Euro
ISO 4217 kôd | EUR |
Korisnik | zemlje članice EU |
Inflacija | 1.8 % |
- izvor | Europska središnja banka listopad 2006. |
Najmanja jedinica 1/100 |
cent |
Oznaka | € |
Kovanice | 1, 2, 5, 10, 20, 50 centa, €1, €2 |
Novčanice | €5, €10, €20, €50, €100, €200, €500 |
Nacionalna banka | Europska središnja banka |
- web stranica | www.ecb.int |
Tečaj | Euro |
Euro (simbol: €) je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. siječnja 1999., a od siječnja 2015. njezina uporaba proširena je na 19 država tzv. Eurozone:
- Austrija
- Belgija
- Cipar
- Estonija
- Finska
- Francuska
- Grčka
- Irska
- Italija
- Latvija
- Litva
- Luksemburg
- Nizozemska
- Njemačka
- Malta
- Portugal
- Slovačka
- Slovenija
- Španjolska
Od zemalja koje nisu članice Eurozone ni Europske unije, kovanice eura izdaju još i Andora, Monako, San Marino i Vatikan.
Osim u ovim državama, euro se kao službeno sredstvo plaćanja koristi još i Crnoj Gori, na Kosovu, kao i u francuskim prekomorskim posjedima.
Povijest[uredi VE | uredi]
Euro je jedinstvena valuta koju je 1. siječnja 1999. godine prihvatilo 12 država članica Europske unije (Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal i Španjolska) radi potpunog ukidanja nacionalnih valuta u sklopu ostvarivanja Ekonomske i monetarne unije. Danska i Velika Britanija koristile su pravo ostajanja izvan europodručja (prema Ugovoru iz Maastrichta), a Grčka i Švedska formalno nisu zadovoljile kriterije konvergencije do spomenutog datuma. Grčka je, zadovoljivši navedene kriterije, ušla u europodručje 2001. godine, dok je Švedska i dalje izvan europodručja s obzirom na to da su njezini građani na referendumu dva puta odbili prihvaćanje jedinstvene valute. Uvođenje eura kao jedinstvene valute u Europskoj uniji treća je faza stvaranja Ekonomske i monetarne unije.
1. siječnja 2002. novčanice i kovanice eura puštene su u optjecaj, dok je potpuna zamjena nacionalnih valuta obavljena krajem veljače 2002. godine.
1. siječnja 2007. zajedničku je valutu uvela Slovenija, kao prva od zemalja koje su u Europsku uniju ušle 2004. godine.
1. siječnja 2008. jedinstvenu europsku valutu uveli su Cipar i Malta.
1. siječnja 2009. euro je uvela Slovačka.
1. siječnja 2011. euro je uvela Estonija.
1. siječnja 2014. euro je uvela Latvija.
1. siječnja 2015. euro je uvela Litva.
Valute zamijenjene eurom[uredi VE | uredi]
Valuta | Kod (ISO 4217) |
Tečaj zamjene | Godina zamjene |
---|---|---|---|
austrijski šiling | ATS | 13,7603 | 2002. |
belgijski franak | BEF | 40,3399 | 2002. |
ciparska funta | CYP | 0,585274 | 2008. |
estonska kruna | EEK | 15,6466 | 2011. |
finska marka | FIM | 5,94573 | 2002. |
francuski franak | FRF | 6,55957 | 2002. |
grčka drahma | GRD | 340,75 | 2002. |
irska funta | IEP | 0,787564 | 2002. |
letonski lats | LVL | 0,702804 | 2014. |
litavski litas | LTL | 3,4528 | 2015. |
luksemburški franak | LUF | 40,3399 | 2002. |
malteška lira | MTL | 0,4293 | 2008. |
monegaški franak | MCF | 6,55957 | 2002. |
nizozemski gulden | NLG | 2,20371 | 2002. |
njemačka marka | DEM | 1,95583 | 2002. |
portugalski eskudo | PTE | 200,482 | 2002. |
slovenski tolar | SIT | 239,64 | 2007. |
slovačka kruna | SKK | 30,126 | 2009. |
sanmarinska lira | SML | 1936,27 | 2002. |
španjolska pezeta | ESP | 166,386 | 2002. |
talijanska lira | ITL | 1936,27 | 2002. |
vatikanska lira | VAL | 1936,27 | 2002. |
(zagrade): predviđeni datum
Proširenje eurozone[uredi VE | uredi]
Svaka država koja uđe u EU (ovisno o stupnju razvijenosti) bi trebala uzeti euro kao službeni novac, nakon najmanje dvije godine članstva u ERM II (European Exchange Rate Mechanism).
Bugarska je podnijela zahtjev za ulazak u članstvo ERM II, a bugarski lev je vezan uz euro u omjeru 1 EUR = 1,95583 BGN.
Rumunjska planira uvesti euro 2022.[1]
Hrvatska planira ulazak u članstvo ERM II 2020., a uvođenje eura 2025.[2]
Već od ulaska u članstvo Europske unije, prema riječima Borisa Vujčića, guvernera HNB, "želimo pristupiti eurozoni što prije bude moguće."[3][4]
Hrvatska je 5. srpnja 2019. uputila zemljama članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije, pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II) čime je učinjen prvi formalni korak prema sudjelovanju u ERM II, koje prethodi uvođenju eura kao službene valute. Pismo namjere potpisali su ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić[5].
Češka, Mađarska i Poljska ne planiraju ulazak u članstvo ERM II u dogledno vrijeme.
Danska je članica ERM II od 1999. i danska kruna je vezana uz euro u omjeru 1 EUR = 7,46038 DKK ±2,25%, ali je referendumom godine 2000. odbijeno uvođenje eura.
Švedska je referendumom godine 2003. odbila ulazak u ERM II i uvođenje eura.
Ujedinjeno kraljevstvo nije ni namjeravalo uvesti euro već je zadržalo vlastitu valutu (funtu), a za 2019. planira izlazak iz Europske unije.
Znak €[uredi VE | uredi]
U standardima Unicode i HTML se ovako predstavlja simbol za euro:
Unikod | HTML | izgled ovisi o pregledniku |
poveznice (engl.) | |||
---|---|---|---|---|---|---|
k. točka | naziv | kod | entitet | |||
simbol euro | U+20AC | EURO SIGN | €
|
€
|
€ | detaljni podaci test preglednika |
Yahoo! Finance: | AUD CAD CHF GBP HKD JPY USD |
XE.com: | AUD CAD CHF GBP HKD JPY USD |
Izvori[uredi VE | uredi]
- ↑ Romania may join euro zone in 2022, says foreign minister - report, Reuters, 28.8.2017.
- ↑ Hrvatska je spremna započeti proces uvođenja eura, Jutarnji list, 10.5.2018.
- ↑ Hoćemo euro što je brže moguće, intervju s Borisom Vujčićem, guvernerom HNB
- ↑ Konferencija HNB-a u Dubrovniku: Hrvatska može uvesti euro najranije 2019. (Arhivirano 2. veljače 2014.), BANKA, financijsko-poslovni mjesečnik, 14.6.2013.
- ↑ HNB (5. srpnja 2019.). Republika Hrvatska uputila pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II) pristupljeno 5. srpnja 2019.
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
- Heiko Otto:Euro (novčanice) (de,en) pristupljeno 12. kolovoza 2017. (njem.) (engl.)
|
|