Internet Arhiv
| Internet Archive | ||
|---|---|---|
| Vrsta | on-line knjižnica | |
| Osnovana | 1996. | |
| Osnivač(i) | Brewster Kahle | |
| Sjedište | San Francisco, CA | |
| Web stranica | www.archive.org | |
Internet Archive (Internetski arhiv) je neprofitna organizacija sa sjedištem u San Franciscu koju je 1996. godine osnovao Brewster Kahle. Bavi se održavanjem on-line knjižnice i arhive mrežnih i multimedijalnih sredstava. Članica je American Library Associationa, te ju je država Kalifornija službeno priznala kao knjižnicu.
Funkcionira na način da stvara tzv. „snimke World Wide Weba“ (arhivirane preslike internetskih stranica), programa, filmova, tekstova, glazbe i zvučnih snimaka, te ih pohranjuje u zaštićenu bazu. Da bi se osigurala zaštićenost i dugovječnost snimaka, svi podatci pohranjeni u Internetskom arhivu su pohranjeni i u Aleksandrijskoj knjižnici. Sve zbirke pohranjene u Internetskom arhivu su raspoložive za korištenje bez ikakve novčane naknade.
Wayback Machine[uredi VE | uredi]
Internetski arhiv je napravio i program koji arhivira web stranice kroz vrijeme i sprema ih. Taj program se zove Wayback Machine, te funkcionira kao tzv. "digitalna vremenska kapsula" tako da korisnicima omogućuje pregled arhiviranih snimaka web-stranica.
Snimke stranica postanu dostupne 6-12 mjeseca nakon arhiviranja, a vremenska frekvencija snimaka nije strogo određena. Od 2006. godine Wayback Machine sadrži približno 2 petabajta podataka, te bilježi rast od 20 terabajta mjesečno i time daleko premašuje sve ostale svjetske knjižnice i arhive.
Archive-It[uredi VE | uredi]
Korisnici koji žele trajno arhivirati određene podatke, te ih odmah početi koristiti, imaju mogućnost da uz novčanu naknadu ostvare pristup Archive-It sustavu koji pruža Internetski arhiv. Podatci prikupljeni Archive-It-om se periodično unose u opću strukturu Wayback Machinea. Od prosinca 2007. godine Archive-It-om je kreirano više od 230 milijuna URL-a pohranjenih u 466 osobnih kolekcija.
Medijske zbirke[uredi VE | uredi]
Uz dodatak web arhivama, Internetski arhiv sadrži i iscrpne zbirke digitalnih medija: kolekcije tekstova, knjiga, filmova, zvučnih zapisa i računalnih programa kao i ostalih dokumenata koji su u bilo kojem smislu značajni za kulturu. Svi sadržaji su bez ikakvih ograničenja i naknade korištenja. Mediji su organizirani u opće kategorije (pokretne slike, zvučni sadržaji, tekstualni sadržaji, itd.), te u podkategorije razvrstane po raznim kriterijima. Svaka od glavnih kategorija uključuje Open Source podkategoriju gdje se mogu pohranjivati medijski doprinosi svih korisnika.
Zbirka filmova
Osim dugometražnih filmova, Internetski arhiv sadrži i crtane filmove, isječke vijesti, dokumentarne i edukativne filmove, televizijske reklame i kućne video uratke. Filmovi se mogu preuzeti na računalo, a mogu se pogledati i kadrovi iz istih.
Ovo su samo neki od filmova koji se mogu pronaći na Internetskom arhiv:
Zbirka zvučnih zapisa
Arhiv zvučnih zapisa sadrži glazbu, audio knjige, važnije radijske vijesti i još široki spektar raznih zapisa. Arhiv ima i podkategoriju u kojoj su snimke koncerata poznatih svjetskih glazbenika koji dopuštaju snimanje svojih koncerata. Takvi koncerti se ne mogu preuzeti sa stranice ali se mogu preslušati. U arhivu se mogu pronaći i važni politički govori i slični sadržaji.
Zbirka tekstova
Arhiv sadrži digitalizirane tekstove raznih autora, novinske publikacije i slične tekstualne publikacije. Najviše tekstova je preuzeto iz projekta Gutenberg koji digitalizira knjige ali i iz raznih knjižnica diljem svijeta. Korisnici mogu knjige besplatno preuzeti na svoje računalo.
Otvorena Knjižnica[uredi VE | uredi]
Otvorena knjižnica, tj. Open Library je projekt Internetskog arhiva u kojem se knjige skeniraju i do sad u arhivi postoji više od 100.000 naslova.
