Euro

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Euro
Logo eura
Logo eura
ISO 4217 kôd EUR
Korisnik zemlje članice EU
Inflacija 1.8 %
- izvor Europska središnja banka
listopad 2006.
Najmanja jedinica
1/100
cent
Oznaka
Kovanice 1, 2, 5, 10, 20, 50 centa, €1, €2
Novčanice €5, €10, €20, €50, €100, €200, €500
Nacionalna banka Europska središnja banka
- web stranica www.ecb.int
Tečaj Euro

Euro (simbol: ) je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. siječnja 1999., a od siječnja 2015. njezina uporaba proširena je na 19 država tzv. Eurozone:

  1. Austrija
  2. Belgija
  3. Cipar
  4. Estonija
  5. Finska
  6. Francuska
  7. Grčka
  8. Irska
  9. Italija
  10. Latvija
  11. Litva
  12. Luksemburg
  13. Nizozemska
  14. Njemačka
  15. Malta
  16. Portugal
  17. Slovačka
  18. Slovenija
  19. Španjolska

Od zemalja koje nisu članice Eurozone ni Europske unije, kovanice eura izdaju još i Andora, Monako, San Marino i Vatikan.

Osim u ovim državama, euro se kao službeno sredstvo plaćanja koristi još i Crnoj Gori, na Kosovu, kao i u francuskim prekomorskim posjedima.

Povijest[uredi VE | uredi]

██ Članice Eurozone

██ Članica ERM-II, odbila euro (Danska)

██ Zahtjev za ulazak u ERM-II (Hrvatska, Bugarska)

██ Ostale članice EU

Euro je jedinstvena valuta koju je 1. siječnja 1999. godine prihvatilo 12 država članica Europske unije (Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal i Španjolska) radi potpunog ukidanja nacionalnih valuta u sklopu ostvarivanja Ekonomske i monetarne unije. Danska i Velika Britanija koristile su pravo ostajanja izvan europodručja (prema Ugovoru iz Maastrichta), a Grčka i Švedska formalno nisu zadovoljile kriterije konvergencije do spomenutog datuma. Grčka je, zadovoljivši navedene kriterije, ušla u europodručje 2001. godine, dok je Švedska i dalje izvan europodručja s obzirom na to da su njezini građani na referendumu dva puta odbili prihvaćanje jedinstvene valute. Uvođenje eura kao jedinstvene valute u Europskoj uniji treća je faza stvaranja Ekonomske i monetarne unije.

1. siječnja 2002. novčanice i kovanice eura puštene su u optjecaj, dok je potpuna zamjena nacionalnih valuta obavljena krajem veljače 2002. godine.
1. siječnja 2007. zajedničku je valutu uvela Slovenija, kao prva od zemalja koje su u Europsku uniju ušle 2004. godine.
1. siječnja 2008. jedinstvenu europsku valutu uveli su Cipar i Malta.
1. siječnja 2009. euro je uvela Slovačka.
1. siječnja 2011. euro je uvela Estonija.
1. siječnja 2014. euro je uvela Latvija.
1. siječnja 2015. euro je uvela Litva.

Valute zamijenjene eurom[uredi VE | uredi]

Valuta Kod
(ISO 4217)
Tečaj zamjene Godina zamjene
austrijski šiling ATS 13,7603 2002.
belgijski franak BEF 40,3399 2002.
ciparska funta CYP 0,585274 2008.
estonska kruna EEK 15,6466 2011.
finska marka FIM 5,94573 2002.
francuski franak FRF 6,55957 2002.
grčka drahma GRD 340,75 2002.
irska funta IEP 0,787564 2002.
letonski lats LVL 0,702804 2014.
litavski litas LTL 3,4528 2015.
luksemburški franak LUF 40,3399 2002.
malteška lira MTL 0,4293 2008.
monegaški franak MCF 6,55957 2002.
nizozemski gulden NLG 2,20371 2002.
njemačka marka DEM 1,95583 2002.
portugalski eskudo PTE 200,482 2002.
slovenski tolar SIT 239,64 2007.
slovačka kruna SKK 30,126 2009.
sanmarinska lira SML 1936,27 2002.
španjolska pezeta ESP 166,386 2002.
talijanska lira ITL 1936,27 2002.
vatikanska lira VAL 1936,27 2002.

(zagrade): predviđeni datum

Proširenje eurozone[uredi VE | uredi]

Svaka država koja uđe u EU (ovisno o stupnju razvijenosti) bi trebala uzeti euro kao službeni novac, nakon najmanje dvije godine članstva u ERM II (European Exchange Rate Mechanism).

Bugarska je podnijela zahtjev za ulazak u članstvo ERM II, a bugarski lev je vezan uz euro u omjeru 1 EUR = 1,95583 BGN.

Rumunjska planira uvesti euro 2022.[1]

Hrvatska planira ulazak u članstvo ERM II 2020., a uvođenje eura 2025.[2]
Već od ulaska u članstvo Europske unije, prema riječima Borisa Vujčića, guvernera HNB, "želimo pristupiti eurozoni što prije bude moguće."[3][4]

Hrvatska je 5. srpnja 2019. uputila zemljama članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije, pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II) čime je učinjen prvi formalni korak prema sudjelovanju u ERM II, koje prethodi uvođenju eura kao službene valute. Pismo namjere potpisali su ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić[5].

Češka, Mađarska i Poljska ne planiraju ulazak u članstvo ERM II u dogledno vrijeme.

Danska je članica ERM II od 1999. i danska kruna je vezana uz euro u omjeru 1 EUR = 7,46038 DKK ±2,25%, ali je referendumom godine 2000. odbijeno uvođenje eura.

Švedska je referendumom godine 2003. odbila ulazak u ERM II i uvođenje eura.

Ujedinjeno kraljevstvo nije ni namjeravalo uvesti euro već je zadržalo vlastitu valutu (funtu), a za 2019. planira izlazak iz Europske unije.

Znak €[uredi VE | uredi]

U standardima Unicode i HTML se ovako predstavlja simbol za euro:

  Unikod HTML izgled
ovisi o pregledniku
poveznice
(engl.)
k. točka naziv kod entitet
simbol euro U+20AC EURO SIGN € € detaljni podaci
test preglednika
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Euro.
Trenutačni valutni tečaj EUR
Yahoo! Finance: AUD CAD CHF GBP HKD JPY USD
XE.com: AUD CAD CHF GBP HKD JPY USD


Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Romania may join euro zone in 2022, says foreign minister - report, Reuters, 28.8.2017.
  2. Hrvatska je spremna započeti proces uvođenja eura, Jutarnji list, 10.5.2018.
  3. Hoćemo euro što je brže moguće, intervju s Borisom Vujčićem, guvernerom HNB
  4. Konferencija HNB-a u Dubrovniku: Hrvatska može uvesti euro najranije 2019. (Arhivirano 2. veljače 2014.), BANKA, financijsko-poslovni mjesečnik, 14.6.2013.
  5. HNB (5. srpnja 2019.). Republika Hrvatska uputila pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II) pristupljeno 5. srpnja 2019.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • Heiko Otto:Euro (novčanice) (de,en) pristupljeno 12. kolovoza 2017. (njem.) (engl.)