Kuvajt

Kuvajt دولة الكويت Dawlât al-Kuwayt
Zastava Grb
Himna: "Al-našid al-watani"
Položaj Kuvajta
Glavni grad		Kuvajt
Službeni jezik		arapski
Državno uređenje
-	Emir	Džabir al-Sabah
-	Predsjednik vlade	Sabah al-Sabah
Nezavisnost		Od Ujedinjenog Kraljevstva 9. juna 1961.
Površina
-	Ukupno	17.818 km2 (152.)
Stanovništvo
-	Ukupno	2.041.961 (141.)
-	Gustoća stanovništva	115/km2
Valuta		dinar
Vremenska zona		+3
Internetska domena		.kw
Pozivni broj		+965

Kuvajt je država u Jugozapadnoj Aziji. Nalazi se na istoku Arapskog poluostrva, na vrhu Perzijskog zaliva i graniči na sjeveru s Irakom, a na jugu sa Saudijskom Arabijom. Većinu zemlje čini ravna pustinja. Službeni naziv je Država Kuvajt. Glavni grad je Kuvajt.

Prema podacima iz 2016. godine, u Kuvajtu je živjelo 4,2 miliona stanovnika od čega su 1,3 miliona Kuvajćani a ostalih 2,9 miliona su useljenici. Preko 70% stanovništva su ekspatriati i po tome je Kuvajt poseban. 1938. godine su na području ove države otkrivene velike rezerve nafte što je u narednom periodu dovelo do promjene naličja ove zalivske države.

U periodu između 1946. i 1982. godine, zemlja je doživjela modernizaciju velikih razmjera. Međutim, 80-tih godina 20. vijeka, Kuvajt je pretrpio period geopolitičke nestabilnosti i ekonomske krize nakon pada na kuvajtskoj berzi. 1990. godine Irak je izvršio agresiju Kuvajta koja je okončana sljedeće godine, intervencijom koalicionih snaga.

Kuvajt je ustavna država sa poludemokratskim političkim sistemom. Ima razvijenu ekonomiju baziranu na prihodima od prodaje nafte a po rezervama nafte Kuvajt je 6. nacija na svijetu. Kuvajtski dinar je valuta sa najvećom vrijednošću na svijetu. Prema podacima Svjetske banke, Kuvajt ima četvrti najveći dohodak po glavi stanovnika u svijetu. Ustav je proglašen 1962. godine. U arapskom svijetu Kuvajt se često naziva "Holivud zaliva" zbog popularnosti njegovih sapunica i pozorišta.

Historija

Grad Kuvajt, glavni i najveći grad istoimene države

Najpoznatiji događaj nedavne historije Kuvajta je sukob sa susjednim Irakom. Irak i Kuvajt bili su saveznici tokom iransko-iračkog rata u osamdesetima, ali u augustu 1990. Irak je pod vodstvom Saddama Huseina napao i okupirao Kuvajt. U februaru 1991. međunarodna koalicija na čelu s SAD-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tokom američke invazije Iraka 2003. Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju.

Vlada

U politici Kuvajta od sredine 18. vijeka dominantnu ulogu ima obitelj al-Sabah, iz koje je i trenutni emir. Nakon oslobođenja od iračke okupacije zemlja se donekle demokratizirala, iako je biračko pravo ograničeno na trećinu muške populacije.

Političke podjele

Kuvajt je podijeljen na 6 guvernmana ili provincija (arapski: muhafazat, jednina - muhafadhah), mada kuvajtska vlada preferira naziv guvernman. Guvernmanima upravlja guverner. Kuvajtski guvernmani su:

• Al Ahmadi
• Al Farwaniyah
• Al Asimah
• Al Jahra
• Hawalli
• Mubarak Al-Kabeer

Glavni grad je Kuvajt. Značajniji gradovi Kuvajta su:

• Jahrah
• Salmiya
• Hawalli
• Shuwaikh

koji predstavljaju važne privredne i industrijske centre Kuvajta.

Privreda

Privredom Kuvajta dominira nafta koja čini 90% vrijednosti izvoza i 50% BDP-a. Prihodi od nafte omogućili su nastanak socijalne države po evropskom uzoru, ali i privukli brojne legalne i ilegalne imigrante iz šire regije.

Stanovništvo

Velika većina stanovništva su Arapi, ostatak čine doseljenici iz Indije, Bangladeša, Pakistana i Filipina. Islam je najzastupljenija religija, a omjer Sunita i Šiita je otprilike 70:30.

Vanjski linkovi

• Službena stranica Kuvajta
• CIA World Factbook
• Privreda Kuvajta