Sliv

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Sliv
Karta Dunavskog sliva
Karta Dunavskog sliva

Sliv ili slijev, ukupna kopnena površina s koje voda otječe prema određenom oceanu, moru ili jezeru.[1] Obično se sastoji od nekoliko porječja (riječni bazen, riječni sliv), dijela površine što ga odvodnjava neka tekućica sa svojim pritocima. Granica između dvaju slivova zove se vododjelnica ili razvođe,[1] a čini je neko brdo, greben ili planina.

Najveći slivovi na Zemlji[uredi - уреди | uredi izvor]

Karta oceanskih slivova, sivo su označeni zatvoreni bazeni

Oceanski slivovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Najveća porječja[uredi - уреди | uredi izvor]

Zatvoreni slivovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Zatvoreni slivovi su oni iz kojih vode ne otječu u oceane, oko 18% voda na zemlji završava u takvim zatvorenim jezerima ili isparava po pustinjama. Najveća takva jezera su Kaspijsko i Aralsko, a među poznatijima je i Mrtvo more. Veliki zatvoreni bazeni su i pustinje Sahara, Kalahari), unutrašnjost Australije i Arapskog poluotoka.

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1.0 1.1 "Drainage basin" (engleski). Drainage basin. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/170868/drainage-basin. pristupljeno 08. 12. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]