Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku. Trenutačno uređujemo 178.011 članaka. I Vi možete uređivati Wikipediju! Glazba Povijest Nogomet Zemljopis Hrvatska Životopisi Kemija Likovna umjetnost Svi portali
Arhiv  Izabrani članak Jevgenij Onjegin (rus. Евге́ний Оне́гин, starorus. Евгеній Онѣгинъ) je roman u stihovima Aleksandra Sergejeviča Puškina, koji je pisao od 1823. do 1831.; jedno od najznačajnijih djela ruske književnosti. P. I. Čajkovski je prema motivima romana napisao istoimenu operu. Postoji cijeli niz ekranizacija, romana i opera, a također i parodija pojedinih dijelova romana ili njegove rime (tzv. onjeginske strofe). Puškin je radio na romanu više od sedam godina. Roman je bio, riječima pjesnika, "plod [...] razuma hladnih opazaka i srca bolnih pripomena". Rad na njemu je Puškin nazivao pothvatom - iz sveg svojeg stvaralaštva samo je Borisa Godunova nazvao istom riječi. U djelu je, na pozadini slika iz ruskog života, prikazana dramatična sudbina najboljih pripadnika plemićke inteligencije. Roman je izlazio u nastavcima, a izlazak svakog poglavlja predstavljao je veliki događaj u ruskoj književnosti tog vremena. Prvo poglavlje je bilo objavljeno 1825. Roman je bio dovršen 1831., a u potpunosti objavljen 1833. Obuhvaća događaje od 1819. do 1825.: od vojnih pohoda nakon poraza Napoleona do pobune dekabrista. To su bile godine u kojima se razvijalo rusko društvo, vrijeme vladavine Aleksandra I. Siže romana je jednostavan, u njegovom je središtu ljubavna priča. U cjelini su se u romanu odrazili događaju prve četvrtine 19. stoljeća, što znači da se vrijeme nastanka i vrijeme radnje romana otprilike poklapaju. Roman se smatra enciklopedijom ruskog života 1820.-ih, budući da širina obuhvaćenih tema, detaljno opisana svakodnevica, mnogo sižejnih linija, temeljitost opisa karaktera likova i danas vjerodostojno prikazuju čitateljima osobitosti života te epohe. (pročitajte cijeli članak) • (sudjelujte u izboru članaka)	Arhiv  Novosti 3. listopada − Imena varaždinsko zelje i slavonski kulen/ slavonski kulin dobili EU-ovu zaštitu naziva i upisana su u Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla. 3. listopada − Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio skoru posjetu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Moskvi i rješavanje pitanja u svezi s otvarenjem ruskog znanstvenog i kulturnog centra u Zagrebu. 30. rujna − U Bjelovaru je započeo 12. festival dokumentarnoga filma DOKUart. 29. rujna do 1. listopada − U Gospiću se održala 19. kulturno-turistička manifestacija Jesen u Lici na kojoj se prezentiraju tradicijske vrijednosti Like i drugih dijelova Hrvatske. 28. rujna − Preminuo je Željko Perušić, hrvatski nogometaš, osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Rimu 1960. godine. 27. rujna – U dvadeset osam hrvatskih gradova započela je 8. molitvena inicijativa 40 dana za život. 24. rujna − Požeška biskupija proslavila je 20. godišnjicu postojanja Euharistijskim kongresom. Svetu misu je predvodio poljski kardinal Stanislaw Dziwisz, dugogodišnji tajnik pape Ivana Pavla II. 21. rujna − U 91. godini umro istaknuti hrvatski skladatelj, dirigent i glazbeni producent Pero Gotovac. 17. rujna − Prva Hrvatica koja je preplivala La Manche je Splićanka Dina Levačić. Ujedno je tek šesta osoba u povijesti daljinskog plivanja koja je za 90 dana isplivala trostruku krunu – mostove Manhattana u New Yorku, kalifornijski zaljev od otoka Cataline do San Pedra, te La Manche.
Arhiv  Izabrana slika Zastava hrvatske ratne mornarice.	Arhiv  Na današnji dan 5. listopada – imendani i blagdani: sv. Faustina Kowalska, Flavijan, Placid, Miodrag; Svjetski dan učitelja, Svjetski dan pješaka 1713. – Rođen je francuski književnik i prosvjetitelj Denis Diderot, autor Francuske prosvjetiteljske enciklopedije. 1991. – Utemeljene su 127. brigada HV, Virovitica i 139. brigada HV, Slavonski Brod. 1991. – Objavljena je prva službena inačica Linuxa (0.02). 1993. – U Lovrečina Gradu umro je Josip Buturac, hrvatski povjesničar, arhivist i crkveni pisac. Nedavni dani: 4. listopada – 3. listopada – 2. listopada
O Wikipediji Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003. Wikipedija – što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta Pomoć – kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti? Wikipedija:Uvodni tečaj – za one koji vole lagani uvod Wikipedija:Wikipedija A-Ž – za napredne Wikipedija:Često postavljana pitanja Kafić – stranica za raspravu, pitanja i razgovor Abecedarij svih članaka Impresum Popis svih jezika Wikipedije	Kako pomoći Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u: nadopuni započetih članaka održavanju Wikipedije poboljšavanju i popravku članaka Wikiprojektima pisanju najtraženijih članaka traženih članaka po temama željenih članaka
Ostali projekti Wikimedije Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište Wikizvor Dokumenti u javnom vlasništvu Wikicitat Zbirka citata Wikiknjige Udžbenici u javnom vlasništvu Wikivrste Popis vrsta Wijesti Izvor vijesti Wječnik Višejezični rječnik Meta-Wiki Koordinacija svih projekata