Glavna stranica

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dobro došli na Wikipediju,
Local-time.svg

Dobro došli na Wikipediju srpskohrvatskog jezika, slobodnu enciklopediju koju svako može uređivati.

Na Vama je da odlučite hoćete li pisati ćirilicom ili latinicom!

Wikipedia je slobodna enciklopedija na više od 200 jezika. Broj članaka na ovoj Wikipediji u ovome momentu je 438.039. Svi dokumenti u Wikipediji su zaštićeni Licencom za slobodnu dokumentaciju GNU-a i kao takve svako ih može mijenjati i korigovati. U slučaju da ste ustanovili nepravilnosti na srpskohrvatskoj Wikipediji, obratite se nekom od administratora.

Local-time.svg

Добро дошли на Википедију српскохрватског језика, слободну енциклопедију коју свако може уређивати.

На Вама је да одлучите хоћете ли писати ћирилицом или латиницом!

Википедија је слободна енциклопедија на више од 200 језика. Број чланака на овој Википедији у овом моменту је 438.039. Сви документи у Википедији су заштићени Лиценцом за слободну документацију ГНУ-а и као такве свако их може мењати. У случају да сте установили неправилности на српскохрватској Википедији обратите се неком од администратора.

link Izabrani članak

Argonauti
Argonautika, Apolonijevo glavno delo,
opisivalo je put Jasona i Argonauta

Apolonije Rođanin (starogrčki: Ἀπολλώνιος Ῥόδιος, Apollṓnios Rhódios; latinski: Apollonius Rhodius; oko 295–215. pne., odnosno oko 300–230. pne.) bio je grčki helenistički pesnik, koji je najpoznatiji kao autor epa u četiri knjige pod naslovom Argonautica (sh. Pesma o Argonautima ili Zgode Argonauta), koji je opevala doživljaje Jasona i njegovih Argonauta tokom potrage za zlatnim runom. Ta je pesma uvela nove obrasce u grčku književnost i izvršila snažan uticaj na kasnije pesnike, pri čemu je Ptolemejskom Egiptu obezbedila "kulturnu mnemoniku", odnosno nacionalnu "arhivu slika", a rimskim pesnicima, kao što su Vergilije i Valerije Flak, poslužila je kao uzor za sastavljanje vlastitih dela. Njegove druge pesme, od kojih su sačuvani samo kratki fragmenti, opisivale su početke ili osnutke gradova, na primer Aleksandrije i Knida, koji su bili naročito zanimljivi Ptolemeidima, u čijoj se službi Apolonije nalazio kao gramatičar i upravnik Aleksandrijske biblioteke. Moderni su filolozi mnogo raspravljali o sporu oko književnoteorijskih gledišta Apolonija i Kalimaha, koji je takođe bio aleksandrijski pesnik i radio u Biblioteci, budući da se smatra kako taj spor omogućuje određeni uvid u njihovo pesništvo, premda u primarnim izvorima postoji vrlo malo dokaza za to da je takav spor između njih dvojice ikada uopšte postojao. U stvari, o Apoloniju se ne zna gotovo ništa, a čak je i njegova veza s ostrvom Rodosom predmet rasprave. Apolonije se ranije smatrao pukim imitatorom Homera i time neuspešnim pesnikom, ali je njegova reputacija popravljena novijim istraživanjima, koja su se usredsredila na posebna obeležja helenističkih pesnika kao učenih izdanaka jedne dugotrajne književne tradicije koji su delovali u okviru jednog posebnog historijskog razdoblja. (Čitav članak...)

Recentno izabrani: Joseph Goebbels · Epilepsija · Albert Camus

Ambox outdated.svg Na današnji dan...

Reagan assassination attempt 4 crop.jpg

Ostali događaji: 29.3.30.3.31.3.

Wikinews waves Left.png Novosti i događanja Wikinews waves Right.png

Položaj UK u EU.
Položaj UK u EU.

Ambox important.svg Aktualnosti na Wikipediji

Propozycja GnM3.svg Izabrana slika


Slika nedjelje

4-14 Marines in Fallujah.jpg


Američki marinci u Faludži ispaljuju granate iz haubice M198 kal. 155mm na iračke pobunjenike za vrijeme operacije Phantom Fury u novembru 2004.

Propozycja LnM.svg Sadržaj

Prirodne i matematičke nauke: astronomija i astrofizikabiologijageologijageografijaekologijainformatikamatematikamedicinastatistikafizikahemija

Društvene nauke:
antropologijaarheologijabibliotekarstvodemografijaistorijavojne naukejezik i lingvistikakognitivna naukamuzikologijaobrazovanjepedagogijapsihologijasociologijafilozofijadefektologija

Politika, pravo i društvo:
državadruštvoekonomijajavni poslovimedijipolitičke naukepravopreduzećaprirodno okruženjeslobodni softvertrgovinaurbanizam

Religija i mitologija:
ateizamkršćanstvoislamjudaizammisticizammitologijareligijateologijaagnosticizamrimski pape

Liste:
biografijegodišnji kalendardnevni kalendarinternetski domenidržavenarodikategorijeljudikalendarilistečlanci koje svaka Wikipedia treba imati

Primenjene nauke i tehnike:
alatavijacijaarhitekturapoljoprivredakomunikacijaenergetikaelektronikaindustrijainformatikainternetinženjerstvojavni poslovimedicinaslobodni softversoftvertehnologijatelekomunikacijetransport

Životna svakodnevica i slobodno vrijeme:
enigmatikazabavazdravljeinternetkuhinjaseksualnostrekreacijasportprazniciturizamhobi

Umjetnost i kultura:
arhitekturadizajnknjiževnostkulturamedijimuzikanarodne izrekeplesteatarskulpturaslikarstvoumjetnostfilmgrafikapoezija

Wikimedia Foundation RGB logo with text.svg Sestrinski projekti

Wikimedijini sestrinski projekti:

Wikipedia je slobodna enciklopedija kojom upravlja Fondacija Wikimedia. Ovdje se nalaze svi Wikimedijini projekti:

W(j)ečnik
Rječnik i tezarus
Wikiknjige
Udžbenici i knjige u javnom vlasništvu
Wikicitat
Zbirka citata
Wikiteka
Slobodna biblioteka
Wikivrste
Popis vrsta
Wikivijesti
Slobodni izvor vijesti
Ostava
Multimedijalno skladište
Meta-Wiki
Koordinacija Wikimedijinih projekata