Biljke
Biljke | |
---|---|
Raznovrsnost biljnog svijeta | |
Sistematika | |
Domena: | Eukaryota |
Carstvo: | Plantae Haeckel, 1866 |
Odjeljci | |
* Kopnene biljke, embriofiti (Embryophyta) |
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17. 020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Aristotel je podijelio sve žive stvari među biljkama, koje se ne miču ili imaju osjetljive organe i životinje. U sustavu podjele po Linnaeusu oni postaju: biljke - carstvo Vegetabilia (kasnije Plantae) i životinje - Animalia. Nakon toga postalo je jasno da carstvo Plantae sadrži nekoliko međusobno povezanih grupa zajedno s gljivama i nekoliko vrsta alga koje su uvrštene u novo carstvo.
Bez obzira na to one se i dalje često smatraju biljkama u mnogim kontekstima.
Doduše, svaki pokušaj da se biljke smjesti u samostalnu grupu doživio je neuspjeh, zbog toga što su biljke nejasno definirane prema pravilima koja postavlja moderna klasifikacija (sistematika).
Embriofiti (Embryophytes)[uredi VE | uredi]
Najpoznatija višestanična vrsta biljki je embriofit. Ona uključuje vaskularne biljke, skupinu biljaka koje imaju lišće, stabljike i korijenje. Isto tako uključuje i nekoliko biljaka koje su u njihovom bliskom srodstvu, često ih nazivamo briofitima.
Sve ove biljke imaju komplekse stanica sa zidovima stanica sastavljenim od celuloze i većina od njih crpi svoju energiju pomoću procesa fotosinteze, pritom koristeći sunčevu svjetlost i ugljični dioksid za sintezu hrane.
Preko 300 vrsta biljaka ne vrši fotosintezu. Takve biljke nazivamo parazitima koje žive na drugim vrstama biljaka koje se služe fotosintezom.
Biljke su nastale od zelenih algi, od kojih su evoluirale tako da su razvile specijalne reproduktivne organe zaštićene od nereprodukcije tkiva.
Vrsta briofiti se prvi put pojavila u doba ranog Paleozoika. Vrsta može preživjeti samo gdje je vlaga dostupna većinu vremena, iako mnoge vrste toleriraju i vrijeme suše. Mnoge vrste briofita ostaju male kroz svoj životni vijek.
Vaskularne biljke imaju takav broj prilagodbi koji im je omogućio svladati ograničenja koja imaju briofiti. To uključuje dobar otpor suši i vaskularno tkivo koje transportira vodu kroz organizam.
Prvo primitivno sjeme biljaka - sjeme paprati.
Sjeme nekih biljaka može preživjeti ekstremne vremenske uvjete i razmnožavati se u njima. Biljkama je potrebna sunčeva svjetlost i toplina, voda i tlo da bi se mogle razvijati i živjeti. Za stvaranje hrane im je potrebna voda, ugljični dioksid, sunce. Dijelovi biljke su: tučak, latice, prašnici, stabljika, lapovi, korijen, plod, cvijet i list. Listovi biljkama omogućuju samostalno stvaranje hrane. Pomoću korijenja ona dobiva minerale i vodu, dok ih stabljika prenosi do dijelova biljke. Cvijet omogućuje njezino razmnožavanje.
Gljive i alge[uredi VE | uredi]
Alge čine grupu koju sačinjavaju različiti organizmi, a koji crpe energiju procesom fotosinteze. One nisu smještene u carstvo biljaka. Postoje i druge vrste algi koje uključuju i jednostanične organizme koji se sastoje od stanica bez različitoga tkiva.
Embriofiti su potekli od zelenih algi. Izuzev nekoliko zelenih algi, sve među njima imaju zidove stanica koje sadrže celulozu i kloroplaste koji sadrže klorofil a i b i tako stvaraju energiju. Kloroplasti zelenih algi su okruženi s dvije membrane, što sugerira da su potekle direktno od Cyanobacteria. Isto tako je i s crvenim algama, i za dvije grupe se vjeruje da imaju zajedničko porijeklo. Suprotno tome mnogo drugih algi ima kloroplaste s tri ili četri membrane. One nisu u bliskom srodstvu sa zelenim algama, zasebno stjecanje kloroplasta je simbol zelenih i crvenih algi.
Za razliku od embriofita i algi, gljive ne vrše fotosintezu, jer ne sadrže klorofil. Do hrane dolaze sastavljanjem i apsorbiranjem tvari iz svoga okruženja. Razmnožavaju se sporama. Nisu u rodu ni s jednom vrstom koja vrši fotosintezu, ali su zato usko povezane sa životinjama.
Korisnost biljaka[uredi VE | uredi]
- Mnogi ljudi kao prehranu koriste žitarice. Ostale biljke koje koristimo u prehrani su voće, povrće, ljekovito bilje i začini. Neke vaskularne biljke kao drveće i grmlje (šikara) imaju važnu ulogu u graditeljstvu kao građevni materijal.
- Veliki broj biljaka se koristi i u dekorativne svrhe, uključujući i mnoge vrste cvijeća.
Razvoj[uredi VE | uredi]
Kroz proces fotosinteze, biljke koriste sunčevu energiju, da iz zraka pretvore ugljični dioksid u jednostavni šećer. Taj šećer se tada koristi kao materijal za gradnju i formu komponenti biljke. Biljke se pouzdaju u tlo kao glavni izvor vode, no isto tako pokušavaju se domoći dušika, fosfora i drugih važnih hranjivih tvari.
Neke vrste biljaka koriste specijalnu obranu kao trn ili bodlje, naprimjer kupine. Po životnom vijeku biljke smo podijelili u 3 skupine:
- jednogodišnje biljke - žive i razmnožavaju se kroz razdoblje od jedne godine
- dvogodišnje biljke - žive kroz razdoblje od dvije godine, većinom se razmnožavaju u prvoj godini
- trajnice - žive više od dvije godine i nastavljaju se razmnožavati tijekom godina
Među vaskularnim biljkama u trajnice se ubraja crnogorično drvo (zimzelen) -- naziv za one biljke koje zadržavaju svoje lišće tokom cijele godine, i bjelogorično drvo (listopadno) -- biljke koje gube listove u nekim dijelovima godine: u mjestima gdje vlada umjerena i sjeverna klima većinom zimi, a mnoge tropske biljke gube svoje listove za vrijeme sušne sezone.
Podjela bilja po biotopu (staništima)[uredi VE | uredi]
Biljke mogu biti jednogodišnje (anuelne), ili višegodišnje zeljaste (perene), rastu kao grmlje (frutices) i drveće (arbores); listopadne gube lišće u jesen, zimzelene su ljeti bez lišća, a vazdazelene zadržavaju lišće cijele godine.
- vodene biljke (hidrofiti),
- močvarne biljke (helofiti),
- biljke vlažnih staništa (higrofiti),
- biljke suhih staništa (kserofiti);
- biljke na slanoj podlozi, slanjače (halofiti), na primjer mrižica (Limonium anfractum), endemična vrsta u jugoistočnom dijelu istočnojadranskoga primorja, kapara (Capparis spinosa), oštri sit (Juncus acutus), primorski sit (Juncus maritimus) i petrovac ili motar (Crithmum maritimum).
- biljke na pijescima pješčarke (psamofiti),
- biljke u pukotinama stijena, pukotinjarke (hazmofiti); primjer su im mnoge endemsleke vrste
- biljke na sjenovitim mjestima koje traže malo svjetla (skiofiti); primjeri tisa, bukva, grab, jela, jasen
- biljke na mjestima s puno svjetla (heliofiti).
Iskopine (fosili)[uredi VE | uredi]
Okamine biljaka uključuju korijenje, drvo, listove, sjeme, plodove, pelud, spore i jantar (smola nastala fosilizacijom biljke). Okamine biljaka su zabilježene u zemlji, riječnim naslagama i u talogu mora. Pelud, spore i alge su korištene za određivanje vremena iz kojeg naslage taloga potječu.
Ostaci fosila biljaka nisu uobičajeni kao fosili životinja, premda su fosili biljaka nađeni u obilju diljem svijeta. Stariji fosili nekadašnjih biljaka pokazuju pojedine stanice unutar tkiva biljke. Devonski period pokazuje evoluciju , za koju mnogi vjeruju da opisuje prvo suvremeno stablo Archaeopteris.
Ugljen je ostatak okamine biljke, u njemu se vidi detaljna struktura fosilizirane biljke. Ostaci fosila iz vremena Mezozoik: crnogorično drvo, korijenje, stabljike i grane mogu se u izobilju naći u jezerima i priobalnom području uz stijene. Najčešće su to palme i hrastovi.
Klasifikacija bilja[uredi VE | uredi]
Biljni svijet podijeljen je na više koljena i razreda koji se po različitim sustavima, različito i označavaju. Najosnovnije među njima su mahovine Bryophyta i Vaskularne biljke Tracheophyta.
Divizije, razredi i redovi[uredi VE | uredi]
- Divizija Anthocerotophyta
- Razred Anthocerotopsida
- Red Anthocerotales
- Red Dendrocerotales
- Red Notothyladales
- Red Phymatocerotales
- Razred Leiosporocerotopsida
- Razred Anthocerotopsida
- Koljeno Bryophyta
- Razred Andreaeopsida
- Red Andreaeales
- Red Andreaeobryales
- Razred Anthocerotopsida
- Red Anthocerotales
- Red Dendrocerotales
- Red Notothyladales
- Red Phymatocerotales
- Razred Bryopsida
- Red Archidiales
- Red Bryales
- Red Buxbaumiales
- Red Dicranales
- Red Fissidentales
- Red Funariales
- Red Grimmiales
- Red Hookeriales
- Red Hypnales
- Red Hypnobryales
- Red Isobryales
- Red Leucodontales
- Red Orthotrichales
- Red Polytrichales
- Red Pottiales
- Red Seligerales
- Red Tetraphidales
- Razred Haplomitriopsida
- Red Calobryales
- Red Treubiales
- Razred Jungermanniopsida
- Red Fossombroniales
- Red Jungermanniales
- Red Metzgeriales
- Red Pallaviciniales
- Red Pelliales
- Red Pleuroziales
- Red Porellales
- Red Ptilidiales
- Razred Leiosporocerotopsida
- Razred Marchantiopsida
- Red Blasiales
- Red Lunulariales
- Red Marchantiales
- Red Neohodgsoniales
- Red Sphaerocarpales
- Razred Sphagnopsida
- Red Sphagnales
- Razred Andreaeopsida
- Koljeno Charophyta
- Razred Charophyceae
- Red Charales
- Razred Chlorokybophyceae
- Red Chlorokybales
- Razred Coleochaetophyceae
- Red Chaetosphaeridiales
- Red Coleochaetales
- Razred Conjugatophyceae
- Red Desmidiales
- Red Zygnematales
- Razred Klebsormidiophyceae
- Red Klebsormidiales
- Razred Mesostigmatophyceae
- Red Mesostigmatales
- Razred Charophyceae
- Divizija Chlorophyta
- Poddivizija Chlorophytina
- Razred Chlorodendrophyceae
- Red Chlorodendrales
- Razred Chlorophyceae
- Red Chaetopeltidales
- Red Chaetophorales
- Red Chlamydomonadales
- Red Oedogoniales
- Red Sphaeropleales
- Razred Pedinophyceae
- Red Marsupiomonadales
- Red Pedinomonadales
- Red Scourfieldiales
- Razred Trebouxiophyceae
- Red Chlorellales
- Red Microthamniales
- Red Phyllosiphonales
- Red Prasiolales
- Red Trebouxiales
- Razred Ulvophyceae
- Red Bryopsidales
- Red Cladophorales
- Red Dasycladales
- Red Oltmannsiellopsidales
- Red Scotinosphaerales
- Red Trentepohliales
- Red Ulotrichales
- Red Ulvales
- Razred Chlorodendrophyceae
- Poddivizija Prasinophytina
- Razred Mamiellophyceae
- Red Dolichomastigales
- Red Mamiellales
- Red Monomastigales
- Razred Nephrophyceae
- Red Nephroselmidales
- Razred Pyramimonadophyceae
- Red Palmophyllales
- Red Prasinococcales
- Red Pseudoscourfieldiales
- Red Pyramimonadales
- Razred Mamiellophyceae
- Poddivizija Chlorophytina
- Divizija Glaucophyta →Podcarstvo Biliphyta
- Razred Glaucophyceae
- Red Glaucocystales
- Red Gloeochaetales
- Razred Glaucophyceae
- Divizija Rhodophyta →Podcarstvo Biliphyta
- Poddivizija Cyanidiophytina
- Razred Cyanidiophyceae
- Red Cyanidiales
- Razred Cyanidiophyceae
- Poddivizija Eurhodophytina
- Razred Bangiophyceae
- Red Bangiales
- Red Bangiophycidae
- Razred Florideophyceae
- Red Acrochaetiales
- Red Acrosymphytales
- Red Ahnfeltiales
- Red Atractophorales
- Red Balbianiales
- Red Balliales
- Red Batrachospermales
- Red Bonnemaisoniales
- Red Catenellopsidales
- Red Ceramiales
- Red Colaconematales
- Red Corallinales
- Red Corallinophycidae ordo incertae sedis
- Red Entwisleiales
- Red Florideophyceae incertae sedis
- Red Gelidiales
- Red Gigartinales
- Red Gracilariales
- Red Halymeniales
- Red Hapalidiales
- Red Hildenbrandiales
- Red Nemaliales
- Red Nemastomatales
- Red Palmariales
- Red Peyssonneliales
- Red Pihiellales
- Red Plocamiales
- Red Rhodachlyales
- Red Rhodogorgonales
- Red Rhodymeniales
- Red Sebdeniales
- Red Sporolithales
- Red Thoreales
- Razred Bangiophyceae
- Poddivizija Proteorhodophytina
- Razred Compsopogonophyceae
- Red Compsopogonales
- Red Erythropeltidales
- Red Rhodochaetales
- Razred Porphyridiophyceae
- Red Porphyridiales
- Razred Rhodellophyceae
- Red Dixoniellales
- Red Glaucosphaerales
- Red Rhodellales
- Razred Stylonematophyceae
- Red Rufusiales
- Red Stylonematales
- Razred Compsopogonophyceae
- Poddivizija Cyanidiophytina
- Divizija Tracheophyta
- Razred Cycadopsida
- Red Cycadales
- Razred Equisetopsida
- Red Equisetales
- Razred Ginkgoopsida
- Red Ginkgoales
- Razred Gnetopsida
- Red Ephedrales
- Red Gnetales
- Red Welwitschiales
- Razred Liliopsida
- Red Acorales
- Red Alismatales
- Red Arecales
- Red Asparagales
- Red Commelinales
- Red Dioscoreales
- Red Liliales
- Red Pandanales
- Red Petrosaviales
- Red Poales
- Red Zingiberales
- Razred Lycopodiopsida
- Red Isoetales
- Red Lycopodiales
- Red Selaginellales
- Razred Magnoliopsida
- Red Amborellales
- Red Apiales
- Red Aquifoliales
- Red Asterales
- Red Austrobaileyales
- Red Berberidopsidales
- Red Boraginales
- Red Brassicales
- Red Bruniales
- Red Buxales
- Red Canellales
- Red Caryophyllales
- Red Celastrales
- Red Ceratophyllales
- Red Chloranthales
- Red Cornales
- Red Crossosomatales
- Red Cucurbitales
- Red Dilleniales
- Red Dipsacales
- Red Ericales
- Red Escalloniales
- Red Fabales
- Red Fagales
- Red Garryales
- Red Gentianales
- Red Geraniales
- Red Gunnerales
- Red Huerteales
- Red Icacinales
- Red Lamiales
- Red Laurales
- Red Magnoliales
- Red Malpighiales
- Red Malvales
- Red Metteniusales
- Red Myrtales
- Red Nymphaeales
- Red Oxalidales
- Red Paracryphiales
- Red Picramniales
- Red Piperales
- Red Proteales
- Red Ranunculales
- Red Rosales
- Red Santalales
- Red Sapindales
- Red Saxifragales
- Red Solanales
- Red Trochodendrales
- Red Vahliales
- Red Vitales
- Red Zygophyllales
- Razred Marattiopsida
- Red Marattiales
- Razred Pinopsida
- Red Pinales
- Razred Polypodiopsida
- Red Cyatheales
- Red Gleicheniales
- Red Hymenophyllales
- Red Osmundales
- Red Polypodiales
- Red Salviniales
- Red Schizaeales
- Razred Psilotopsida
- Red Ophioglossales
- Red Psilotales
- Razred Cycadopsida
Popis svih porodica[uredi VE | uredi]
Rodovi:[uredi VE | uredi]
Poveznice[uredi VE | uredi]
- Medonosno bilje
- Pčele
- Pčelarstvo
- Poljoprivreda
- Biljke mesožderke
- Acidofilne biljke
- Popis vrsta drveća
- Biljna stanica
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
- How many species of flowering plants?
- Tropicos
- Priroda i biljke
- Flora Croatica Database (FCD)
- Karavla, Rječnik bilja
- Hrvatski nazivi bilja, Karavla
- World Checklist of Selected Plant Families (WCSP)
- Šumarski list
- Plants of the World online
- AlgaeBase
- U.S. National Plant Germplasm System
- Useful Tropical Plants
- World of Flowering Plants