IBM

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
International Business Machines Corporation
IBM logo
Vrsta Javna (NYSE: IBM)
Osnovana 1888., ustanovljena korporacija 1911.
Sjedište Armonk, New York, SAD
Ključne osobe Samuel J. Palmisano, Chairman i CEO
Mark Loughridge SVP i CFO
Dan Fortin, predsjednik (Kanada)
Frank Kern, predsjednik (Asija Pacifik)
Nick Donofrio, EVP (Innovacije i tehnologija)
Colleen Arnold, predsjednica IOT Sjeveroistočna Europa
Dominique Cerutti, predsjenik IOT Jugozapadna Europa
Djelatnost(i) Računalni hardware
Računalni software
Savjetništvo
IT usluge
Prihod US$91.4 milijardi +4% financijske godine '05 do '06)
Neto dobit US$9.4 milijardi +18% financijske godine '05 do '06)
Broj zaposlenih 355.766 (2006)
Divizije ADSTAR
Informix
Iris Associates
Lotus Software
Rational Software
Sequent Computer Systems
Tivoli Systems, Inc.
Web stranica www.ibm.com

IBM je američka tvrtka koja je jedna od pionira u razvoju računarstva i informacijskih tehnologija. IBM je skraćenica od International Business Machines, i ona je osnovana 1888., a kao korporacija je ustanovljena 1911. Sjedište tvrtke je u gradu Armonku savezna država New York, a kolokvijalno je poznata kao Big Blue - u slobodnom prijevodu: Veliki plavi.

Povijest[uredi VE | uredi]

IBM u Amsterdamu

Kompaniju koja je kasnije postala IBM osnovao je 1896. godine Herman Hollerith u New Yorku kao Tabulating Machine Company. Charles R. Flint je 1910. godine potaknuo spajanje tvrtki ITR, Computing Scale Company, Tabulating Machine Company u tvrtku Computing-Tabulating-Recording Company (CTR), IBM-ov pretka.

• 1916. kompanija je izlistana na NYSE, Njujorškoj burzi. Kompanija razvija sustav za upravljanje školskom satnicom • 1920. kompanija dobiva sadašnji naziv • 1924. postaje jedna od 500 najuspješnijih kompanija svijeta. • 1944. razvija računalo Mark I • 1952. razvija računalo IBM 701 koje radi na principu elektronskih cijevi. Također, razvija IBM 700/7000 seriju velikih računala. • 1956. prvi sustav za pohranu podataka razvija IBM 305 RAMAC (Random Access Memory Accounting System). Takvih sustava proizvedeno je više od 1000, a proizvodnja tog sustava prestaje 1961. godine. • 60-tih i 70 tih godina prošlog stoljeća razvija velika računala, IBM System/360 i IBM System/370 kojima potvrđuje svoju dominaciju u svijetu računarstva. • 1971. razvija disketu (Floppy Disk), disketnu jedinicu koja ubrzo postaje standard za pohranu podataka. • 1973. izdaje disk jedinicu IBM 3340 • 1981. razvija PC, prvo osobno računalo. Dio kompanije, točnije, diviziju za osobna računala, IBM prodaje 1. svibnja 2008. kineskoj tvrtci Lenovo za 655 milijuna američkih dolara u gotovu novcu i 600 milijuna američkih dolara u dionicama tvrtke Lenovo.

Kultura[uredi VE | uredi]

Razvoj i istraživanje[uredi VE | uredi]

Nobelove Nagrade[uredi VE | uredi]

  • Nagrada za fiziku, 1987 - superkonduktivnost u keramickim tvarima (Bednorz, J. Georg)
  • Nagrada za fiziku, 1986 - istraživanje Scanning Tunnel Microscope (Binnig, Gerd i Rohrer, Heinrich)
  • Nagrada za fiziku, 1973 (Esaki, Leo)

A.M. Turing nagrade[uredi VE | uredi]

  • 1987 - John Cocke
  • 1981 - Edgar F. Codd
  • 1979 - Kenneth E. Iverson
  • 1977 - John Backus

Prvenci[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]