Na početnu stranicu

 

Napravite svoje bedževe!

Što čitaš? webshop

Što čitaš?
antikvarijat i knjižara

pon-petak 10:00 - 20:00
subota 10:00 - 14:00
Frankopanska 22
Zagreb

Kontakt:

stocitas@stocitas.org

tel: 01/4827-250

 

 

 

Nekoliko ilustracija koje možete staviti na svoju stranicu i reklamirati Što čitaš? :-)

 

 

 

 

 

 

 

 

Antikvarijat i knjižara Što čitaš? na novoj adresi: FRANKOPANSKA 22

Što čitaš?, Frankopanska 22

Nakon nešto više od deset godina na staroj lokaciji u Gundulićevoj, knjižaru smo preselili na adresu Frankopanska 22 (u dvorištu) i odmah nastavili kako smo i započeli 2011. godine, od kad se prostor stalno popunjava starim, rabljenim i antikvarnim knjigama. Raspon tema je širok pa tako na policama možete pronaći klasičnu i suvremenu književnost, stripove, antropologiju, filozofiju, feminizam, anarhizam, subkulture, arhitekturu, suvremenu umjetnost, uradi sam/a priručnike, psihologiju, permakulturu, ljekovito bilje, povijest...
Naravno, važan dio knjižare su razni novi i stari anarhistički naslovi, od onih na našem jeziku, do širokog izbora naslova na (uglavnom) engleskom jeziku. Trenutno u knjižari imamo preko 8000 naslova i taj broj stalno raste.
Uvijek smo zainteresirani za knjige, tako da primamo donacije, a neke naslove ćemo rado i otkupiti. Možete donijeti knjige, poslati popis ili već kako vam odgovara.
Osim knjiga, tu su i bedževi, torbe/cekeri i još poneka sitnica, te sapuni naših prijatelja iz Sapunoteke.
Svratite, tu smo svaki dan!


Povijest anarhizma u Slavoniji

Novo proljetno izdanje Što čitaš? je publikacija Ane Rajković koja se bavi pojavom anarhističkih ideja u Slavoniji i predstavlja važan prilog u istraživanju povijesti anarhizma na našim prostorima.
Povijest anarhizma u Hrvatskoj i šire u regiji, gotovo je posve nepoznata. Ova publikacija je prilog istraživanju te povijesti, tim više što po prvi put izlazi s nizom novih podataka i imenima anarhista koji su djelovali na području Slavonije na prelazu s 19. na 20. stoljeće.
Radnički se pokret na području Slavonije, a time i anarhizam, razvijao u iznimno represivnim državnim okvirima Austro-Ugarske Monarhije.
Pojava anarhizma na slavonskom području veže se uz djelovanje trojice radnika: bravarskog pomoćnika Ignjata Graffa, krojača Ivana Zeppa te učitelja Miloša Krpana, čijim djelovanjem se bavi ova publikacija.

Knjigu možete kupiti, kako se to već kaže, u svim boljim knjižarama, direktno kod nas u knjižari ili putem weshopa.


Kamov opet među anarhistima: Ištipana hartija u izdanju Što čitaš?

klikni za veću sliku!

Nakon više od sto godina, Janko Polić Kamov se opet našao u anarhističkom društvu i to kroz zbriku poezije Ištipana hartija, što je ujedno i prva knjiga poezije koju je objavio Što čitaš?. Također, ovo je prvo objavljivanje ove zbirke kao samostalnog naslova, nakon nešto više od sto godina, odnosno od Kamovljevog samizdata 1907. godine. Ištipana hartija je, baš poput ostale Kamovljeve poezije, nabijena emocijama, napadačka, ali i izrazito slikovita, direktna, te daleko ispred svog vremena. Na neki način, Kamov nagovještava umjetničko razdoblje koje dolazi, ali se ne uklapa u vrijeme u kojem živi.
Kamova, kao pjesnika kojem anarhizam nije stran, Što čitaš? objavljuje u potrazi za domaćim autorima koji su obilježili anarhistički i slobodarsku povijest naših krajeva, no nekako im je uvijek izmicala mogućnost da budu objavljeni u anarhističkom kontekstu. Upravo u tom duhu je ostvarena suradnja između izdavača, autora predgovora i ilustratora. Predgovor za ovo izdanje napisao je Vlado Martek, dok je naslovnica rad Doomsday Graphics.

Knjigu možete kupiti, kako se to već kaže, u svim boljim knjižarama, direktno kod nas u knjižari ili putem weshopa.


Anarhija je moguća!

Što čitaš? je objavio prijevod knjige Petera Gelderloosa Anarchy Works, kod nas naslovljene Anarhija je moguća: primjeri anarhije u praksi, koja donosi niz primjera anarhijskog i anarhističkog djelovanja, organiziranja i življenja.

Rašireno je uvjerenje kako je anarhija prekrasna ideja, ali nepraktična i utopijska: ne bi mogla funkcionirati. Ali, naprotiv, anarhistička praksa već ima dugu povijest i često je dobro funkcionirala.
Kroz praktične primjere u povijesti i sadašnjosti, Peter Gelderloos pokazuje kako anarhija može funkcionirati sada i ovdje, te kako su anarhijska, nedržavna društva postojala duže i uspješnije od aktualne društvene strukture.
Kako se klimatske promjene, oskudica hrane i vode, nestabilnost tržišta i druge globalne krize pojačavaju, hijerarhijski modeli ne pokazuju se osobito održivima. Primjeri iz ove knjige pokazuju da anarhističko društvo može mnogo bolje osigurati zadovoljenje potreba i želja svih svojih članova.
Upravo su primjeri ono što ovu knjigu čini izrazito zanimljivom, jer sustavno prolazi kroz različite teme i aspekte života, od ekonomije, obrazovanja i organizacije, sve do odnosa prema okolišu, rodu/spolu i slično, čime daje jasan uvid u različite primjere nehijerarhijskih, solidarnih, nedržavnih i održivih društvenih zajednica, projekata i inicijativa. Primjeri ne staju na primjerima manjih zajednica ili grupa, već se kreću u rasponu od nekolicine ljudi, do milijunskih zajednica. Istovremeno, ovdje nije riječ samo o primjerima iz prošlosti, već i iz današnjosti, kada se čini da su područja bez konrole i autonomije u potpunosti nestala u svijetu.
Važno je spomenuti da ovo nije knjiga o anarhistima i anarhistkinjama, već tek djelomično, jer se velik broj primjera odnosi na ljude koji su odabrali anarhijske oblike djelovanja i društvene organizacije puno prije nastanka anarhizma ili uopće bez poznavanja filozofije i teorije anarhizma.
Na kraju, ova knjiga će na jednak način biti zanimljiva svakome, bila riječ o nekome tko uopće nije upoznat s anarhističkim idejama ili već dobro poznaje te ideje, zato što donosi jasne primjere iz prakse na kojima možemo učiti i još jednom potvrditi kako ono za što nam govore da "nije moguće", funkcionira puno duže od društvenog uređenja u kojem živimo danas.
Knjigu možete kupiti, kako se to već kaže, u svim boljim knjižarama, direktno kod nas u knjižari ili putem weshopa.


Tintinove anarhističke avanture u novom stripu "Živjela revolucija"

Tintin se vratio, ali ovaj put nije novinar i avanturist, već dečko iz kvarta, a vrijeme radnje je Britanija krajem osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Život je težak, pritisak šefova, vlasti, sindikata, poslovođa sve je jači, a moguće je preživjeti samo ako znaš uzvratiti udarac i boriti se za svoj život. Tintin ne voli raditi, uostalom, tko normalan to voli (pita se u stripu), ne voli da mu naređuju, rasiste ne podnosi, a kao i svi mladi, voli dobru zabavu i pokušava živjeti "punim plućima"... Uzbudljiva priča prepuna sukoba, krađa po dućanima, skvotiranja, bijesa i ljubavi, i iznad svega solidarnosti, čini ovo izdanje Tintina drugačijim i zanimljivim, bez obzira uzimate li knjigu u ruke zbog revolucije ili stripa.
Ovdje je, još jednom, riječ o stripu koji je doživio "izvrnutu" verziju svog mainstream izdanja pa nakon engleskog originala, te prijevoda na francuski i španjolski, "Živjela revolucija" izlazi kao prvo izdanje na hrvatskom jeziku, upravo u vrijeme kada engleska verzija izlazi u trećem proširenom izdanju.
Likovi su stripu su "posuđeni" iz originalnog Tintina, no ovdje žive posve drugačije živote i bave se svakodnevnim problemima u kojima će se mnogi prepoznati... Developeri uništavaju sirotinjske kvartove da bi kasnije gradili skupe stanove i šoping centre, što svakako podsjeća na aktualnu situaciju, država i šefovi dogovaraju socijalne rezove, sindikati surađuju sa šefovima, a nezadovoljstvo se sve više preljeva na ulice. Tintin uzvraća udarac kapitalizmu i pri tome ne bira sredstva!
Knjigu možete kupiti, kako se to već kaže, u svim boljim knjižarama, direktno kod nas u knjižari ili putem weshopa.


Buffy anarhosindikalistkinja u epizodi "Kapitalizam ubija!"

Buffy, anarhistička strip junakinja još jednom vodi borbu protiv krvožednih kapitalista, koji su ovaj put pravi vampiri pa osim klasičnog iskorištavanja, svojim podanicima stvarno piju krv.
Ukratko, to je najbolji opis ovog stripa koji je objavila izdavačka kuća Što čitaš?, što je drugi strip u posljednjih desetak godina, ali svakako ne i posljednji.
Buffy je, naravno, upravo ona Buffy na koju ste pomislili, strip koji je doživio i svoju ekranizaciju, ali u ovoj verziji ona nije tek tinejdžerka koja uz sve uobičajene aktivnosti tijekom noći ubija vampire, već se aktivno bori protiv rasizma, kapitalizma i uopće iskorištavanja, pri čemu ipak ubija vampire jer upravo oni su vodeći kapitalisti.
Ovaj strip će vas sigurno zabaviti, a osim toga, tu je i poseban dodatak pod naslovom "Tinejdžerska pop zvijezda", koji govori o glazbenoj industriji, propalim i prodanim idealima i ispraznosti pop kulture.
Riječ je o klasičnoj intervenciji u proizvode pop kulutre, što se popularizirali situacionisti tijekom šezedestih godina dvadesetog stoljeća, pa je Buffy umetanjem novog teksta u strip od ubojice vampira postala ubojica kapitalista, što spada u red klasičnih usporedbi, a i u našem jeziku nalazi uporište jer "krvopije" su uvijek oni koji iskorištavaju.
Sve skupa može pronaći u knjižari Što čitaš? u Gundulićevoj 11 za 10,00 kn ili u webshopu.


Podzemna Rusija - novo izdanje u distribuciji

Nakon stotinjak godina "Podzemna Rusija - revolucionarni profili i kratke priče iz života" je doživjela novo izdanje koje je potpunije i danas predstavlja važan doprinos povijesti anarhizma i nihilizma 19. stoljeća i svakako predstavlja važnu literaturu za svakoga tko je na bilo koji način zainteresiran za ovu temu... U webshopu smo objavili ulomak knjige, što će najbolje pojasniti o kakvoj knjizi je riječ.
Sergej Mihajlovič Stepnjak-Kravčinskij bio je ruski nihilist koji je 1878. izvršio atentat na šefa policije. Nakon toga, odlazi u egzil u Ujedinjeno Kraljevstvo gdje osniva Društvo prijatelja ruske slobode. Svoj život posvetio je pisanju, predavanju i propagiranju ideja slobodarskih pokreta. Uz knjigu Podzemna Rusija, Stepnjak je napisao brojne druge tekstove o životu i djelovanju revolucionara.
Knjiga Podzemna Rusija, na Stepnjaku svojstven način, opisuje uzbudljive situacije iz života mladih ruskih revolucionara te iz prve ruke analizira sve slojeve predrevolucionarnog društva Carske Rusije.
Knjigu možete nabaviti kod nas u knjižari ili u webshopu, a ako ste zainteresirani za daljnju distribuciju, samo nam pošaljite e-mail poruku ili navratite do nas.


Što čitaš? opet ima knjižaru (i nešto više od toga)!

Nakon nekoliko godina djelovanja bez vlastitog prostora, otvorili smo knjižaru i nešto više od toga. Udružili smo snage sa Sapunotekom i zajednički ušli u projekt dućana. Adresa dućana je Gundulićeva 11 (u dvorištu) i otvoren je svaki radni dan od 10:00 do 20:00, subotom do 14:00.
Dućan je teško promašiti, osim što se na ulici nalazi reklama i izlog, kad se nađete u blizini, nos će vas odvesti do samog ulaza jer se ulicom širi miris sapuna i druge prirodne kozmetike koju izrađuje Sapunoteka.
I dok Sapunoteka nudi širok izbor ručno rađenih prirodnih sapuna i prirodne kozmetike, Što čitaš? uz sve što inače imamo u webshopu (knjige, majice, bedževi...) polako okuplja sve one koji vole sami izrađivati stvari - od torbi, odjeće, fanzina... Puno je stvari koje se već nalaze u dućanu, a otvoreni smo za sve prijedloge i rado ćemo surađivati sa svima koji nešto sami rade.
Naravno, za Što čitaš? je fokus i dalje na knjigama pa smo se potrudili oko toga da pokrijemo širok raspon tema, od anarhizma do feminizma, od ekologije i održivog življenja do uradi sam/a priručnika, od književnosti i suvremene umjetnosti do underground stripa i fanzina... I još smo daleko od toga da možemo reći kako smo zadovoljni izborom literature, što je stalna motivacija da tražimo nove naslove i autore.

Knjige su nove i antikvarne, a upravo su te rabljene posebno zanimljive jer u prosjeku koštaju 20 kuna, a niti jedna nije skuplja od 50 kuna!
Uz domaće naslove imamo i izbor literature na engleskom, koja također pokriva spomenute teme... A ako sve ovo nije dovoljno da dođete do Gundulićeve 11 i provjerite što se sve nalazi u dućanu, onda jednostavno svratite i pokupite besplatnu literaturu koje ne nedostaje! Uostalom, cilj nam je da na kraju sve bude besplatno... Vidimo se!


Pretplatite se na newsletter

Već neko vrijeme šaljemo poruke sa svim novim sadržajima stranice, a ukoliko želite primati poruku pri svakom obnavljanju stranice, odnosno kada god napravimo neku značajniju promjenu na stranici (naravno, nećemo vam slati poruku da na stranici ima neka nova vijest), pošaljite nam poruku na adresu stocitas@stocitas.org u kojoj upišite samo e-mail adresu na koju želite da vam te poruke stižu. S liste se možete skinuti kada god to želite, samo nam javite...

     

English

Najnoviji tekstovi koje smo objavili na stranici su:

Rudolf Rocker: Ideologija anarhizma

Dražen Šimleša: Snaga utopije - Anarhističke ideje i akcije u drugoj polovici 20. stoljeća

Nevidljivi komitet: Nadolazeća pobuna

Robert Posavec: Što je suvremeni anarhizam i zašto je bolji od 'novog' anarhizma

Drugačiji svijet je moguć

Nikša Dubreta: Suvremeni anarhizam i ekološka kriza: socijalna ekologija Murraya Bookchina

Wayne Price: Zašto nisam pacifist

Mladen Stilinović: Pohvala lijenosti

Ankica Čakardić: Anarhizam i anarhija kao teorijsko-praktički izvid u drugačiji svijet

Peter Gelderloos: Razlika između anarhije i akademizma

Zašto smo protiv zatvora, protiv svih zatvora?

Krešimir Bauer: Serbestičko* kazanje o dizajnu

Dražen Šimleša: Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!

Kolektivi u španjolskoj revoluciji

Dennis R. Fox: Četiri razloga humanističkim psiholozima za zastupanje anarhizma

Mihail Bakunjin: Pariška komuna

Nestor Mahno: Anarhistička revolucija

Zero Collective: Anarhizam/Feminizam

Virus: Pogled na autonomni i pobunjenički anarhizam u povijesti SAD-a