Promatranje planeta u Križevcima u Dječjem tjednu, 10. listopada 2020. (foto Martin Vujić)
Kako promatranje neba 10. listopada povodom Dječjeg tjedna i Svjetskog tjedna svemira nije u potpunosti uspjelo zbog velike oblačnosti neba, Križevačka astronomska udruga Perzeidi priređuje još jedno promatranje neba teleskopom iz središta Križevaca (Strossmayerov trg kod paviljona) večeras, u nedjelju, 18. listopada, od 19 do 21 sat. Najveći je razlog relativna blizina Marsa, kakva nije baš česta. Ovih je dana Mars daleko od Zemlje svega nešto preko 60 milijuna kilometara, što se ponavlja otprilike svake dvije godine i pedeset dana, ali i tada nam Mars nije uvijek jednako blizu. Ovako blizu neće biti više do 2033. godine. U ovo doba sljedeće godine Mars će biti iza Sunca, oko 400 milijuna kilometara daleko od nas, pa ga nikako nećemo moći vidjeti. Ovih je večeri i noći, kada na nebu nema Mjeseca, Mars najsvjetliji nebeski objekt. Večeras će se još uvijek dobro moći vidjeti i Jupiter s njegovim satelitima, te Saturn s prstenom i njegov satelit Titan. Mjesec je prividno pored Sunca, pa se ovih dana ne vidi, što je prilika da vidimo još i neke objekte dalekog svemira, koliko to gradska rasvjeta i oblaci dopuste. Dobro došli!
Promatranje neba iz središta Križevaca u prošlogodišnjem Dječjem tjednu, 13. listopada 2019. (foto Martin Vujić)
Povodom Dječjeg tjedna (5. do 11. listopada) i Svjetskog tjedna svemira (4. do 10. listopada) Križevačka astronomska udruga Perzeidi priređuje promatranje neba teleskopom iz središta Križevaca (Strossmayerov trg kod paviljona) večeras, u subotu, 10. listopada, od 19 do 21 sat. Promatrat ćemo Jupiter s njegovim satelitima, Saturn s prstenom i njegov satelit Titan, te Mars koji će večeras biti najsvjetliji objekt na nebu jer Mjesec izlazi tek oko ponoći, pa njega nećemo stići vidjeti. Mars je ovih dana toliko blizu Zemlje kako neće biti sljedeće dvije godine, pa je ovo prilika da ga bolje vidimo. Teleskop će biti prilagođen dječjem uzrastu, ali su pozvani svi koje zanimaju nebeske pojave da ih vide mnogo bolje nego golim okom. Dobro došli!
Mjesec malo poslije prve četvrti (iz arhive Perzeida, foto Martin Vujić)
Astronomi čitavoga svijeta tradicionalno svake godine proglašavaju Međunarodnu noć promatranja Mjeseca jedne ranojesenske subote koja je najbliža datumu kad je Mjesec u prvoj četvrti, to jest kad je vidljiv na nebu od druge polovice dana do ponoći. Određeno je da ove godine ta noć bude 26. rujna. Kako prognoza vremena za tu večer nije baš povoljna, Križevačka astronomska udruga Perzeidi odlučila je promatranje Mjeseca organizirati već dvije večeri prije, u četvrtak 24. rujna, jer je veća vjerojatnost da nebo bude bar djelomično vedro. Ukoliko vremenske prilike u subotu budu dobre, promatranje će se ponoviti i u subotu. Nadamo se da će bar jedna od tih večeri biti uspješna za promatranje.
Križevački će astronomi u četvrtak postaviti teleskop pored paviljona na Strossmayerovom trgu u 20 sati i ostati tamo bar do 22 sata, a po potrebi, to jest u slučaju većeg zanimanja građana koji će posjetiti promatranje, i dulje. Jednako tako promatranje će se možda ponoviti i u subotu ako to nebo “dopusti”.
Osim Mjeseca promatrat će se i tri planeta koja su trenutno u povoljnom položaju za promatranje: Jupiter sa satelitima, Saturn s prstenom i crveni planet Mars koji se može promatrati od oko 21 sat.
Ovo je poziv svim zainteresiranim građanima da se pridruže Perzeidima, a mogućnost nam se pruža u četvrtak i u subotu. Promatranje je besplatno. U slučaju lošeg vremena, to jest “nevidljivosti” Mjeseca i planeta, promatranje se, nažalost, otkazuje. Nadamo se da će bar jedna od ponuđenih večeri biti povoljna.
Perzeid nad Stražincem 13. kolovoza 2015. (foto Martin Vujić)
Poziv dolazi od Perzeida i Perzeida. Perzeidi su naime meteori koji bi u većem broju trebali “parati” nebo sljedeće dvije večeri, a to je i ime križevačke astronomske udruge koja se nazvala po njima. Kao i svake godine od kada udruga postoji, tako će i ove godine upriličiti u dvije večeri, 11. i 12. kolovoza, kada su meteori najučestaliji, večernja promatranja neba. S livade pored Tehnološkog parka u Križevcima promatranje počinje 11. kolovoza u 21 sat i traje bar do ponoći, a možda i dulje ako bude zainteresiranih za dulji ostanak pod “zvijezdama padalicama”, ili “nebeskim krijesnicama”. Dan kasnije, za ambicioznije, za one koji žele vidjeti poneki meteor u prosjeku svake minute, promatranje će biti organizirano u Stražincu, desetak kilometara od Križevaca, gdje je mnogo manje svjetlosno onečišćenje.
Za promatranje meteora nisu od pomoći nikakva optička pomagala, pa će astronomska oprema, to jest teleskop koji uvijek prati članove Perzeida, poslužiti za promatranje drugih nebeskih objekata koji prividno miruju na nebu, kao što su planeti Jupiter i Saturn, koji se iz dana u dan sve više prividno približavaju jedan drugome, te Mars koji ćemo ugledati nakon izlaska poslije 22 sata i 30 minuta, i to ne kao disk, već u jednoj “fazi”, poput Mjeseca, a taj pak izlazi oko jedan sat poslije Marsa. Pored toga moći ćemo vidjeti i galaktiku Andromedu, neke zvjezdane skupove, dvojne zvijezde različitih boja i slično. Dok čekamo na red da pogledamo kroz okular teleskopa, oči ćemo imati što više uprte u bilo koju točku neba kako bi nam se posrećilo da svjedočimo nasumičnom, nikad predvidljivom prolasku ponekog meteora.
Što se tiče mjesečine, ove će godine biti dobri uvjeti za večernje promatranje Perzeida, jer Mjesec izlazi tek oko ponoći, ali će zato malo smetati noću i pred jutro kada meteora ima najviše. Najudobniji je “lov” na meteore iz ležećeg položaja, pa promatrači sobom mogu donijeti i neke praktične ležaljke, tim više što se očekuju prave ljetne temperature. Meteori se mogu se pojaviti bilo gdje na nebu, a da pripadaju baš Perzeidima prepoznat ćemo po tome što svi oni kao da dolaze iz smjera u kojem se na nebu nalazi zviježđe Perzej.
Prognoza vremena daje nam umjereni razlog za brigu, jer bi se moglo dogoditi da nam najveći problem prirede oblaci. Na to ne možemo utjecati, možemo jedino ponoviti promatranje neba prvu povoljniju večer poslije 12. kolovoza ako nam oblaci ozbiljnije ugroze promatranje, s tim da od 13. kolovoza očekivani broj meteora koji bismo mogli vidjeti znatno opada iz dana u dan, to jest iz večeri u večer i iz noći u noć.
Nadamo se da se ipak vidimo u utorak 11. kolovoza od 21 do 24 sata u Tehnološkom parku a večer kasnije u isto vrijeme u Stražincu.
Komet NEOWISE snimljen sa padina Gran Sassa u srpnju 2020. (foto Andrej Dundović)
Kako se mjesec srpanj približava svom kraju, tako na našem nebu sve više blijedi i iščezava komet NEOWISE za koji još do prije četiri mjeseca nitko na svijetu nije ni znao da postoji, a čitav ovaj mjesec sjajio je na našem nebu jače od bilo kojeg kometa u posljednje 23 godine. Tako smo ga u prvoj polovici mjeseca mogli vidjeti i golim okom u ranim jutarnjim satima, a kasnije i u večernjim satima. Ovoga trenutka nalazi se ispod Velikih kola, u zviježđu Berenikina kosa, u sve boljem položaju za promatranje, ali nažalost iz dana u dan sve više gubi sjaj jer se udaljuje i od Sunca i od Zemlje. Odlazi na svoj daleki put s kojeg će nam se vratiti opet tek za, kako govore procjene, nešto manje od sedam tisuća godina!
Više astronomskih društava iz čitave Hrvatske, pa tako i križevački Perzeidi, prihvatilo je prijedlog svoje krovne udruge, Hrvatskog astronomskog saveza, da večer i noć 29. srpnja proglase kao “Noć kometa i planeta” i izađu pod (nadamo se vedro) otvoreno nebo te da svojim građanima prirede “oproštaj” s kometom koji nas je tako ugodno iznenadio i razveselio proteklih dvadesetak dana a koji više nije (lako) vidljiv golim okom, pa ćemo ga morati na nebu potražiti teleskopima. Usput, imat ćemo prilike promatrati Mjesec u fazi malo iza prve četvrti, sjajni planet Jupiter s njegovim satelitima, Saturn pored njega s atraktivnim prstenom te prolazak Međunarodne svemirske stanice. Ako ostanemo do iza 23 sata, vidjet ćemo i izlazak Marsa, a kad bismo ostali do iza 2 sata poslije ponoći, dočekali bismo i izlazak Venere. Ovisno o “kvaliteti” neba, mogli bismo promatrati još desetak drugih atrakcija ljetnog neba, u malo “dubljem” svemiru, a može nam se posrećiti da vidimo i poneki meteor iz “porodice” Delta Akvaridi kojih bi trebalo biti ove večeri i noći, te poneki Perzeid, jer i njihovo doba je pomalo počelo.
Dio naše galaktike, snimljen na padinama Gran Sassa u srpnju 2020. (foto Andrej Dundović)
Križevačka astronomska udruga Perzeidi počet će (tek sada, zbog pandemije) prvo ovogodišnje javno promatranje neba u 21 sat i 30 minuta, koje će trajati bar do 23 sata, a možda i dulje, ovisno o zanimanju građana koje pozivamo da nam se pridruže na livadi iza Tehnološkog parka, na prostoru bivše vojarne u Križevcima. Kako pandemija još uvijek traje, obavezni smo držati se propisanih mjera predostrožnosti i zaštite: moramo se držati međusobnog razmaka od bar 1,5 metara; astronomsku opremu mogu dirati samo organizatori; tko želi gledati kroz teleskop mora obavezno nositi zaštitnu masku. Organizatori će nositi maske i rukavice i povremeno će dezinficirati okulare teleskopa alkoholom.
Ovaj poziv “začinili” smo fotografijama člana Perzeida dr.sc. Andreja Dundovića koji se trenutno bavi znanstveno-istraživačkim radom na Gran Sasso Science Institute u Italiji, pa nam je poslao svoje nedavne fotografije snimljene na promatranju neba sa obronaka Gran Sassa, uz poruku da se uskoro vraća u Hrvatsku, to jest u Križevce i da će s Perzeidima ponovno intenzivirati aktivnosti koje bi mogle obuhvaćati ne samo popularizatorski i edukativni, nego i stručni i znanstveni rad.
Galaktika Andromeda i njena ‘okolina’ sa padina Gran Sassa, u srpnju 2020. (foto Andrej Dundović)
Vidimo se večeras na livadi iza Tehnološkog parka od 21 sat i 30 minuta, a možda i prije, jer organizatori dolaze ranije postaviti opremu. U slučaju lošeg vremena, to jest naoblake (prognoza nije baš sigurna), promatranje se odgađa na sljedeću večer i tako stalno po potrebi dok promatranje jedne večeri ne uspije. I još jednom važna napomena: teleskopom se smiju služiti samo osobe sa zaštitnom maskom, pa ih ne zaboravite ponijeti sobom!
Predviđena putanja letjelice Crew Dragon ‘preko’ Križevaca 30. svibnja navečer (karta preuzeta sa heavens-above.com)
… I to ćemo moći vidjeti golim okom na našem nebu! Vidjet ćemo letjelicu Crew Dragon u kojoj će biti dva astronauta, u “lovu” na Međunarodnu svemirsku stanicu u kojoj su trenutno dva kozmonauta (Rusa) i jedan astronaut (Amerikanac). Prvo će našim nebom proći Međunarodna svemirska stanica, oko 21 sat i 40 minuta, a onda će istim tragom sedam minuta kasnije za njom proletjeti Crew Dragon u namjeri da je dostigne i da se priključi na nju.
Ova bondovska scena će se zaista odigravati na našem nebu ako Amerikanci danas uspiju lansirati svoju letjelicu nakon što su u srijedu, 27. svibnja, odgodili lansiranje zbog lošeg vremena, a mi ćemo tu scenu zaista vidjeti ako nam nakon uspješnog lansiranja ne zasmetaju oblaci na našem nebu.
Krene li sve po (našem) planu, scenario večerašnjeg “lova” na Međunarodnu svemirsku stanicu, kojem bismo mi mogli biti djelomični promatrači, bio bi ovakav: prvo ćemo pogledati na internetskim stranicama space.com izravan prijenos lansiranja koje je zakazano za 21 sat i 22 minute po našem vremenu. Prijenos počinje već u 17 sati po našem vremenu, pa ako se ranije uključimo, vidjet ćemo tijek priprema, uključujući dolazak astronauta na uzletište (vjerojatno u automobilu “Tesla” kao i u srijedu) i njihovo uspinjanje do kapsule na vrhu rakete. Ako vremenske prilike dopuste i ako se ne pojave neke tehničke poteškoće, pa lansiranje uspije, gledat ćemo neko vrijeme kako se raketa uzdiže u nebo, a onda izlazimo van pod otvoreno nebo da dočekamo letjelicu koja će nam se pojaviti iznad glava već samo 25 minuta nakon lansiranja na Floridi. Ona će doći sa sjeverozapada i moći ćemo je ugledati u tom smjeru na horizontu i dvije minute prije.
No, to nije sve. Da bi nam taj događaj bio zanimljiviji, trebali bismo se pojaviti na otvorenom, na nekom mjestu odakle se vidi što veći dio neba, bar do 21 sat i 37 minuta. Tada će se na našem sjeverozapadnom horizontu pojaviti blještava Međunarodna svemirska stanica, pa će nam prvo ona proletjeti iznad glava u 21 sat i 40 minuta. Još ćemo je moći pratiti 3 minute kako leti prema jugoistoku, a onda istim putem, sa sedam minuta zaostatka za njom, proletjet će nam “naši” putnici koje smo maločas gledali kako uzlijeću s Floride, u manje sjajnoj letjelici, a iznad naših glava bit će u 21 sat i 47 minuta. Učinit će nam se kao da ne lete baš točno istim putem, ali to je samo zato jer se Zemlja u tih sedam minuta već malo zakrenula. Inače, Crew Dragon će točno slijediti Međunarodnu svemirsku stanicu, samo još uvijek na znatno manjoj visini, jer ipak treba neko vrijeme da se “popne” na nešto više od 400 kilometara, na kojoj se visini nalazi Međunarodna svemirska stanica.
Ova “potjera” za Međunarodnom svemirskom stanicom potrajat će do sutra, do nedjelje, jer Crew Dragon mora prvo postići potrebnu visinu, a onda i uskladiti brzinu tako da se sporo i sigurno, bez promašaja ili sudara, spoji s Međunarodnom svemirskom stanicom.
Ovo će biti prvi let astronauta s američkog tla nakon što je flota svemirskih raketoplana “umirovljena” 2011. godine. Od tada pa sve do danas, američki astronauti su morali koristiti usluge Rusije koja ih je u svemir “vozila” svojim svemirskim brodovima s kozmodroma u Kazahstanu. Ako slučajno i današnje lansiranje bude odgođeno, novi je pokušaj lansiranja predviđen za sutra, u nedjelju, 31. svibnja, u 21 sat po našem vremenu.
Tranzit Merkura 9. svibnja 2016. Merkur je mali crni kružić u donjoj polovici Sunčevog diska. Veća “mrlja” oko sredine Sunčevog diska je slučajna Sunčeva pjega. Sunce nije jednoliko sjajno zbog tanke naoblake (foto Perzeidi – Martin Vujić)
Mjesec nije jedino nebesko tijelo koje se može naći točno između Sunca i Zemlje. Venera i Merkur su planeti koji obilaze Sunce po stazama koje su bliže Suncu nego što je Zemljina, pa ponekad i oni mogu “zastrti” Sunce. Kako su ti planeti mnogo dalje od Zemlje nego Mjesec, ne mogu prouzročiti primjetljivo smanjenje Sunčevog sjaja, pa ove pojave i ne možemo zvati pomrčinama, već ih zovemo jednostavno “tranzitima”. U ponedjeljak, 11. studenoga dogodit će se čak već četvrti tranzit Merkura u ovom stoljeću. Mali crni kružić Merkura dotaknut će rub Sunčevog diska u 13 sati i 35 minuta i polako će prelaziti preko njegovog diska sve do 19 sati i 4 minute, što znači da će Sunce kod nas čak i prije zaći nego Merkur dovrši svoj tranzit. Maksimum tranzita bit će u 16 sati i 19 minuta, a već deset minuta kasnije Sunce će zaći. Iz naših ćemo krajeva, dakle, ovu pojavu moći promatrati u prvoj njenoj polovini.
Članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi pratit će svojom opremom ovu pojavu od samoga njenog početka iz središta Križevaca, sa Strossmayerovog trga. Postavit će teleskope opremljene posebnim propisanim zaštitnim filterima za promatranje Sunca, pa kao i obično, pozivaju sve građane koji će prolaziti gradom pored njih, da zastanu na trenutak i pogledaju ovu rijetku pojavu. Tako rijetku da smo posljednju do sada promatrali 9. svibnja 2016. godine, a ako propustimo ovu, zbog mogućeg oblačnog vremena ili magle, sljedeća nam je prilika tek za 13 godina, 13. studenoga 2032. godine.
Promatranje će trajati sve dok se bude vidjelo Sunce, pa ekipa Perzeida planira postaviti dio opreme jedno kraće vrijeme, od 15 sati nadalje i u dvorište Osnovne škole Ljudevita Modeca, kako bi i učenici iz popodnevnog turnusa mogli također promotriti ovu pojavu. Ukoliko će oblaci ili magla onemogućavati promatranje, ekipa Perzeida možda odluči promijeniti mjesto promatranja i priliku potražiti na većoj nadmorskoj visini, na Stražincu ili na Kalniku.
Merkur ćemo kroz teleskop vidjeti kao mali okrugli crni kružić koji se sporo, satima giba preko Sunčevog diska. Tranzit Venere je atraktvniji jer je Venera veća od Merkura i bliže nama, pa je njen “kružić” dosta veći od Merkurovog. Tranzit Venere uspješno smo promatrali sa Strossmayerovog trga 6. lipnja 2012. godine, ali njega više neće biti sve do dalekog 11. prosinca 2117. godine!
Tranzit Venere 6. lipnja 2012. Venera je značajno upadljivija od Merkura ne samo zato što je veća, već i zato jer je bliža Zemlji (foto Perzeidi – Martin Vujić)
Bez teleskopa takva se pojava ne može uočiti. Teleskop se ne smije usmjeravati u Sunce bez posebnog filtera koji se stavlja ispred teleskopa, prije nego Sunčeve zrake uđu u njegov optički sistem. Perzeidi su opremljeni svom nužnom opremom za opažanje Sunca pa se kroz njihove teleskope ova pojava može pratiti na siguran i pouzdan način kao i sve dosadašnje pomrčine Sunca, tranziti Venere i Merkura, te Sunčeve pjege i ostale pojave na površini i rubovima Sunca u posljednjem desetljeću. Dobro došli!
Završetak tranzita Venere 6. lipnja 2012. godine (foto Perzeidi – Martin Vujić)
Supernova označava kolosalan kraj aktivnog života velike zvijezde u
obliku eksplozije čiji se sjaj može usporediti sa sjajem čitave
galaksije. Dosadašnjim opažanjima supernova u drugim galaksijama,
očekuju se u prosjeku tri takve eksplozije u stotinu godina u našoj
galaksiji, Mliječnoj stazi, međutim, od izuma teleskopa, ni jedna
supernova nije opažena u našoj galaksiji. Možemo li nešto više o prirodi
takvih eksplozija naučiti iz prošlih supernova iz naše blizine te kako
pronaći njihove ostatke poslušajte na zadnjem znanstveno-popularnom
predavanju iz serije “Upoznajmo Svemir” pod nazivom “U potrazi za supernovom”.
Predavanje će održati dr.sc. Andrej Dundović, teorijski astrofizičar, u ponedjeljak, 28. 10., s početkom u 19:30 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci.
Dundović je diplomirao fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu
u Zagrebu, a doktorirao na Sveučilištu u Hamburgu. Sada radi kao
istraživač na znanstvenom institutu Gran Sasso u L’Aquili (Italija) na
temama iz visokoenergetske astrofizike, ali djeluje i na križevačkoj
civilnodruštvenoj sceni, kao član astronomske udruge Perzeidi te kao
član udruge P.O.I.N.T.
Organizator je ovog predavanja, kao i cijelog serijala, Križevačka astronomska udruga Perzeidi
uz podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu
politiku Republike Hrvatske. Uvod u predavanje održat će Ratko Matić,
predsjednik udruge Perzeidi i voditelj radijske emisije “Ne dirajte mi
krugove”.
“U potrazi za supernovom” šesto je predavanje u seriji znanstveno-popularnih predavanja na temu Svemira astronomske udruge Perzeidi. Ova serija predavanja dio je šireg projekta pod nazivom “Upoznajmo Svemir” kojeg podupire Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske. Cilj je projekta povećati interes za prirodne znanosti u križevačkom kraju javnim predavanjima za širu publiku te edukacijskim programom za djecu i mlade. Na javnim predavanjima gostuju znanstvenici i stručnjaci koji upoznaju publiku s tematikom Svemira iz različitih aspekata, a edukativni programi za školarce, koje provode članovi udruge Perzeidi, obuhvaćaju radionice astronomije, kozmologije i moderne fizike te organizirana promatranja zvjezdanog neba. Radionice za osnovnoškolce održavaju se u osnovnim školama u Križevcima, Sv. Petru Orehovcu, Sv. Ivanu Žabnu, Gornjoj Rijeci te Kalniku. Udruga Perzeidi iz Križevaca popularizacijom znanosti i edukacijom bavi se već osmu godinu i nositelj je projekta “Upoznajmo Svemir”.
Kako biste definirali zvijezde, planete i asteroide? Lako pitanje, ali odgovor nije baš onakav kako su nas učili u školi. Moderno doba zahtijeva malo različite definicije od onog što se do samo prije 20 ili 30 godina učilo. Ući ćemo u svijet gdje ni zvijezde, ni planeti, ni asteroidi nisu više samo točkice na nebu. Danas ih razumijemo. Red je i da znamo što su.
Prethodni je paragraf najava znanstveno-popularnog predavanja “Zvijezde, planeti, asteroidi” koje će održati Ogren Variola, profesor geografije, astronom amater, dugogodišnji član Astronomsko-astronautičkog društva Zagreb i počasni člana Astronomskog društva Beskraj u četvrtak, 24. 10., u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci s početkom u 19:30 sati.
Variola je autor knjige „Kratka kronologija svemirskih letova“ te mnogobrojnih astronomskih članaka, svojim čestim javnim predavanjima popularizira znanost, a i nositelj je obrazovne emisije Hrvatskog radija – „Svemirsko doba“. Osim Kratke kronologije svemirskih letova, Variola je napisao i više znanstveno-popularnih knjiga, beletristike te poezije.
Organizator je predavanja Križevačka astronomska udruga Perzeidi uz podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske. Uvod u predavanje održat će Ratko Matić, predsjednik udruge Perzeidi i voditelj radijske emisije “Ne dirajte mi krugove”.
“Zvijezde, planeti, asteroidi” peto je ovogodišnje predavanje u seriji znanstveno-popularnih predavanja na temu Svemira astronomske udruge Perzeidi. Ova serija predavanja dio je šireg projekta pod nazivom “Upoznajmo Svemir” kojeg podupire Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske. Cilj je projekta povećati interes za prirodne znanosti u križevačkom kraju javnim predavanjima za širu publiku te edukacijskim programom za djecu i mlade. Na javnim predavanjima gostuju znanstvenici i stručnjaci koji upoznaju publiku s tematikom Svemira iz različitih aspekata, a edukativni programi za školarce, koje provode članovi udruge Perzeidi, obuhvaćaju radionice astronomije, kozmologije i moderne fizike te organizirana promatranja zvjezdanog neba. Radionice za osnovnoškolce održavaju se u osnovnim školama u Križevcima, Sv. Petru Orehovcu, Sv. Ivanu Žabnu, Gornjoj Rijeci te Kalniku. Udruga Perzeidi iz Križevaca popularizacijom znanosti i edukacijom bavi se već osmu godinu i nositelj je projekta “Upoznajmo Svemir”. Voditelj je projekta dr.sc. Andrej Dundović, astrofizičar zaposlen na znanstvenom institutu Gran Sasso (GSSI) u Italiji.
Promatranje neba sa Strossmayerovog trga 11. kolovoza 2017. (foto Martin Vujić)
Za nedjelju, 13. listopada meteorolozi su poslije zalaska Sunca najavili relativno toplo vrijeme i vedro nebo pa su članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi odlučili ponovno izaći na teren i posljednjeg dana Dječjeg tjedna koji traje od 7. do 13. listopada, upriličiti promatranje neba iz središta grada, sa Strossmayerovog trga, pored paviljona.
Saturn kroz teleskop Perzeida kako se može snimiti mobitelom
Kako bi se priključili obilježavanju Dječjeg tjedna, promatranje će prilagoditi najmlađima, tako što će u opremi imati nisko postavljen teleskop, pristupačan djeci. Povoljan položaj najatraktivnijih planeta na nebu omogućit će nam da vidimo Jupiter s četiri najveća satelita i Saturn s raskošnim prstenom, zatim uvijek zanimljiv Mjesec, a ovisno o tome koliko će nam smetati gradska rasvjeta i omogućavati prozračnost neba, teleskop ćemo usmjeriti i u još poneki zanimljivi objekt na nebu. Bit će to prilika da naknadno obilježimo i Svjetski tjedan svemira koji je trajao od 4. do 10. listopada, te Međunarodnu noć promatranja Mjeseca koja je ove godina bila 5. listopada, ali je kod nas vrijeme tada bilo vrlo oblačno. Promatranje je, naravno, besplatno, a kako su pozvana naročito djeca, povodom njihovog tjedna, teleskop će pored paviljona biti postavljen rano navečer, čim Sunce zađe, od 18 sati i 30 minuta, baš kad izlazi Mjesec, pa sve do 20 sati, a možda i dulje ako bude više zainteresiranih. Dobro došli!
