Laos

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Laoska Narodna Demokratska Republika
ສາທາລະນະລັດປະຊາທິປະໄຕ
ປະຊາຊົນລາວ
Sathalanalat Paxathipatai Paxaxon Lao
Zastava Grb
GesloMir, neovisnost, demokracija, jedinstvo i blagostanje.
Državna himna: "Pheng Xat Lao"
Glavni gradVientiane
Službeni jezici laoski
Vođe
 -  Predsjednik Bounnhang Vorachith
Uspostava Od Francuske 19. srpnja 1949.
Površina
 -  Ukupno 236,800 km2 (79.)
 -  Voda (%) 2
Stanovništvo
 -  Popis iz 2002  5.635.967 (101.)
 -  Gustoća 24/km2
Valuta kip
Vremenska zona +7
Pozivni broj +856
Web domena .la

Laos, službeno Laoska Narodna Demokratska Republika je država u jugoistočnoj Aziji, bez izlaza na more. Graniči na zapadu i jugu s Tajlandom, na zapadu s Burmom (Mianmarom), na sjeveru s Kinom, na istoku s Vijetnamom i na jugu s Kambodžom.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Nakon propasti kraljevstva Nanzhao čije je središte bilo u južnoj Kini u 14. stoljeću na području Laosa uzdiglo se kraljevstvo Lan Xing koje je na svom vrhuncu bilo jedno od najvećih u jugoistočnoj Aziji. U 18. stoljeću većim dijelom Laosa zavladao je susjedni Tajland. U 19. stoljeću Francuska je postupno uključila Laos u svoj kolonijalni imperij.

Nakon neovisnosti Laos je postao kraljevinom. Rat u susjednom Vijetnamu prouzročio je političku nestabilnost (američke snage bombardirale su istočni Laos u kojem su djelovali gerilci Vijetkonga). U 1975. komunistički pokret Pathet Lao zbacio je kralja i proglasio republiku te učvrstio veze s Vijetnamom. Iako su komunisti još uvijek na vlasti, gospodarstvo se postupno preoblikuje po tržišnom modelu.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Reljefom Laosa dominiraju planine (najviši vrh Phou Bia, 2.817 m) i uzvisine koje zauzimaju sjever i istok zemlje. Nizine, u kojima živi većina stanovništva, nalaze se na zapadu uz rijeku Mekong i njene pritoke.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Najbrojnija etnička skupina su Laošani čiji je jezik blizak tajlandskom i koji žive uglavnom u nizinama uz rijeke. U planinskim i gorskim predjelima žive mnogobrojne manje etničke grupe od kojih su najpoznatiji Hmong koji vode gerilsku borbu protiv središnjih vlasti. Najzastupljenija religija je Teravada Budizam.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Usprkos gospodarskim reformama u zadnja dva desetljeća i visokom gospodarskom rastu Laos je još uvijek siromašna zemlja s nerazvijenom infrastrukturom. Glavna gospodarska aktivnost je poljoprivreda (uzgoj riže). BDP je u 2003. bio 1.700 USD po glavi, mjereno po PPP-u.

Gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Popis gradova u Laosu