu podršku[17].
- 20. 12. - Američka invazija Paname (Operacija Just Cause), protiv režima Manuela Noriege.
- 20. 12. - U Sarajevu se osniva Udruženje nezavisnih pisaca Jugoslavije, antinacionalističkog karaktera.
- 21. 12. - Miting sazvan u Bukureštu za podršku Čaušeskuu se okreće protiv njega, dolazi do pucnjave na narod.
- 22. 12. - Čaušesku beži iz Bukurešta, osnovan je Front nacionalnog spasa na čelu sa Ionom Iliescuom (na čelu zemlje 1989-96 i 2000-2004).
- 22. 12. - Ponovo otvorena Brandenburška vrata u Berlinu.
- ca. 22. 12. - XI kongres SK Slovenije: SKJ bi trebao biti savez saveza a ne jedinstvena partija.
- 24. 12. - Svrgnuti premijer Paname, general Norijega, sklonio se pred američkim okupacionim trupama u diplomatsko predstavništvo Vatikana u Panama Sitiju i zatražio politički azil.
- 24. 12. - Počinje Prvi liberijski građanski rat (do 1997): Charles Taylor se vraća u zemlju i počinje pobunu protiv Samuela Doea
- 25. 12. - Rumunjski predsjednik Nicolae Ceauşescu zajedno sa suprugom strijeljan, čime je okončana vladavina komunizma u ovoj zemlji.
- 29. 12. - Pisac i zastupnik pokreta za ravnopravnost građana Vaclav Havel izabran za predsjednika Čehoslovačke jednoglasnom odlukom skupštine (do 1992, predsednik Češke 1993-2003). Aleksandar Dubček je juče izabran za predsednika čehoslovačke skupštine (do 1992).
- 29. 12. - Indeks Nikkei 225 Tokijske berze dostigao istorijski maksimum (38,957.44 zatvoren na 38,915.87), podstaknut mehurom nekretnina.
- 31. 12. - U Poljskoj potpisan Balcerowiczev plan, šok terapija za tranziciju iz planske socijalističke u tržišnu kapitalističku ekonomiju (znatan pad BDP 1990-91, zatim oporavak).
- 31. 12. - Azerski demonstranti u Nahčivanu demontiraju granične instalacije prema Iranu.
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi kôd]
- Oko 100.000 članova napustilo SKJ ove godine, odn. 600.000 od rekordne 1983. kada je bilo 2,2 miliona članova; samo 15% članstva mlađe od 27 godina prema 33% u 1983.[18].
- U SFRJ prodato oko 300.000 novih automobila, oko jedne četvrtine uvezeno[19].
- Franjo Tuđman: Bespuća povijesne zbiljnosti.
- Izgrađena prva tri agregata HE Dubrava na Dravi [1] Arhivirano 2012-08-30 na Wayback Machine-u, kao i HE Đale na Cetini [2] Arhivirano 2012-09-02 na Wayback Machine-u.
- Urolog Sava Perović obavio prvu operaciju promene pola u Jugoslaviji.
- Predrag Radosavljević Preki, igrajući za Tacoma Stars, bio MVP i najbolji strelac u američkoj ligi dvoranskog fudbala (Major Indoor Soccer League).
- Richard C. Duncan predstavlja "Olduvajsku teoriju" o navodnoj propasti industrijske civilizacije.
1989. u temama[uredi - уреди | uredi kôd]
- Televizija. TV serije: "Balkan ekspres 2", "Specijalna redakcija" (TV Beograd i Novi Sad), "Drugarica ministarka", "Metla bez drške 1", "Rođaci iz Lazina", "Vreme čuda", "Dome, slatki dome" (snim. 1988) (TV Beograd); "Ptice nebeske" (TV Zagreb), "Top lista nadrealista 2" (TV Sarajevo).
- Neki domaći filmovi: "Sabirni centar", "Kako je propao rokenrol", "Najbolji", "Vreme čuda", "Poslednji krug u Monci", "Boj na Kosovu", "Bolji život", "Masmediologija na Balkanu", "Seobe", "Kuduz", "Žena s krajolikom" (snimljen 1975-6), "Donator", "Hamburg Altona" (→ Kategorija:Filmovi 1989.).
- Neki domaći muzički/glazbeni albumi[20] (→ Kategorija:Albumi 1989.):
- Pop/rock: Ekatarina Velika: "Samo par godina za nas"; Disciplina kičme: "Zeleni Zub na Planeti Dosade"; Jura Stublić & Film: "Zemlja sreće"; Johnny Štulić: "Balkanska rapsodija"; Merlin: "Nešto lijepo treba da se desi"; Dino Dvornik: "Dino Dvornik"; Zabranjeno pušenje: "Male priče o velikoj ljubavi"; Bajaga i instruktori: "Neka svemir čuje nemir"; Partibrejkers: "Partibrejkers III"; Leb i sol: "Putujemo"; Plavi orkestar: "Sunce na prozoru"; Crvena jabuka: "Tamo gdje ljubav počinje"; Đorđe Balašević: "Tri posleratna druga"; Cacadou Look: "Uspavanka za Zoroa"; Galija: "Korak do slobode"; Valentino: "No.5 Ponekad noću dok grad spava"; Riva: "Riva", "Rock me"; Bezobrazno zeleno: "Neonske bajke"; Laibach: "Sympathy for the Devil"; Dejan Cukić & Spori ritam band: "Zajedno"; Vještice: "Totalno drukčiji od drugih"; Rambo Amadeus: "Hoćemo gusle!"; Tutti Frutti Band: "Krila leptira"; Zana: "Rukuju se, rukuju"; Vlada i Gile: "Rokenrol za decu"; Vlada, Gile, Koja: "Kako je propao rokenrol";
- Zabavni: Magazin: "Dobro jutro"; Boris Novković: "Obojeni snovi"; Novi fosili: "Obriši suze, generacijo"; Hari Mata Hari: "Volio bi' da te ne volim"; Alen Slavica: "Dao sam ti dušu"; Željko Bebek: "Pjevaj moj narode"; Garavi sokak: "Garavi sokak";
- Folk: Miroslav Ilić: "Lažu da vreme leči sve"; Lepa Brena: "Četiri godine"; Ceca Veličković: "Ludo srce"; Dragana Mirković: "Simpatija"; Nervozni poštar: "To je samo folk’n’roll"; Lepa Lukić: "Srce je moje violina"; Haris: "Ostariću, neću znati";
- Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Johnny Štulić (solo), Dino Dvornik, Buba Miranović, Riva, Let 3, Dragan Pantić Smederevac, Vještice, Haris Džinović (solo), Jelena Broćić, Slavko Banjac, Satan Panonski...
- Novčanice izdate u SFRJ:
- Neka vozila uvedena 1989:
Citroën XM (Evropski auto godine '90)
Ford Fiesta III
Rođenja[uredi - уреди | uredi kôd]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi kôd]
- 9. 1. - Nina Dobrev, kanadska glumica
- 2. 2. - Ivan Perišić, nogometaš
- 3. 2. - Slobodan Rajković, srpski fudbaler
- 18. 2. - Sonja Petrović, košarkašica
- 21. 2. - Corbin Bleu, američki glumac
- 25. 2. - Milan Badelj, nogometaš
- 27. 2. - Stephen Kiprotich, ugandanski maratonac
- 6. 3. - Agnieszka Radwańska, teniserka
- 11. 3. - Anton Yelchin, glumac († 2016)
- 13. 3. - Peaches Geldof, novinarka, model († 2014)
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 2. 4. - Milenko Zorić, kajakaš
- 12. 4. - Sonja Mugoša, srpska klizačica
- 18. 4. - Bojan Bogdanović, hrvatski košarkaš
- 23. 4. - Nicole Vaidišová, češka teniserka
- 27. 4. - Jovana Nikolić, srpska klizačica
- 29. 4. - Domagoj Vida, nogometaš
- 4. 5. - Rory McIlroy, igrač golfa
- 5. 5. - Chris Brown, pevač
- 6. 5. - Dominika Cibulková, slovačka teniserka
- 27. 5. - Ash Hollywood, erotska glumica
- 29. 5. - Riley Keough, model, unuka Elvisa Presleya
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi kôd]
- 2. 7. - Katarina Živković, pevačica, pobednica "Velikog brata"
- 5. 7. - Dejan Lovren, nogometaš
- 16. 7. - Gareth Bale, fudbaler
- 21. 7. - Vesna Dolonc, rusko-srpska teniserka
- 23. 7. - Daniel Radcliffe, britanski glumac
- 31. 7. - Viktorija Azarenka, beloruska teniserka
- 3. 8. - Jules Bianchi, vozač F1 († 2015)
- 5. 8. - Nina Radojčić, pevačica
- 10. 8. - Nika Antolos, pjevačica
- 18. 8. - Ana Dabović, košarkašica
- 21. 8. - Hayden Panettiere, američka glumica
- 30. 8. - Bebe Rexha, kantautorka
- 1. 9. - Bill i Tom Kaulitz, članovi grupe Tokio Hotel
- 2. 9. - Alexandre Pato, brazilski nogometaš
- 8. 9. - Avicii, švedski muzičar, producent († 2018)
- 18. 9. - Ornela Vištica, glumica
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi kôd]
- 4. 10. - Dakota Johnson, glumica
- 12. 10. - Marko Ivković, ubijeni navijač († 2014)
- 13. 10. - Alexandria Ocasio-Cortez, američka političarka
- 19. 10. - Nikolija Jovanović, pevačica, model
- 23. 10. - Isis Taylor, erotski model, glumica
- 29. 10. - Primož Roglič, biciklista
- 2. 11. - Stevan Jovetić, crnogorski fudbaler
- 7. 11. - Nadežda Tolokonikova, članica Pussy Riot
- 7. 11. - Mikela Ristoski, paraolimpijka
- 10. 11. - Martin Sinković, veslač
- 16. 11. - Milan Mačvan, košarkaš
- 16. 11. - Rasta, srpski muzičar
- 10. 12. - Marion Maréchal-Le Pen, francuska političarka
- 13. 12. - Taylor Swift, kantautorka
- 29. 12. - Kei Nishikori, teniser
Smrti[uredi - уреди | uredi kôd]
Januar/Siječanj – Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi kôd]
- 7. 1. - Hirohito, japanski car (* 1901)
- 13. 1. - Joe Spinell, glumac (* 1936)
- 14. 1. - Danica Antić, slikarka (* 1910)
- 18. 1. - Bruce Chatwin, engleski putopisac (* 1940)
- 22. 1. - Miodrag Andrić - Ljuba Moljac, srpski glumac (* 1943)
- 23. 1. - Salvador Dalí, španski slikar (* 1904)
- 24. 1. - Ted Bundy, serijski ubica (* 1946)
- 30. 1. - Krsta Andrejević, slikar (* 1928)
- 1. 2. - Elaine de Kooning, slikarica (* 1918)
- 3. 2. - Nina Kirsanova, balerina, arheolog, glumica (* 1899)
- 3. 2. - John Cassavetes, glumac i režiser (* 1929)
- 6. 2. - Chris Gueffroy, poslednji ubijeni na Berlinskom zidu (* 1968)
- 9. 2. - Osamu Tezuka, crtač mange (* 1928)
- 17. 2. - Vlajko Begović, učesnik Španskog rata i francuskog otpora, junak socijalističkog rada (* 1905)
- 21. 2. - Miroslav Nenadović, mašinski inženjer, aeronautičar, akademik (* 1904)
- 27. 2. - Konrad Lorenz, austrijski zoolog, nobelovac (* 1903)
Mart/Ožujak – April/Travanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 9. 3. - Robert Mapplethorpe, fotograf (* 1946)
- 14. 3. - Zita od Bourbon-Parme, posljednja austrougarska carica (* 1892)
- 23. 3. - Pavle Gregorić, učesnik Ruskog građanskog rata, NOB, narodni heroj, junak socijalističkog rada (* 1892)
- 28. 3. - Jovan Velimirović, episkop šabačko-valjevski (* 1912)
- 30. 3. - Ivan Šibl, učesnik NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* 1917)
- 5. 4. - Vojislav Arnovljević, osnivač jugoslovenske kardiološke škole, akademik (* 1895)
- 12. 4. - Abbie Hoffman, američki aktivista (* 1936)
- 12. 4. - Sugar Ray Robinson, bokser (* 1921)
- 15. 4. - Ante Kaštelančić, hrvatski slikar (* 1911.)
- 15. 4. - Hu Yaobang, bivši generalni sekretar CK KPK (* 1915)
- 19. 4. - Daphne du Maurier, engleska spisateljica (* 1907.)
- 21. 4. - Sava Jeremić, srpski frulaš (* 1904)
- 22. 4. - Emilio Segrè, fizičar, nobelovac (* 1905)
- 23. 4. - Hamani Diori, prvi predsednik Nigera (* 1916)
- 24. 4. - Dinko Štambak, hrvatski književnik (* 1912.)
- 26. 4. - Lucille Ball, američka TV-glumica (* 1911.)
- 27. 4. - Konosuke Matsushita, osnivač Panasonic-a (* 1894)
- 30. 4. - Sergio Leone, filmski režiser (* 1929)
- c. 30. 4. - Guy Williams, glumac (* 1924)
Maj/Svibanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 3. 5. - Christine Jorgensen, prva osoba promenjenog pola u SAD (* 1926)
- 20. 5. - Gilda Radner, glumica, komičarka (* 1946)
- 29. 5. - Ratko Buljan, glumac (* 1943)
- 30. 5. - Zinka Kunc, hrvatska operna pjevačica (* 1906.)
- 3. 6. - Ruholah Homeini, vrhovni vođa Irana (* 1902)
- 4. 6. - Dik Browne, crtač "Hogara Strašnog" (* 1917)
- 5. 6. - Frane Frol, bivši političar (* 1899)
- 15. 6. - Ray McAnally, glumac (* 1926)
- 23. 6. - Bogdan Čiplić, književnik (* 1910)
- 23. 6. - Michel Aflaq, sirijski filozof, političar, osnivač partije Baas (* 1910)
- 26. 6. - Blanka Dužanec, keramičarka (* 1908)
Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz[uredi - уреди | uredi kôd]
- 2. 7. - Andrej Gromiko, bivši sovjetski ministar inostranih poslova i šef države (* 1909)
- 2. 7. - Franklin J. Schaffner, filmski režiser (* 1920)
- 6. 7. - János Kádár, bivši generalni sekretar Mađarske socijalističke radničke partije (* 1912)
- 9. 7. - Fedor Nikić, srpski istoriograf
- 10. 7. - Mel Blanc, glas mnogih likova iz Looney Tunes i Merrie Melodies (* 1908)
- 10. 7. - Jean-Michel Charlier, scenarista "Poručnika Bluberija" (* 1924)
- 11. 7. - Laurence Olivier, glumac (* 1907)
- 16. 7. - Herbert von Karajan, austrijski dirigent (* 1908)
- 16. 7. - Ivan Hariš-Gromovnik, učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj (* 1903)
- 18. 7. - Rebecca Schaeffer, model, glumica (* 1967)
- 18. 7. - Mihailo Živanović - Mika-Žuti, klarinetista, saksofonista, dirigent, kompozitor (* 1928)
- 21. 7. - Dora Pfanova, književnica (* 1897)
- 21. 7. - Petar Salopek, književnik (* 1909)
- 22. 7. - Emil Najman, liječnik (* 1907)
- 25. 7. - Steve Rubell, suosnivač diskoteke "Studio 54" (* 1943)
- 7. 8. - Mira Trailović, režiser, dramaturg, osnivač Ateljea 212 i BITEF-a (* 1924)
- 12. 8. - William Shockley, supronalazač tranzistora, nobelovac (* 1910)
- 22. 8. - Huey P. Newton, suosnivač Partije Crnih pantera (* 1942)
- 22. 8. - Aleksandar Jakovljev, sovjetski konstruktor aviona (* 1906)
- 23. 8. - Nebojša Mitrić, srpski vajar (* 1931)
- 24. 8. - Boris Koljčicki, meteorolog-amater (* 1900)
- 24. 8. - Branko Stanković (slikar) (* 1915)
- 29. 8. - Peter Scott, ornitolog, suosnivač WWF, slikar, sportista (* 1909)
Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi kôd]
- 4. 9. - Georges Simenon, belgijski pisac (* 1903)
- 4. 9. - Ronald Syme, historičar (* 1903)
- 8. 9. - Ivan Šoštarić, konstruktor jedrilica i aviona (* 1911)
- 12. 9. - Katarina Adanja, istoričarka umetnosti (* 1921)
- 13. 9. - Vladan Slijepčević, režiser, profesor režije (* 1930)
- 20. 9. - Chen Boda, kineski revolucionar i političar (* 1904)
- 22. 9. - Irving Berlin, američki kompozitor (* 1888.)
- 24. 9. - Hrizostom Vojinović, episkop braničevski (* 1911)
- 28. 9. - Ferdinand Marcos, bivši predsednik Filipina (* 1917)
- 30. 9. - Oskar Davičo, jevrejski i srpski pesnik (* 1909)
- 4. 10. - Lavoslav Horvat, hrvatski arhitekt (* 1901.)
- 4. 10. - Graham Chapman, engleski komičar (Monty Python) (* 1941.)
- 6. 10. - Bette Davis, američka glumica (* 1908.)
- 15. 10. - Danilo Kiš, srpski književnik (* 1935)
- 15. 10. - Grigorije Samojlov, arhitekta i slikar (* 1904)
- 18. 10. - Mirko Bonačić, nogometaš (* 1903)
- 20. 10. - Anthony Quayle, glumac, režiser (* 1913)
- 21. 10. - Mileta Andrejević, slikar (* 1925)
- 25. 10. - Milo Đukanović, reditelj, scenarista (* 1927)
- 30. 10. - Radivoj Kašanin, matematičar i srpski akademik (* 1892)
Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 11. - Rade Končar, društveno-politički radnik (* 1942)
- 5. 11. - Adem Čejvan, bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac
- 5. 11. - Vladimir Horowitz, pijanista (* 1903)
- 12. 11. - Dolores Ibárruri - La Pasionarija, španska revolucionarka (* 1895)
- 13. 11. - Franz Joseph II., suvereni knez Lihtenštajna (* 1906)
- 22. 11. - René Moawad, predsednik Libana (* 1925)
- 23. 11. - Sabrija Biser, glumac (* 1930)
- 24. 11. - Abdullah Yusuf Azzam, suosnivač Al-Kaide (* 1941)
- 26. 11. - Ahmed Abdallah, predsednik Komora (* 1919)
- 27. 11. - Zuko Džumhur, putopisac, slikar i karikaturista. (* 1921)
- 28. 11. - Mladen Deželić, kemičar (* 1900)
- 1. 12. - Alvin Ailey, koreograf, aktivista (* 1931)
- 6. 12. - Ćamil Sijarić, književnik (* 1913)
- 7. 12. - Hans Hartung, slikar (* 1904)
- 8. 12. - Max Grundig, osnivač firme Grundig AG (* 1908)
- 14. 12. - Andrej Saharov, fizičar, aktivista, nobelovac za mir (* 1921)
- 15. 12. - Vanja Sutlić (otac), filozof (* 1925)
- 16. 12. - Silvana Mangano, glumica (* 1930)
- 16. 12. - Lee Van Cleef, glumac (* 1925)
- 22. 12. - Samuel Beckett, irski pisac, nobelovac (* 1906)
- 25. 12. - Nicolae Ceauşescu, svrgnuti predsednik Rumunije (* 1918)
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi kôd]
- Marica Popović, glumica (* 1906)
- Sterjo Spase, makedonski i albanski pisac (* 1914)
- Zdravko Dučmelić, slikar (* 1923)
- Bakija Bakić, trubač (* 1923)
- Dragoslav Đorđević, istoričar umetnosti, kritičar (* 1931)
- Cmiljka Kalušević - Cica, atletičarka i košarkašica (* 1933)
Dani sećanja[uredi - уреди | uredi kôd]
Nobelove nagrade[uredi - уреди | uredi kôd]
- Fizika: Norman Foster Ramsey, Jr. (pronalazak metode razdvojenih oscilatornih polja i njena upotreba u vodoničnom maseru i drugim atomskim satovima), Wolfgang Paul, Hans Georg Dehmelt (razvoj tehnike jonske zamke)
- Kemija: Sidney Altman i Thomas Robert Cech (otkriće katalitičkih svojstava RNK)
- Fiziologija i medicina: J. Michael Bishop i Harold E. Varmus (otkriće ćelijskog porekla retroviralnih onkogena)
- Književnost: Camilo José Cela (bogata i intenzivna proza, koja s uzdržanom samilošću stvara izazovnu viziju čovekove ranjivosti)
- Mir: Dalaj Lama - Tenzin Gyatso (filozofija poštovanja svih živih bića, voljnost za kompromis i pomirenje uprkos brutalnim kršenjima)
- Ekonomija: Trygve Haavelmo (razjašnjenje teorije verovatnoće kao temelja ekonometrije i njegove analize simultanih ekonomskih struktura)
Literatura[uredi - уреди | uredi kôd]
- Rat može da počne (e-novine) Arhivirano 2010-02-18 na Wayback Machine-u
- Deset godina Slobodana Miloševića u deset slika (Vreme)
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar
- ↑ Baza pravnih propisa bpp.uzzpro.gov.rs
- ↑ Yugoslavians protest economic conditions. upi.com Archives Jan. 10, 1989
- ↑ The leadership of the Communist Party and the state.... upi.com Archives Jan. 11, 1989
- ↑ Viaţă de fotbalist: Belodedici a rămas în Iugoslavia!. jurnalul.ro
- ↑ Government threatens strikers with crackdown. upi.com Archives Feb. 23, 1989
- ↑ Thousands of ethnic Albanians angered by the loss of.... upi.com Archives March 27, 1989
- ↑ Heavily equipped army troops and riot police enforced strict.... upi.com Archives March 31, 1989
- ↑ Journalist ordered back to prison. upi.com Archives May 14, 1989
- ↑ Hunger strike in fourth day. upi.com Archives May 23, 1989
- ↑ Medenica found guilty of fraud. upi.com Archives May 25, 1989
- ↑ Turkish exodus in 1989 was ethnic purge: Bulgarian archives. hurriyetdailynews.com September 11 2012
- ↑ 36. Pulski filmski festival. arhiv.pulafilmfestival.hr
- ↑ Suha Bolukbasi (15 September 2011). Azerbaijan: A Political History. I.B.Tauris. str. 120–. ISBN 978-1-84885-620-2. https://books.google.com/books?id=bCe_pvBZKDMC&pg=PA120.
- ↑ Sweeping economic measures proposed in Yugoslavia. upi.com Archives Sept. 29, 1989
- ↑ Armed Albanians fire-fight police. upi.com Archives Nov. 2, 1989
- ↑ Serbia severs ties with Slovenia over human rights. upi.com Archives Nov. 29, 1989
- ↑ Yugoslavia makes dinar convertible in 1990. upi.com Archives Dec. 21, 1989
- ↑ Belgrade unveils convertible currency. upi.com Archives Jan. 1, 1990
- ↑ GM to sell American cars in Yugoslavia. upi.com Archives Nov. 15, 1990
- ↑ Explore Yugoslavia LP Album from 1989 on Discogs. discogs.com (pristup. 21. 7. 2016.)