Duhovna uporaba konoplje
Konoplja ima dugu povijest obredne uporabe u brojnim kultovima i religijama diljem svijeta. Rastafarijanci je smatraju svetom biljkom, a njeno uživanje vjerskim činom.
U Indiji se rabi stoljećima u čast boga Šive. U predstavama drevnih civilizacija, poput Persije ili Indije, konoplji je pripisivana izrazito božanska moć.[1] Taoisti su jeli konoplju da povećaju koncentraciju dok čitaju svete tekstove.[2] U islamu su je rabili derviški (sufi) redovi. Neki povjesničari smatraju da je uporabljivana i u judaizmu i ranom kršćanstvu[3].
Paganstvo[uredi VE | uredi]
U drevnoj germanskoj kulturi, konoplja je bila povezana s germanskom boginjom ljubavi Frejom. Vjerovalo se da Freja, bogica plodnosti, živi u ženskim cvjetovima konoplje. Unošenjem u sebe, čovjek bi postajao obuzet njenom božanskom silom (Rätsch 2003).
Hinduizam[uredi VE | uredi]
Konoplju se spominje i u indijskim vedskim tekstovima starim oko 3000 godina u kojima je kanabis prihvaćen u svrhu poticanja duha, ali i u svrhu liječenja.[4]
Šiva je jedno od najstarijih božanstava poznatih čovječanstvu. Svećenici Šivi često meditiraju ispijajući sveto piće bhang koje se sastoji od mješavine mlijeka i cvijeta konoplje, koju pripremaju svećenici.[5][6] Vjeruje se da je konoplja rabljena u Indiji još prije 3000. godina. Brojni lutajući sveti ljudi (sadhus) u Indiji i dan danas puše čaras na čilimu. Tijekom hindu festivala Holi, ispija se sveto piće bhang koje sadrži cvjetove konoplje[7].
Islam[uredi VE | uredi]
Derviši (sufiji) su konoplju smatrali sredstvom za, drugim putem nedohvatljivo, samopromatranje – uključujući dublje razumijevanje, sagledavanje različitih značenja, produbljivanje estetskih doživljaja i smanjivanje osjećaja tjeskobe.
Prema staroj arapskoj legendi, Hajdar, osnivač vjerskog reda sufija, naišao je na polje konoplje dok je lutao perzijskim planinama. Obično povučen i tih čovjek, kada se vratio u njegov samostan nakon unosa konoplje, njegovi učenici su bili zapanjeni koliko je govorljiv i nadahnut bio. Nakon što su izmolili Hajdara da im kaže što je radio kada izgleda toliko radostan, njegovi učenici su izašli u planine i sami kušali konoplju. I tako su, prema predanju, sufiji otkrili čari hašiša.
Za razliku od alkohola, prorok Muhamed nije branio konoplju.
Rastafarijanstvo[uredi VE | uredi]
Rastafarijanci imaju obrede zajedničkog pušenja konoplje (poznate kao gandža, biljka, kali), tijekom kojih razgovaraju o istini i životu. Prema rasta filozofiji, konoplja je ključ za razumijevanje sebe, svemira i Boga.[8] Oni u njoj vide silu koja omogućava ljudima da spoznaju istinu puno jasnije, kao kada drvo biva izvađeno iz oka. Rastama je pušenje konoplje duhovni čin, često praćen izučavanjem Biblije; smatraju je pričešćem koje čisti tijelo i duh, uzdiže svijest, donosi mir i približava ih prirodi i Bogu. Rastafarijanci vide konoplju i kao Drvo Života, spomenuto u Bibliji i poštuju je kao svetu i istinski blagodarnu biljku. Prema predaji konoplja je prva biljka iznikla na grobu Kralja Solomona.
Izvori[uredi VE | uredi]
- ↑ Kristijan Riječ, Riječnik svetih i magijskih biljaka, str.112, Babun, 2001.
- ↑ Siniša Marček, Uporaba konoplje nekada i sada
- ↑ "Cannabis linked to Biblical healing", BBC, objavljeno 2003-01-03, pristupljeno 03. 07. 2007.
- ↑ Nikša Dubreta: Konoplja – sociološki aspekti uzgoja i uporabe
- ↑ http://www.skunked.co.uk/articles/history-intoxicant.htm
- ↑ http://www.ukcia.org/research/indian/chapt9.htm
- ↑ Indian Hemp Drugs Commission Report
- ↑ http://www.watchman.org/profile/rastapro.htm
