Bangladeš

Narodna Republika Bangladeš গণপ্রজাতন্ত্রী বাংলাদেশ Gônoprojatontri Bangladesh
Zastava Grb
Himna: "Amar Shonar Bangla" (Moj zlatni Bangla)
Položaj Bangladeša
Službeni jezik		bengalski
Državno uređenje
-	Predsjednik	Abdul Hamid
-	Premijer	Sheikh Hasina
Nezavisnost		26. mart 1971. od Pakistana
Površina
-	Ukupno	147.570 km2 (94.)
-	Vode (%)	6,4
Stanovništvo
-	Ukupno	150.039.000 (8.)
-	Gustoća stanovništva	1,033/km2
BDP (PKM)
-	Ukupno	324 milijarde US$
-	Per capita	2,083 US$
Gini		33,2 (srednji)
Valuta		Taka
Vremenska zona		UTC +6, ljeti UTC +6
Internetska domena		.bd
Pozivni broj		+880

Bangladeš, službeno Narodna Republika Bangladeš, je gusto naseljena azijska zemlja, smještena na delti rijeka Gangesa i Brahmaputre, okružena Indijom na zapadu, sjeveru i istoku, te Mjanmarom na jugoistoku.

Historija

Do 15. augusta 1947. historija Bangladeša pripadala je prošlosti pokrajine Bengal. Nakon diobe indijskog potkontinenta 1947. godine, teritorij današnjega Bangladeša (istočni Bengal) dodijeljen je Pakistanu kao istočna pokrajina, tj. Istočni Pakistan (većinom hinduistički zapadni Bengal pripao je Indiji). Ekonomsko-političkoj prevlasti zapadnog dijela Pakistana nad istočnim protivila se Awami-liga Sheikha Mujibura Rahmana. Nastala je 1954. kao pokret za autonomiju, a ubrzo je zahtijevala nezavisnost, zbog čega je Rahman bio zatvoren. Na izborima 1970. Awami-liga je dobila prevlast u pokrajinskom i saveznom parlamentu. Predsjednik Pakistana Yahya Kan i vođa utjecajne Pakistanske narodne stranke Zulfikar Ali Bhutto početkom 1971. neuspješno su pregovarali s Rahmanom o statusu Istočnoga Pakistana. Yahya Kan je odgodio zasjedanje novoga parlamenta, zabranio je Awami-ligu, a Rahman je ponovno bio zatvoren i osuđen na smrt. Vodstvo Awami-lige u izbjeglištvu, u Kolkati, osnovalo je privremenu vladu i 10. aprila 1971. godine donijelo deklaraciju o nezavisnosti Bangladeša. Bengalsko stanovništvo je pružalo otpor vlastima Pakistana (gerilski pokret Mukti Bahini borio se za neovisnost od kraja 1970).

Oružani odgovor pakistanske vojske potaknuo je građanski rat u kojem je poginulo nekoliko stotina hiljada Bengalaca, dok ih je više od 10 miliona izbjeglo u indijski Zapadni Bengal. U sukobe je bila uključena i Indija, čija je vojska, uz podršku bengalskih gerilaca, Bangladešu donijela nezavisnost. Početkom 1972. godine Rahman je pušten iz zatvora u Pakistanu i postao predsjednik vlade Bangladeša. Pakistan je priznao Bangladeš 1974, a iste godine Rahman je proglasio vandredno stanje pa je 1975. postao predsjednik države s neograničenim ovlastima. Krajem 1975. izgubio je podršku vojske pa je s dijelom porodice ubijen, a predsjednik je postao Muštaq Ahmed.

Geografija

Satelitski snimak pokazuje geografiju Bangladeša

Bangladeš je izrazito nizinska zemlja koja zauzima područje donjeg toka i najveći dio zajedničke delte Brahmaputre i Gangesa. Leži između 20° i 27° sjeverne geografske širine, i 88° i 93° istočne geografske dužine. Teritorija Bangladeša se može podijeliti u dvije geografske cjeline: široka ravnica formirana oko riječne mreže i brdski pojas na jugoistoku zemlje. Jedini brdoviti dio Bangladeša čini pojas Čitagong brda, koji se nalazi na jugoistoku zemlje. Vrh Keokradong, koji se nalazi na 1.230 metara nadmorske visine, je najviši vrh u Bangladešu. Od ukupne površine zemljišta, oko 67 % zauzima obradivo zemljište, dok šumsko područje zauzima 16 %.

Rijeke

Riječnu mrežu Bangladeša čini oko 700 rijeka. Ove rijeke formiraju pet većih riječnih sistema: Jamuna-Bramaputra, Padma-Gang, Suma-Megna, Padma-Megna i Karnapuli. Najveći dio teritorije Bangladeša zauzimaju riječni sistemi koji su se formirali oko rijeka Ganges i Brahmaputre. Delta koju ove dvije rijeke sa njihovim pritokama prave na ulazu u Bengalski zaliv je najveća delta na svijetu. Usljed razgranatosti riječne mreže u Bangladešu zemljište je izuzetno ravno i veoma plodno. Ove aluvijalne ravne zauzimaju oko 80 % teritorije Bangladeša i formiraju cjelinu koja se naziva Bangladeška ravnica. Ipak, s obzirom da se ravnica najvećim dijelom nalazi u nivou mora, često dolazi do poplava.

Klima

Bangladeš ima tropsku monsunsku klimu koju karakterišu visoke temperature i velika vlažnost. Postoje tri godišnja doba: toplo ljeto (od marta do juna), sezona monsuna (od juna do novembra), i blaga zima (od decembra do februara). Za vrijeme sezone monsuna padne čak 80 % godišnje količine padavina. Najhladniji mjesec je januar sa dnevnim temperaturama koje se kreću oko 26˚C, dok je april najtopliji mjesec kada se temperature kreću od 33˚C do 36˚C.

Usljed jakih vjetrova, teritoriju Bangladeša često pogađaju prirodne nepogode: tropski cikloni, tornada i plimski talasi. Najrazorniji tropski ciklon koji je ikada zabilježen u svijetu pogodio je teritoriju Bangladeša 1970. godine, kada je poginulo oko 500 hiljada ljudi.

Politika

Parlament Bangladeša

Političko-pravni sistem Bangladeša je uređen na osnovu Ustava iz 1972. godine. Bangladeš se ovim Ustavom proglašava za narodnu, demokratsku, socijalističku i sekularnu državu. Ustav je suspendovan 1982. godine usljed vojnog puča i ponovo vraćen na snagu 1986. godine. Od 1972. godine pa do danas, osnovni tekst Ustava nije značajno mijenjan, osim što je zaključno sa 2011. godinom usvojeno petnaest amandmana.

Izvršna vlast je sastavljena od predsjednika države i vlade na čelu sa premijerom. Cjelokupna moć izvršne grane vlasti u Bangladešu je skoncentrisana u vladi koju vodi premijer. Predsjednik imenuje za premijera onog člana parlamenta koji ima podršku skupštinske većine za formiranje vlade. Zakonodavnu vlast u zemlji vrši jednodomi parlament. Parlament ima 300 članova koji se biraju na madnat od 5 godina. Ustavnim amandmanom iz 2011. godine 50 mjesta u parlamentu je rezervisano za žene. Parlament funkcioniše sve dok je izvršna vlast u stanju da obezbjedi podršku skupštinske većine. Onog trenutka kada neki zakonski prijedlog ne može da bude izglasan usljed nedostatka potrebne većine, predsjednik može da raspusti parlament i raspiše nove parlamentarne izbore.

Pravosudni sistem Bangladeša se sastoji od Vrhovnog suda, nižih sudova i općih sudova. Predsjedavajućeg Vrhovnog suda, kao i ostale sudije ovog suda, imenuje predsjednik države. Vrhovni sud Bangladeša ima nadležnost ne samo da interpretira zakone koje donosi parlament, već i da ih proglasi ništavim ukoliko oceni da ti zakoni štete fundamentalnim pravima građana.

Administrativna podjela

Bangladeš je podijeljen na sedam administrativnih oblasti, nazvanih po njihovim sjedištima. One su podijeljene u okruge. U Bangladešu postoji 64 okruga, a svaki od njih je podijeljen na upazile ili thane. Najveća administrativna oblast je Chittagong, dok je Dhaka najnaseljenija.

Barisal Chittagong Dhaka Khulna

Rajshahi Sylhet Rangpur

Privreda

Tekstilna proizvodnja

Bangladeš je jedna od najsiromašnijih država na svijetu. Preko 40% stanovništva Bangladeša zarađuje manje od 1 dolara dnevno. Sa druge strane, Bangladeš od 1996. godine uspijeva da bilježi stabilan i značajan privredni rast, i to uprkos političkoj nestabilnosti, slaboj infrastrukturi i sporoj primjeni paketa ekonomskih reformi. Tokom posljednjih nekoliko godina vrijednost rasta realnog bruto domaćeg proizvoda (GDP) je iznosila od 5 do 7 %. U 2011. godini realni bruto domaći proizvod (GDP) je iznosio 6.7 % Više od polovine vijrednosti GDP se dobija iz sektora usluga. Najveći procenat Bangladežana, čak 45 % je zaposlen u poljoprivrednom sektoru.

Bangladeš je jedan od najvećih svjetskih proizvođača: riže (4. mjesto u svijetu), krompira (11.), mango (9.), ananasa (16.), tropskog voća (5.), luka (16.), banana (17.), jute (2.), čaj (11.). Tri četvrtine prihoda u izvozu dobijaju, zapravo, od tekstilnih proizvoda. Rangirani su kao 4-ti najveći izvoznik odjeće u svijetu.

Prepreke razvoju su: česti cikloni i poplave, neefikasne firme u državnom vlasništvu, loše upravljanje lukama, višak radne snage, neefikasna upotreba energije, posebno prirodnog gasa. Ostali nedostaci su: nedostatak električne energije, spora primjena ekonomskih reformi, politička trvenja i korupcija. Svjetska banka izvještava da je Bangladeš, uprkos nedaćama, ostvarivao prosječan godišnji rast od 5%, računajući od 1990. godine.

U Bangladešu je primjetan porast i razvoj srednje klase, kao i njegove potrošačke industrije. Finansijska institucija Goldman Sachs je ovu zemlju proglasila kao jednu od "Sljedećih 11 (Next Eleven)", zajedno sa Egiptom, Indonezijom, Vijetnamom i drugih sedam država, u smislu očekivanog razvoja privrede.

Međunarodne korporacije i lokalne velike kompanije mnogo ulažu u razvoj privrede, između ostalih: Beximco, Square, Akij Group, Ispahani, Navana Group, Transcom Group, Habib Group, KDS Group, Dragon Group, kao i Unocal Corporation i Chevron. Sektor prirodnog gasa je prioritet.

Stanovništvo

Radnici na poljima riže

U zemlji živi preko 150 miliona stanovnika. Gustina naseljenosti je velika i iznosi preko 1.000 stanovnika po km². Bangladeš je država sa velikim procentom mladog stanovništva. Od ukupnog broja stanovnika, čak 34 % pripada populaciji mlađoj od 14 godina. Oko 61 % populacije pripada starosnoj grupi od 15 – 64 godine, dok nešto manje od 5 % ljudi čini grupu starijih od 65 godina.

Etnički sastav stanovništva je veoma homogen jer čak 98 % stanovništva čine Bengalci. Preostalih 2 % stanovništva čine starosedelačka plemena („Džuma narodi") koja naseljavaju Čitagong brda koja se nalaze na jugoistoku zemlje i Bihari koji vode poreklo iz Indije i kojih u Bangladešu ima oko 300 hiljada. U gradovim živi 25% stanovništva dok ostali, uglavnom poljoprivrednici, žive na selu. Najveći grad je glavni grad Dhaka sa 12 miliona i Citagong sa 5 miliona stanovnika.

Religija

Džamija Bayt al Mukarram u Dhaki

Prema Ustavu Bangladeša, islam je državna religija. Država je prvobitno (od sticanja nezavisnosti 1972. godine) bila definisana kao sekularna, da bi 1977. godine bio donijet Ustavni amandman kojim je sekularizam zamijenjen islamom. Sljedećim amandmanom iz 1988. godine islam je proglašen za državnu religiju. Ipak, posljednji amandman koji je usvojen 2011. godine uspostavio je sekularizam kao osnovni princip države, ali je istovremeno zadržao islam kao državnu religiju.

Prema religijskom opredjeljenju, sunitski muslimani čine 90 % ukupnog stanovništva Bangladeša, dok hindusi čine oko 9 % stanovništva. Rimokatolički krišćani i budisti čine preostalih 1 % stanovništva. U Bangladešu također postoje i male grupe šiita, sika, animista i ahmada, ali ove grupe nisu brojnije od 100 hiljada ljudi. Nema podataka o prisustvu značajnije jevrejske zajednice.

Jezik

Zvanični jezik Bangladeša je bengalski. Preko 95 % stanovništva Bangladeša govori bengalski jezik, ali srednja i viša klasa koristi i engleski kao drugi jezik. Engleski se takođe koristi na fakultetima i u pravnom sistemu zemlje. Zakoni u Bangladešu su sve do 1987. godine bili pisani na engleskom i nisu prevođeni na bengalski. Zajednica Bihara koristi urdu jezik, s obzirom na njihovo indijsko porijeklo.

Vanjski linkovi

• Vlada Bangladeša