Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku. Trenutačno uređujemo 215.250 članaka. I Vi možete uređivati Wikipediju! Glazba Povijest Nogomet Zemljopis Hrvatska Životopisi Kemija Likovna umjetnost Svi portali
Arhiv  Izabrani članak Pluton je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride. Do 24. kolovoza 2006. Pluton je bio smatran devetim planetom Sunčevog sustava, kada je na konferenciji IAU u Pragu usvojena definicija planeta koja isključuje Pluton, te je prihvaćen pojam "patuljasti planet". Od tada se službeno naziva 134340 Pluton. Udaljenost Plutona od Sunca u afelu iznosi 7,375 93 × 109 km (49,30503287 AJ), a u perihelu 4,43682 × 109 km (29,65834067 AJ). Srednji polumjer mu iznosi 1195 km, a masa 1,25 × 1022 kg. Pluton je manji od svih 8 planeta, kao i od sedam prirodnih satelita: Mjeseca, Ije, Europe, Ganimeda, Kalista, Titana i Tritona. Iako je Pluton do 2006. bio službeno smatran planetom, veliki dio astronoma ga je uvijek smatrao velikim asteroidom ili čak kometom, ili tek najvećim od transneptunskih objekata (drugi naziv za objekte u Kuiperovom pojasu). Najveći Plutonov prirodni satelit, Haron, neobičan je po tome što je najveći satelit u odnosu na matično tijelo u Sunčevom sustavu, tako da se Haron ne okreće oko Plutona nego se i Pluton i Haron okreću oko zajedničkog središta rotacije koji se nalazi između Plutona i Harona. Zbog toga ih mnogi znanstvenici i danas smatraju dvostrukim planetom. Pluton je jedva moguće vidjeti amaterskim teleskopom – njegova prividna magnituda od oko 13,8 zahtjeva promjer objektiva najmanje 200 mm. (pročitajte cijeli članak) • (sudjelujte u izboru članaka)	Arhiv  Novosti 21. veljače — U Podravci otvoren najsuvremeni prehrambeno-tehnološki laboratorij u ovom dijelu Europe. Otvoren je povodom 100. obljetnice rođenja profesorice Zlate Bartl, kreatorice Vegete. 21. veljače — Speleolozi su uspjeli dokumentirati spoj između dva velika speleološka objekta ispod Ogulina, koji su zajedno desetljećima bili najduži speleološki sustav u Hrvatskoj. Nakon 85 godina uspjeli su proći kroz Poljakov prolaz. 21. veljače — Na posljednjem iz ovogodišnje serije dvoranskih atletskih mitinga World Athletics Indoor Tour održanom u Madridu, hrvatski atletičar Filip Mihaljević postavio je novi hrvatski rekord u bacanju kugle od 21,74 metra čime je pobijedio na mitingu. 21. veljače — U 90. godini umro hrvatski skijaš Stanislav Markulin, osvajač 28 naslova prvaka Hrvatske. 21. veljače — Hrvatski tenisač Nikola Mektić u paru s Nizozemcem Wesleyem Koolhofom izborio završnicu ATP-ova turnira u Marseilleu. 18. veljače — Viceadmiral Robert Hranj, glavni direktor Glavnog stožera predložen za novog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske. 18. veljače — Malonogometna reprezentacija katoličkih svećenika iz BiH izborila poluzavršnicu 14. europskog prvenstva koje se održava u Pragu u Češkoj. 17. veljače — Počinje 13. Tjedan psihologije u Hrvatskoj koji traje do 23. veljače. 16. veljače — Kuglači splitskog Mertojaka i zaprešićkog Zaprešića izborili Final Four Lige prvaka koji će se održati krajem ožujka u Apatinu u Srbiji. 16. veljače Nastupom kineskih rukometaša za hrvatskog prvaka PPD Zagreb, klub je ušao u anale Lige prvaka u kojem su prvi kineski rukometaši zaigrali u ovom elitnom klupskom natjecanju.
Arhiv  Izabrana slika Ljubavni lokoti na mostu u Ljubljani.	Arhiv  Na današnji dan 22. veljače: Katedra sv. Petra; imendani: Tvrtko, Margareta, Izabela; Dan neovisnosti u Svetoj Luciji (1979.) 1483. – Hrvatski glagoljaši tiskali su u Kosinju Misal po zakonu rimskoga dvora, prvu hrvatsku tiskanu knjigu te prvi nelatinični i nelatinski europski misal. 1913. – Na Visu se rodio Ranko Marinković, hrvatski pisac i dramatičar. 1987. – U Toulouseu u Francuskoj poletio je prvi Airbus A320, zrakoplov srednjeg doleta i prvi putnički zrakoplov u koji je ugrađena napredna „fly-by-wire“ tehnologija. 1997. – Znanstvenici na Institutu Roslin u Škotskoj objavili su rođenje klonirane ovce nazvane Dolly. Nedavni dani: 21. veljače – 20. veljače – 19. veljače
O Wikipediji Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003. Wikipedija – što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta Pomoć – kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti? Wikipedija:Uvodni tečaj – za one koji vole lagani uvod Wikipedija:Wikipedija A-Ž – za napredne Wikipedija:Često postavljana pitanja Kafić – stranica za raspravu, pitanja i razgovor Abecedarij svih članaka Impresum Popis svih jezika Wikipedije	Kako pomoći Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u: nadopuni započetih članaka održavanju Wikipedije poboljšavanju i popravku članaka Wikiprojektima pisanju najtraženijih članaka traženih članaka po temama željenih članaka
Ostali projekti Wikimedije Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište Wikizvor Dokumenti u javnom vlasništvu Wikicitat Zbirka citata Wikiknjige Udžbenici u javnom vlasništvu Wikivrste Popis vrsta Wijesti Izvor vijesti Wječnik Višejezični rječnik Meta-Wiki Koordinacija svih projekata