Švicarska

Švicarska Konfederacija Schweizerische Eidgenossenschaft Confédération suisse Confederazione Svizzera Confederaziun Svizra
Zastava Grb
Geslo Unus pro omnibus omnes pro uno (lat.) Un pour tous, tous pour un (fra.) ("Svi za jednoga, jedan za sve")
Himna Švicarski psalam
Glavni grad	Bern
Službeni jezik	njemački, francuski, talijanski i retoromanski
Državni vrh
- Predsjednik Saveznog vijeća	Eveline Widmer-Schlumpf
- Predsjednik Vlade	Eveline Widmer-Schlumpf
Neovisnost	1. kolovoza 1291.
Površina	132. po veličini
- ukupno	41.285 km2
- % vode	4,2 %
Stanovništvo	92. po veličini
- ukupno (2003)	7.318.640
- gustoća	184/km2
BDP (PKM)	procjena 2005.
- ukupno	264.1 milijardi $ (39.)
- po stanovniku	32,300 $ (10.)
Valuta	švicarski franak (100 rapa)
Pozivni broj	+41
Vremenska zona	UTC +1 UTC +2 ljeti
Internetski nastavak	.ch
1) Šef države je kolektivno tijelo - Savezno vijeće kojeg čine Doris Leuthard, Samuel Schmid, Micheline Calmy-Rey, Pascal Couchepin, Eveline Widmer-Schlumpf, Hans-Rudolf Merz, Moritz Leuenberger, Micheline Calmy-Rey kao predsjednik (primus inter pares); 2) Savezno vijeće je izvršno tijelo Konfederacije

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru.

Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Confoederatio Helvetica je latinska inačica službenog naziva države, čime se izbjegava izbor između jednog od četiri službena jezika. Akronim CH se, među ostalim, koristi kao internetski nastavak.

Usprkos imenu, Švicarska je faktički federacija, a ne konfederacija.

Zemljopis

Podrobniji članak o temi: Zemljopis Švicarske

Matterhorn

Švicarska se nalazi u Srednjoj Europi i prostire se između Ženevskog i Bodenskog jezera. Graniči s Njemačkom, Austrijom, Italijom, Lihtenštajnom i Francuskom. Ukupna površina iznosi 41 285 km². Glavni grad je Bern, a ostali veći gradovi su Zürich, Ženeva, Lausanne i Basel.

Reljef

Sastoji se od tri geografska različita djela: Jure na sjeverozapadu, Švicarske visoravni u srednjem dijelu i Alpa na jugu i jugoistoku. Oko 10% državnog teritorija zaprema vapnenačka Jura (prosječna visina 700 - 800 m) s krškim formama reljefa, 30% Švicarska visoravan (500 - 1000 m), građena od pješčenjaka i konglomerata koje pokrivaju glacijalni nanosi, a 60% Alpe. Dolinom Rhone, Gotthardskim masivom i dolinom Rajne odvojene su Bernske i Glarnske Alpe na sjeveru od Peninskih ili Valiških (najviši vrh u Švicarskoj Dufour, 4 633 m), Lepontskih i Retijskih na jugu. Na Peninskim i Bernskim Alpama, nalazi se najveće alpsko područje ledenjaka (Altschgletscher).

Klima

Klimatske razlike uvjetovane reljefom. Na Švicarskoj visoravni klima je uglavnom topla. Klima južnih alpskih dolina približuju se sredozemnoj. Viši dijelovi Švicarske imaju izrazito planinsku klimu; u Davosu (na 1 560 m visine) prosječna siječanjska temperatura -7 °C, srpanjska 12,1 °C. Najveću godišnju veličinu oborina (više od 2000 mm) imaju rubni dijelovi Alpa. Unutrašnji planinski dijelovi sa zatvorenim dolinama znatno su suši (do 600 mm u dolini gornje Rhone). Na sjevernoj strani Alpa i na Švicarskoj visoravni karakterističan je suh i topao vjetar fen, koji uzrokuje nagle promjene temperature. Izuzetno blaga klima jest na obalama jezera.

Vode

Rijeka Rajna i Bodensko jezero

Gusta riječna mreža pripada slivu Sjevernog mora i Sredozemnog mora s Jadranskim morem i Crnim morem. U Gotthardskom masivu izviru velike rijeke zapadne Europe: Rajna (Vorderrhein), duga 375 km (u Švicarskoj) i Rhone, 264 km. Rajna odvonjava oko 4/5 švicarskog teritorija. Veći su vodeni tokovi Tessin (pritok pada) i Inn (pritok Dunava). Rijeke se ističu hidroenergetskim potencijalom koji se u velikoj mjeri iskorišćuje. Mnoga jezera pretežno su glacijalnog podrijetla. Na sjeverozapadu Nešatelsko jezero (Lac de Neuchatel) u srednjem dijelu Ciriško (Zürichsee), Firvaldštetsko (Vierwaldstätter See) i druga manja jezera. Lugansko jezero i Lago Maggiore Švicarsku dijele od Italije, Ženevsko od Francuske,a Bodensko jezero (Bodensee) od Njemačke i Austrije. Prirodna vegetacija nižih područja uglavnom nije sačuvana; do 800 m prevladavaju kulture. Iznad 800 m rasprostranjena je lišćarska šuma, koja visinom prelazi u četinarsku. Pojas četinara pruža se u središnjem dijelu Alpa do 2300 m, a visogorske livade i pašnjaci do snježne granice (oko 3000 m).

Planine

Švicarska je alpska zemlja čija je prosječna nadmorska visina 500-800 m. Njeni najveći vrhovi prelaze i preko 4 000 m. Najviši vrhovi su Monta Rosa (4 635 m) i Matterhorn 4 478 m. Klima je umjereno-kontinentalna, dok je na planinama planinska te alpska. Tokom zime puše vjetar zvani fen (föhn), koji puše s Alpa u pravcu dolina.

Administrativna podjela (Švicarski kantoni)

Podrobniji članak o temi: Švicarski kantoni

Švicarski kantoni

Švicarska se dijeli na dvadeset saveznih kantona i šest polukantona:

• Zürich,
• Bern,
• Luzern,
• Uri,
• Schwyz,
  • polukantoni Obwalden i
  • Nidwalden,
• Glarus,
• Zug,
• Fribourg,
• Solothurn,
  • polukantoni Basel-Stadt i
  • Basel-Landschaft,
• Schaffhausen,
• Appenzell Ausserrhoden,
• Appenzell Innerrhoden,
• St. Gallen,
• Graubünden,
• Aargau,
• Thurgau,
• Ticino,
• Vaud,
• Valais,
• Neuchâtel,
• Ženeva i
• Jura.

Promet

Podrobniji članak o temi: Promet Švicarske

Švicarska ima vlastitu trgovačku mornaricu s matičnom lukom u Baselu. U vanjskoj trgovini Švicarska se služi stranim lukama, u prvom redu Rotterdamom. Unutrašnja plovidba razvijena je na jezerima. Zbog svog geografskog položaja Švicarska ima veliko značenje u međunarodnom avionskom prometu (glavni je aerodrom Zürich). Kopnene prometnice ulaze u sustav čvorišnog dijela europske prometne mreže.

Gospodarstvo

Podrobniji članak o temi: Gospodarstvo Švicarske

BIZ banka u Baselu.

Švicarska je razvijena industrijska i poljoprivredna zemlja. Najviše ljudi je zaposleno u uslužnim djelatnostima te u poljoprivredi. Razvijena je industrija čelika, metala, aluminija, mašinska, preciznih instrumenata, elektrotehnika, kemijska, farmaceutska, tekstilna, kože, prehrambena, keramička, betonskog materijala... Zemljište nije naročito pogodno za razvitak poljoprivreda mada ostaje važan faktor u Švicarskoj. Razvijeno je stočarstvo, a naročito se uzgajaju mliječne krave te svinje. Također je razvijen zimski turizam. Razvijena je industrija čokolade, najpoznatija marka švicarske čokolade je Lindt, smatra se jednom od najboljih. Švicarska spada u red gospodarski najrazvijenijih država s najvišim standardom života u svijetu. Dugogodišnja liberalna gospodarska politika te financijske prednosti vojne neutralnosti, neposredne demokracije i otvorenoga gospodarstva omogućili su Švicarskoj da postane najbogatija europska zemlja.

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Stanovništvo Švicarske

Jezici Švicarske

Najslabije je naseljeno Alpsko područje (25 - 50 stanovnika na km²). Glavnina stanovništva okupljena je na prostoru Švicarske visoravni; tu se nalaze najvažniji gradovi s glavnim granama industrije i najveći dio poljoprivredne površine. Glavni je grad Bern (141 300 stanovnika veliki Bern 282 400 stanovnika, 1980.), a najveći Zürich (374 200 stanovnika, Veliki Zürich 707 300 stanovnika, 1975.); ostali su istaknuti gradski centri Basel, Ženeva (Geneve), Losana (Lausanne) i Luzern. Prema popisu iz 1970. god. 64,9% stanovnika govori njemački (Schwyzerdütsch), 18,1% francuski, 11,9% talijanski i 0,8% retoromanski (4,3% otpada na ostale jezike). U Švicarskoj boravi 1 012 710 stranih državljana (1975.). Među sveučilištima (od ukupno sedam) najstarije je u ono Baselu (osnovano 1460. godine).

Zemlja ima blizu 8 000 000 stanovnika (prema podacima iz 2009. godine).

Povijest

Podrobniji članak o temi: Povijest Švicarske

Bitka kod Laupena (1339.)

Tragovi ljudskih naselja na području Švicarske potječu iz ranog paleolitika. U 2. stoljeću naseljavali su zapadni dio zemlje kelti Helveti, koji su ratovali s Rimom, i nakon Cezarove pobjede kod Bibracte potpali pod njegovu vlast. U 3. i 4. stoljeću istočnu Švicarsku počinju zaposjedati Alemani, a zapadni su dio u drugoj polovici 5. stoljeću zauzeli Burgundi. Od 6. stoljeća Švicarska je uz prekide bila u sastavu franačke države. Od 11. do 13. stoljeća gotovo su cijelim teritorijem sjevernim od Ženevskog jezera vladali grofovi, poslije vojvode od Zahringena. U drugoj polovici 12. stoljeća dominiraju u jugozapadnom dijelu zemlje grofovi Savojski, a na sjeveroistoku grofovi Habsburški. Za vrijeme Prvog svjetskog rata neutralnost Švicarske nije bila ugrožena. Švicarska je 1920. stupila u Ligu naroda, zadržavši i dalje položaj neutralne zemlje. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Švicarska je održala svoju neutralnost pomažući prvo na obje strane, a kasnije samo Njemačku i Italiju. 1946. godine uspostavljeni su diplomatski odnosi sa Sovjetskim Savezom. Švicarska nije tražila primanje u UN, jer joj je priznat status stalno neutralne države. Na referendumu 1959. godine odbijen je prijedlog da žene dobiju pravo glasa. Godine 1960. Švicarska je pristupila Europskom udruženju za slobodnu trgovinu (EFTA). 1971. godine žene su dobile pravo glasa. Švicarska je ušla u UN 10. rujna 2002. (odlukom A/RES/57/1). Krajem 2008. godine Švicarska je postala i punopravna članica Schengenskog prostora.

Galerija

Panoramski pogled na grad Luzern

Vanjske poveznice

Portal:Europa

Ostali projekti

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Švicarska Konfederacija
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Švicarska
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Švicarske