2020.

< | 20. stoljeće | 21. stoljeće | 22. stoljeće | >
< | 1990-ih | 2000-ih | 2010-ih | 2020-ih | 2030-ih | 2040-ih | 2050-ih | >
<< | < | 2016. | 2017. | 2018. | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. | 2023. | 2024. | > | >>

2020. godina je posljednja godina drugog desetljeća trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru. Započela je u srijedu, a završit će u četvrtak.

Događaji

Siječanj

• 3. siječnja – U američkom napadu ubijen brigadni general Qasem Soleimani, zapovjednik iranskih Quds specijalnih snaga

• 5. siječnja – Relativni pobjednik u prvom krugu predsjedničkih izbora i bivši hrvatski premijer Zoran Milanović pobijedio HDZ-ovu kandidatkinju i četvrtu hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović s nešto više od 104 tisuće glasova. Milanović je dobio u svim većim hrvatskim gradovima, a ukupno je bilo 89.4 tisuća nevažećih listića (oko 4.35%)

• 8. siječnja
  • Kao odmazda za napad na Qasema Soleimanija 3. siječnja, Iran napao 2 američke vojne baze u Iraku
  • Ukraine International Airlines 752 je oboren iznad Irana kratko nakon polijetanja sa zračne luka Imam Homeini, pri čemu je poginulo svih 176 putnika i članova posade..

• 10. siječnja – u 80. godini umro omanski sultan Qaboos bin Said al Said. Njegov nasljednik postaje Haitham bin Tariq Al Said.

• 15. siječnja – službeno obilježen početak predsjedanja Hrvatske Vijećem Europe.

• 22. siječnja – zabilježen prvi slučaj koronavirusa u SAD-u.

• 27. siječnja – na Trgu bana Josipa Jelačića održan doček hrvatskim rukometašima nakon osvojenog srebra na rukometnom EP-u pred oko 10 tisuća navijača.

• 30. siječnja – NASA umirovila svemirski teleskop Spitzer.

• 31. siječnja – Ujedinjeno Kraljevstvo izašlo iz Europske unije.

Veljača

• 1. veljače
  • Rijeka postala prvi hrvatski grad koji je dobio naslov Europske prijestolnice kulture, predstavljajući se kao Luka različitosti.
  • hrvatski Davis Cup reprezentativac Nikola Mektić i Čehinja Barbora Krejčikova osvojili naslov pobjednika Australian Opena. To je 14. seniorski Grand Slam naslov za Hrvatsku.
• 18. veljače – izabrani 5. predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović svečano polaže predsjedničku prisegu u Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku, pred 12. predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem, 4. predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović, bivšim predsjednicima Republike Ivom Josipovićem i Stjepanom Mesićem te pred još tridesetak uzvanika. Na dužnost je službeno stupio dan kasnije u 0:00.
• 19. veljače – u povijesti hrvatske meteorologije prvi put mjerenjem pokrivena Dalmacija meteorološkim radarom.
• 25. veljače – službeno potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj, u gradu Zagrebu.
• 26. veljače – u povijesti hrvatske meteorologije prva snimka frontalnog poremećaja preko Dalmacije zabilježena meteorološkim radarom. Premda cijela Dalmacija nije pokrivena i radar ne pokriva podjednako kvalitetno sva područja, prvi put su se u povijesti na meteo radaru vidjele oborine na ovom području. Radar je nedavno postavila mađarsko-češka privatna tvrtka MeteoSense postavila u Zadar, a najavili su i radar na Hvaru. Lani su ga postavili u Puli.
• 27. veljače – istarsko mjesto Završje, filmsko rodno mjesto Robina Hooda, nakon tri mjeseca tijesne borbe u utrci za najbolju filmsku lokaciju Location Award osvojilo je drugo mjesto. Na Berlinalu je proglašen pobjednik, kanarski otok Hierro.

Ožujak

• 6. ožujka – COVID-19 pandemija zarazila više od 100 000 osoba u svijetu.
• 11. ožujka – SZO proglasila pandemiju koronavirusa. Više od 120 000 zaraženih u tom danu.
• 19. ožujka – službeno zabilježen i 100. slučaj zaraze koronavirusom u Hrvatskoj.
• 22. ožujka – glavni grad Hrvatske Zagreb u 6:24, 7:00 i 7:41 sati pogađaju snažni potresi, najveći magnitude 5,3 stupnjeva po Richteru u 6:24 sati. Oštećeno je nekoliko starijih građevina na predjelu Donjeg grada, među kojima i južni toranj Zagrebačke katedrale te zgrada Hrvatskog sabora, Saborska palača. Ozlijeđeno je 27 osoba, a djevojčica u dobi od 15 godina smrtno je stradala.
• 31. ožujka – službeno zabilježen koronavirus u svim hrvatskim županijama, zaključno s Virovitičko-podravskom i Požeško-slavonskom županijom.

Travanj

• 2. travnja – uz linearan rast, broj oboljelih od koronavirusa u Hrvatskoj prešao 1000 slučajeva.
• 14. travnja – više od 2 milijuna osoba zaraženo od COVID-19 bolešću.
• 28. travnja – početak ublažavanja prevetivnih mjera u Hrvatskoj.

Svibanj

• 4. svibnja – ublažavanje prevetivnih mjera u Hrvatskoj ušlo je u drugu fazu.
• 22. svibnja – u Kninu je predstavljen prijedloga zakona o proglašavanju Dinare parkom prirode koji bi obuhvatio masiv Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja uz Cetinu (Hrvatačko, Paško i Vrličko).
• 23. svibnja – po prvi puta nakon izbijanja koronavirusa i proglašene karantene u Hrvatskoj zabilježeno 0 slučajeva novozaraženih i umrlih.

Srpanj

• 5. srpnja – održani Izbori za zastupnike u 10. saziv Hrvatskog sabora
• 25. srpnja – grad Zagreb pogodila velika poplava koja je negdje ostavila znatnije materijalne štete. To je najveća poplava u posljednjih 100 koja je zadesila taj grad.

Športski događaji

• 9. siječnja – 26. siječnja – Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija, Norveška i Švedska 2020.
• 18. siječnja – Hrvatska rukometna reprezentacija u dramatičnoj utakmici pobijedila Njemačku nakon što je gubila i do 6 razlike u drugoj fazi rukometnog EP-a. Ova se pobjeda smatra jednim od najvećih preokreta hrvatske rukometne reprezentacije.
• 24. siječnja – Hrvatska rukometna reprezentacija nakon svih četiriju petominutnih produžetaka u teškom i dramatičnom polufinalu rukometnog EP-a veličanstveno pobijedila viceprvaka Norvešku rezultatom 29:28. Nekoliko sekundi prije kraja Željko Musa postigao je pogodak da bi Šego obranio udarac Norvežana sa središta terena u zadnjoj sekundi utakmice. Ovo je prvo finale na velikom natjecanju za Hrvatsku nakon 10 godina. Igračem utakmice proglašen je hrvatski kapetan Domagoj Duvnjak.
• 26. siječnja – Hrvatska izgubila od Španjolske u finalu rukometnog EP-a rezultatom 20:22. Između ostalog, Domagoj Duvnjak proglašen je igračem prvenstva.

Smrti

Siječanj

• 1. siječnja
  • Damir Mihanović, hrvatski komičar, šansonijer, kantautor i interpretator glazbe (* 1961.)
  • David Stern, bivši povjerenik NBA lige (* 1942.)
  • Vilim Šoda, hrvatski bubnjar (* 1934.)
  • Don Larsen, američki igrač bejzbola (* 1929.)
• 2. siječnja – John Baldessari, američki konceptualni umjetnik (* 1931.)
• 3. siječnja
  • Qasem Soleimani, iranski general (* 1957.)
  • Abu Mahdi al-Muhandis, Iračko-iranski vojni zapovjednik (* 1954.)
• 4. siječnja
  • Zdravko Tomac, hrvatski političar i pisac (* 1937.)
  • Anri Jergenia, 4. premijer Abhazije (* 1941.)
  • Hans Tilkowski, njemački vratar i meneđer (* 1935.)
• 6. siječnja – Luís Morais, brazilski nogometaš (* 1930.)
• 7. siječnja
  • Neil Peart, kanadski bubnjar (* 1952.)
  • Elizabeth Wurtzel, američka spisateljica, autorica knjige Prozac nacija (* 1967.)
  • Silvio Horta, američki scenarist i TV producent, autor Ružne Betty (* 1974.)
• 8. siječnja
  • Edd Byrnes, američki glumac (* 1932.)
  • Buck Henry, američki glumac, scenarist i TV producent (* 1930.)
• 9. siječnja – Mike Resnick, američki SF pisac (* 1942.)
• 10. siječnja
  • Neda Arnerić, srpska glumica (* 1953.)
  • Vladimir Davidović, hrvatski glumac * (1949.)
  • Qaboos bin Said al Said, omanski sultan (* 1940.)
  • Guido Messina, talijanski biciklist (* 1931.)
• 11. siječnja – Tom Belsø, danski vozač moto utrka (* 1942.)
• 12. siječnja
  • Ivan Fuček, hrvatski katolički svećenik, isusovac, teolog (* 1926.)
  • Roger Scruton, britanski filozof i pisac (* 1944.)
• 15. siječnja
  • Rocky Johnson, kanadski profesionalni hrvač (* 1944)
  • Christopher Tolkien, britanski pisac (* 1924)
• 16. siječnja – Mario Jutt, hrvatski nogometaš i sportski djelatnik (* 1948.)
• 17. siječnja – Norma Michaels, američka glumica (* 1924./1925.)
• 18. siječnja – Žarko Siriščević, hrvatski bubnjar (* 1955.)
• 26. siječnja – Kobe Bryant, američki košarkaš (* 1978.)
• 29. siječnja – Blagoja Georgievski, makedonski košarkaš (* 1950.)

Veljača

• 5. veljače
  • Kirk Douglas, američki glumac (* 1916.)
  • Stanley Cohen, američki biokemičar, nobelovac (* 1922.)
• 7. veljače – Petar Vovk, hrvatski arhitekt (* 1926.)
• 12. veljače – Geert Hofstede, nizozemski društveni psiholog (* 1928.)
• 13. veljače – Rajendra K. Pachauri, indijski znanstvenik (* 1940.)
• 16. veljače – Larry Tesler, američki računalni znanstvenik (* 1945.)
• 18. veljače – José Bonaparte, argentinski paleontolog (* 1928.)
• 24. veljače – Katherine Johnson, američka matematičarka (* 1918.)
• 25. veljače – Hosni Mubarak, egipatski državnik (* 1928.)
• 26. veljače – Muhamed Filipović, bosansko-hercegovački filozof, ideolog i akademik (* 1929.)
• 28. veljače
  • Roberto Haller, hrvatski skladatelj i pijanist (* 1965.)
  • Freeman Dyson, britanski (po rođenju) i američki fizičar i matematičar (* 1923)

Ožujak

• 3. ožujka – Božidar Alić, hrvatski glumac (* 1954.)
• 4. ožujka – Igor Nešić, hrvatski glazbenik (* 1991.)
• 7. ožujka – Veronika Durbešić, hrvatska glumica (* 1945.)
• 8. ožujka – Zdenka Vučković, hrvatska pjevačica (* 1942.)
• 9. ožujka – Richard K. Guy, britanski matematičar (* 1916)
• 10. ožujka – Beba Selimović, bosanskohercegovačka pjevačica (* 1939.)
• 15. ožujka – Vittorio Gregotti, talijanski arhitekt (* 1927.)
• 18. ožujka
  • Catherine Hamlin, autralijska opstetricistkinja i ginekologinja (* 1924)
  • Alfred Worden, američki astronaut (* 1932)
• 20. ožujka – Borislav Stanković, srpski košarkaš i generalni tajnik FIBA-e (* 1925.)
• 23. ožujka – Branko Cikatić, hrvatski kickboksač (* 1954.)
• 29. ožujka – Philip W. Anderson, američki fizičar nobelovac (* 1923)
• 31. ožujka – Andrew Jack, britanski trener dikcije (* 1944.)

Travanj

• 5. travnja – Margaret Burbidge, američk astrofizičarka, rođena u Engleskoj (* 1919.)
• 6. travnja – Radomir Antić, srpski nogometaš i trener (* 1948.)
• 11. travnja - John Horton Conway, engleski matematičar (* 1937.)
• 12. travnja – Stirling Moss, britanski vozač Formule 1 (* 1929.)

Svibanj

• 21. svibnja – Oliver E. Williamson, američki ekonomist, dobitnik nobelove nagrade za ekonomiju 2009. godine (* 1932)

Lipanj

• 8. lipnja – Pierre Nkurunziza, 8. Predsjednik Burundija (* 1964.)
• 9. lipnja – Ödön Földessy, mađarski atletičar (* 1929.)
• 16. lipnja – Igor Vuk Torbica, kazališni redatelj (* 1987.)
• 18. lipnja – Vera Lynn, britanska pjevačica (* 1917.)
• 20. lipnja – Ema Derossi-Bjelajac, 6. predsjednik predsjedništva SR Hrvatske (* 1926.)
• 27. lipnja – Ilija Petković, srpski nogometaš i trener (* 1945.)
• 29. lipnja - Carl Reiner, američki glumac i komičar (* 1922.)
• 30. lipnja – Ivo Banac, hrvatski povjesničar (* 1947.)

Srpanj

• 2. srpnja – Tomislav Raukar, hrvatski povjesničar i akademik (* 1933.)
• 3. srpnja – Zdenka Heršak, hrvatska glumica (* 1928.)
• 6. srpnja – Ennio Morricone, talijanski skladatelj (* 1928.)
• 9. srpnja – Vedran Jakšić, hrvatski bodybuilder (* 1953.)
• 28. srpnja – Neda Cilinger, hrvatska arhitektica (* 1959.)

Kolovoz

• 4. kolovoza – Rajko Dujmić, hrvatski glazbenik i skladatelj (* 1954.)
• 10. kolovoza – Vladica Popović, srpski nogometaš i trener (* 1935.)
• 11. kolovoza – Tonko Maroević, hrvatski pjesnik, književnik i akademik (* 1941.)
• 15. kolovoza – Josip Kregar, hrvatski sociolog, pravnik i političar (* 1953.)
• 20. kolovoza - Branko Kostić, predsjednik predsjedništva SFRJ 1991.-1992. (* 1939.)
• 23. kolovoza – Zoja Odak, hrvatska glumica (* 1947.)
• 24. kolovoza - Pascal Lissouba, 6. predsjednik i 2. premijer DR Konga (* 1931.)
• 26. kolovoza - Gerard Carr, američki astronaut i aeronautički inženjer (* 1932.)

Rujan

• 5. rujna – Žarko Domljan, hrvatski političar (* 1932.).
• 15. rujna - Momčilo Krajišnik, srpski političar osuđeni ratni zločinac (*1945.).

Obljetnice i godišnjice

• 2500. godišnjica smrti Heraklita
• 600. godišnjica rođenja Jurja Šižgorića
• 500. godišnjica smrti Petra Berislavića i Raffaella Santija
• 500. godišnjica rođenja Matije Vlačića Ilirika
• 400. godišnjica rođenja Nikole Zrinskog
• 300. godišnjica rođenja Vida Došena
• 250. godišnjica smrti Giovannija Batiste Tiepola
• 250. godišnjica rođenja Hegela, Janka Draškovića i Beethovena
• 200. godišnjica smrti Đure Ferića
• 150. godišnjica rođenja Viktora Cara Emina, Ignjata Fischera, Ferde Kovačevića, Frane Supila i Emanuela Vidovića
• 150. godišnjica smrti Alexandra Dumasa
• 100. obljetnica osnutka Društva naroda
• 100. godišnjica smrti Maxa Webera
• 100. godišnjica rođenja Isaaca Asimova, Zvane Črnje, Federica Fellinija, Ive Frangeša i Živka Jeličića
• 100. godišnjica rođenja Ivana Pavla II.