Hrvatska demokratska zajednica
| Hrvatska demokratska zajednica | |
|---|---|
 | |
| Predsjednik | Andrej Plenković |
| Osnivač | Franjo Tuđman |
| tajnik | Ivan Domagoj Milošević |
| Osnivanje | 17. jun 1989 |
| Sjedište | Zagreb |
| Podmladak | Mladež HDZ |
| Ideologija |
kršćanska demokracija,[1] nacionalni konzervativizam[2] proeuropejstvo[3] (ranije desni hrvatski nacionalizam)[3][4][5] |
| Politička pozicija | desni centar[3] |
| Međunarodna afilijacija |
Centristička demokratska internacionala (CDI) Internacionalna demokratska unija (IDU) |
| Evropska afilijacija | Europska pučka stranka |
| Službene boje | plava |
| Mjesta u Saboru |
42 / 151 |
| Europski parlament |
4 / 12 |
| Službene stranice | |
|
www | |
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je vodeća stranka desnice u Hrvatskoj, poznata po tome što je pod njenim vodstvom Hrvatska stekla nezavisnost, kao i po tome što je najveći dio perioda dosadašnjeg postojanja nezavisne Hrvatske (1990 - 2000) i (2003 - 2011) bila vladajuća stranka.
Osnovana je godine 1989. od radikalnih hrvatskih nacionalista na čelu s Franjom Tuđmanom, koji su se zalagali za osamostaljenje Hrvatske od tadašnje SFRJ. S takvim programom je godine 1990. pobijedila na prvim demokratskim izborima i preuzela vlast, te je pod njenim vodstvom godine 1991. Hrvatska proglasila nezavisnost koja joj je međunarodno priznata godinu dana kasnije, a suverenitet Hrvatske konačno uspostavljen nakon završetka rata 1995. godine.
U tom periodu je HDZ bila optuživana za desni ekstremizam, kršenje ljudskih prava i autoritarnu vlast, a pogotovo nakon završetka ratnih operacije i za malverzacije u privatizaciji nekadašnje državne/društvene imovine. Te optužbe i frakcijske borbe izazvane bolešću Franje Tuđmana su bitno oslabile stranku, tako da je godine 2000. teško poražena na parlamentarnim i predsjedničkim izborima od strane koalicije lijevog centra na čelu s SDP i HSLS.
Poslije izbora je u stranci došlo do sukoba između tvrdolinijaških nacionalista i umjerenjaka koji su namjeravali HDZ pretvoriti u demokršćansku stranku desnog centra. Potonja frakcija, kojoj je na čelu bio Ivo Sanader, odnijela je prevagu, a godine 2003. dobila najveći broj glasova na parlamentarnim izborima i formirala široku koalicijsku vladu. Četiri godine kasnije je tijesno pobijedila na još jednim izborima, ali je sredinom 2009. godine Sanader iznenada podnio ostavku na mjesto premijera i vođe stranke.
Novi predsjednik HDZa i premijer Hrvatske je postala Jadranka Kosor, a sam HDZ se našao u velikom korupcijskim aferama povezanim s bivšim premijerom, te značajno izgubio na popularnosti zbog sve težih efekata globalne ekonomske krize na životni standard hrvatskih građana. U jesen 2011. neposredno pred nove izbore, objavljeno je kako USKOK vodi istragu protiv HDZ kao pravne osobe te je u okviru nje naložena blokada računa stranke, što - kada su u pitanju vladajuće stranke - predstavlja presedan u historiji post-komunističke Evrope. Na samim izborima HDZ je ostvario drugi najgori rezultat u historiji te su čelnici stranke, na čelu sa Jadrankom Kosor, najavili odlazak u opoziciju. Godine 2012. je na unutarstranačkim izborima je za novog vođu izabran bivši ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko koji je najavio "povratak stranke u devedesete", odnosno političkoj opciji tvrdog nacionalizma.
Članica je Europske pučke stranke.
HDZ ima i stranačku podružnicu u Bosni i Hercegovini, koja djeluje pod nazivom Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine. Ta se stranka raskolila na HDZ BiH i HDZ BiH 1990.
Predsjednici HDZ-a[uredi - уреди | uredi kôd]
- Franjo Tuđman 17.6. 1989. - 10.12. 1999.
- Ivo Sanader 29.4. 2000. - 4.7. 2009.
- Jadranka Kosor 4.7. 2009. - 21.5. 2012.
- Tomislav Karamarko 21.5. 2012. - 21. 6. 2016.
- Andrej Plenković 17.6. 2016. -
Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]
- ↑ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka
<ref>; nema zadano teksta za reference po imenuNordsieck - ↑ Bakke, Elisabeth (2010), „Central and East European party systems since 1989”, Central and Southeast European Politics Since 1989 (Cambridge University Press): pp. 79–80, http://books.google.co.uk/books?id=oFXdiS25N78C&pg=PA78&dq=hdz+national+conservative&hl=en&sa=X&ei=yvZXT6SJHabB0QW_9-X0Aw&ved=0CFEQ6AEwBQ#v=onepage&q=hdz%20national%20conservative&f=false
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Jansen, Thomas; Van Hecke, Steven (2011), At Europe's Service: The Origins and Evolution of the European People's Party, Springer, p. 79, http://books.google.co.uk/books?id=kXEA8XGdEb8C&pg=PA79&dq=croatian+democratic+union+pro+european&hl=en&sa=X&ei=LPRXT_2cB6XK0QXx18DEDQ&ved=0CD4Q6AEwAQ#v=onepage&q=croatian%20democratic%20union%20pro%20european&f=false
- ↑ http://www.wilsoncenter.org/sites/default/files/MR296Boduszynski.doc
- ↑ socijalni konzervativizam
