Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku.
I brazilska i njemačka nogometna reprezentacija do polufinala su stigli bez poraza na prvenstvu, s tim da je Brazil u susret ušao bez dvojice ključnih igrača; napadač Neymar se ozljedio u četvrtfinalu protiv Kolumbije, dok je braniču i kapetanu Thiagu Silvi nastup bio zabranjen zbog prikupljenih žutih kartona. Unatoč nedostacima, očekivao se neizvjestan susret, s obzirom na to da su obje momčadi tradicionalne sile Svjetskih nogometnih prvenstava, s osam zajedničkih naslova prvaka. Zadnji i jedini susret ovih dviju momčadi na Svjetskim prvenstvima bio je u finalu 2002. godine, u kojem je Brazil osvojio svoj peti naslov. Međutim, ovaj se susret završio šokantnim porazom Brazila; Nijemci su već na poluvremenu vodili rezultatom 5:0, s tim da su četiri pogotka postigli u razdoblju od 6 minuta, a kasnije su rezultat digli na 7:0. Brazil je tek u zadnjoj minuti susreta uspio postići pogodak, postavivši tako konačan rezultat od 7:1. Njemački vezni igrač Toni Kroos, inače strijelac dva pogotka na susretu, odabran je za igrača utakmice.
Njemačka je pobjeda bila najveća pobjeda u polufinalima Svjetskih prvenstava. Uz to, ovom je pobjedom Njemačka prestigla Brazil kao momčad s najviše postignutih pogodaka na Svjetskim prvenstvima, postala prva reprezentacija koja je dostigla osam finala SP-a, dok je njihov drugi gol na utakmici, kojeg je postigao Miroslav Klose, bio njegov 16. u završnicama Svjetskih prvenstava, prestigavši tako rekord brazilskog napadača Ronalda kao najboljeg strijelca svih Svjetskih prvenstava. Brazilski je poraz prekinuo njihov niz od 62 utakmice bez poraza na domaćem terenu u službenim natjecanjima koji je trajao još od 1975. godine, te su izjednačili svoj najveći poraz u povijesti reprezentacije, onaj od 6:0 protiv Urugvaja 1920. godine, tako da je ovaj susret označen kao nacionalna sramota.
Susret su brazilski mediji prozvali Mineirazo, evocirajući na sličnu nacionalnu sramotu iz Svjetskog prvenstva 1950., zvanu Maracanazo, kada je Brazila na domaćem terenu porazio Urugvaj i tako im uzeo naslov svjetskog prvaka. Brazil je naposljetku izgubio i susret za treće mjestu protiv Nizozemske, dok su Nijemci pobijedili Argentinu u finalu prvenstva i po četvrti put postali nogometni prvaci svijeta.
- 25. rujna — Počinju 45. Samoborske glazbene jeseni.
- 25. rujna — Završava festival Dubrovnik u pozno ljeto.
- 24. rujna — Počinje Zagreb Open - 46. INA Delta Rally koji će se održati od 24. do 26. rujna u Zagrebu i okolici.
- 24. rujna — Vlada RH dala suglasnost MORH-u da na teret državnog proračuna u suradnji sa SAD-om opremi Centar za sigurnosne operacije.
- 23. rujna — U crkvi Sv. Marije na otoku Žirju otkrivena je vrijedna ikona Blažene Djevice Marije i Malog Isusa s okvirom na kojem su sveci u kružnim okvirima.
- 23. rujna — Mladi hrvatski informatičari osvojili su jednu zlatnu, dvije srebrne i jednu brončanu medalju na 32. međunarodnoj informatičkoj olimpijadi u Singapuru.
- 23. rujna — Odbor ministara Vijeća Europe ponovio je svoju preporuku slovenskim vlastima neka priznaju hrvatski, njemački i srpski jezik kao tradicionalne manjinske jezike, radi osnaženja zaštite ondje gdje su pristuni u dijelovima Slovenije, te se preporučuje stvaranje obrazovnih modela za njih, kao i RTV emitiranje na njima.
- 23. rujna — U Zagreb za izložbu Ars et virtus Hrvatska – Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine u Klovićevim dvorima iz Austrije stiže najstarija sačuvana hrvatska zastava iz 17. stoljeća.
- 23. rujna — Iznad Kaštela se stvorio lijevkasti oblak iz kojega nastaje pijavica. Zahvatio je jato čvoraka i pobacao ih po zemlji.
- 23. rujna — Austrijski povjesničar, politolog i dužnosnik Mjenovac Norbert Daraboš je odlikovan najvišim priznanjem Gradišća, i to Komturnim križem sa zvijezdom.
- 17. rujna — Donesene odluke o dodjeli Nagrade Vicko Andrić za 2019. godinu: za životno djelo dobila je Lukrecija Pavičić Domijan, a godišnju nagradu dobile su Nataša Nefat, Sandra Čelić Višnjić i Milan Kranjčević.
24. rujna – imendani i blagdani: Gospa od Otkupljenja, Rupert; Dan nezavisnosti u Gvineji Bisau
- 768. – Umro je franački vladar Pipin Mali (na slici), koji je Karolinzima donio kraljevsku krunu i vojnim pobjedama pripremio teren svome sinu Karlu Velikom.
- 1499. – Baselskim sporazumom je de facto utvrđena nezavisnost švicarskih kantona spram Svetoga Rimskoga Carstva.
- 1583. – Rođen je nizozemski političar i matematičar Johan de Witt, republikanac i državnik koji je Nizozemsku doveo do vrhunca moći.
- 1882. – Rođen je Franjo Fancev, hrvatski filolog i povjesničar književnosti.
O Wikipediji
Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003.
- Wikipedija – što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
- Pomoć – kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti?
- Wikipedija:Uvodni tečaj – za one koji vole lagani uvod
- Wikipedija:Wikipedija A-Ž – za napredne
- Wikipedija:Često postavljana pitanja
- Kafić – stranica za raspravu, pitanja i razgovor
- Abecedarij svih članaka
- Impresum
- Popis svih jezika Wikipedije
Kako pomoći
Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u:
Ostali projekti Wikimedije
|
Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište |
|
Wikizvor Dokumenti u javnom vlasništvu |
|
Wikicitat Zbirka citata |
|
Wikiknjige Udžbenici u javnom vlasništvu |
|
Wikivrste Popis vrsta |
|
Wijesti Izvor vijesti |
|
Wječnik Višejezični rječnik |
|
Meta-Wiki Koordinacija svih projekata |