Kanfanar
Kanfanar - Canfanaro (tal.) je naselje i sjedište istoimene općine u središnjoj Istri. Nalazi se u Istarskoj županiji.
Kanfanar - Canfanaro | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Gradonačelnik | Anton Modesto |
Županija | Istarska |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2001/2011) | 1.457 |
Geografija | |
Koordinate | 45°07′N 13°50′E / 45.12°N 13.83°E |
Površina | 58 km² |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 52352 Kanfanar (Canfanaro) |
Koordinate: 45° 07′ 12" SGŠ, 13° 49′ 48" IGD
Općinska naselja[uredi - уреди | uredi izvor]
Kanfanar se sastoji od 21 naselja (stanje 2006), to su: Barat (Baratto di Canfanaro), Brajkovići, Bubani (Babani), Burići, Červari (Cervari), Dubravci, Jural (Rojàl), Kanfanar, Korenići (Coreni), Kurili (Curilli), Ladići, Marići, Maružini (Morosini), Matohanci, Morgani, Okreti (Ocretti), Pilkovići, Putini, Sošići (Sossi), Šorići, Žuntići (Zonti).
Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]
Kanfanar je naselje i općinsko središte u Istarskoj županiji. Status općine dobio je 1993., a prije toga administrativno je pripadala Rovinju. Općina obuhvaća naselja Burići, Marići i Maružini. Kao općina obuhvaća dio Prekodrage (preko Limske drage) sa naseljima Korenići, Ladići, Dubravci, Barat, Draguzeti, Červari, Margani i Jural i do Limskog kanala sa naseljima Okreti, Pilkovići, Kurili, Brajkovići, Matuhanci, Sošići, Bubani, Žuntići, Šorići i Putini. Postao je veliko raskršće cesta još u XIX. st., a spojen je na Istarski ipsilon, a prije je bio i željezničko čvorište (od 1874. - 1966. kada je ukinuta pruga Kanfanar - Rovinj). Nalazi se na nadmorskoj visini od 284 m. Prostire se na površini od 60 kvadratnih kilometara. Graniči s općinama, odnosno gradovima: Rovinj, Bale, Savičenta, Žminj, Lovreč i Tinjan, dok preko Limskog kanala ima izlaz na Jadransko more.
Klima[uredi - уреди | uredi izvor]
Klima je blago mediteranska sa 2300 sunčanih sati godišnje. Maksimalne temperature u srpnju i kolovizu dostignu i 35 °C. Minimalne temperature registrirane u veljači su oko 10 °C.
Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]
- Romanička crkvica sv. Agate sa srednjovjekovnim freskama
- Dvigrad
Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]
Općina Kanfanar je 1900.g. imala 3.280 stanovnika, od čega 93,2% Hrvata i 6% Talijana. Sam Kanfanar je imao 742 stanovnika, od čega 586 Hrvata, 141 Talijan, 8 Njemaca i 7 Slovenaca.
Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Kanfanar imala je 1.457 stanovnika, raspoređenih u 20 naselja:
*Barat - 69, *Brajkovići - 84, *Bubani - 53 *Burići - 81, *Červari - 41, *Dubravci - 10, *Jural - 15, *Kanfanar - 473, *Korenići - 40, *Kurili - 31, *Ladići - 40, *Marići - 121, *Maružini - 78, *Matohanci - 69, *Morgani - 45, *Okreti - 38, *Putini - 46, *Sošići - 57, *Šorići - 41, Žuntići - 25
Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]
Područje je bilo naseljeno u prapovijesti, u rimsko doba i u srednjem vijeku. Toponim se spominje 1096. u ispravi akvilejskog patriarha. Posebno je poznat susjedni Dvigrad (Duecastelli) danas ruševina, koji je bio u XVII. stoljeću napušten zbog kuge. Stanovništvo se je preselilo u Kanfanar i druga sela. 1714. se je i kaptol dvigradske crkve preselio u Kanfanar.
Kanfanar je privredno ojačao izgradnjom Istarske željeznice Divača - Pula s odvojanjem za Rovinj 1876. Nakon ukdanja pruge za Rovinj, 1966 vezao se za cestovni promet, kada je bila modernizirana cesta za Rovinj. 2005. i 2006. tu se gradi Tvornica duhana, koja se seli ovamo iz Rovinja.
Područje je poznato po velikom kamenolomu, koji tu djeluje još iz doba gradnje željeznice. Spada u kategoriju tvrdih vapnenaca i najpoznatiji je arhitektonsko-građevinski kamen iz Istre.
Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]
- Kamenolom
- Tvornica duhana Rovinj
- Paštarija Marić
- Ugostiteljstvo i turizam
- Obrt
Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]
- Francesco Glavinić, (1585-1652.), teolog, povjesničar
- Cerin, Anton, privrednik (Morgani, 5.VI.1943 - Rovinj, 7.XII.1994)
- Rabar, Ivan, povjesničar i pedagog (Ladići, 7.IV.1851 - 5.XI.1919.)
- Studenac, Petar, pjesnik i preporoditelj, (Fiume, 31.I.1811 - Kanfanar, 24.V.1898)
- Marko Zelko, plovan (Višnjan, 1893 - Kanfanar, 9.II.1944). Njemački okupator ga je osudio na smrt 8. II. 1944.
Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]
- Osnovna škola Kanfanar