Definition/Hr

• Original, v.1.1: English
• Translations, v.1.1 (updated and reviewed): български • català • čeština • Ελληνικά • Esperanto • español • français • galego • hrvatski • italiano • 한국어 • македонски • मराठी • Nederlands • polski • português • română • русский • slovenčina • slovenščina • svenska • Tiếng Việt
• Translations, v.1.0 (update/review pending): Deutsch • norsk bokmål • suomi
• More in progress

Sažetak

Ovaj dokument definira "slobodne kulturne radove" (eng. "Free Cultural Works") kao djela ili izričaje koji su slobodni za proučavanje, korištenje, dupliciranje i/ili prepravljanje od strane bilo koga i u bilo koju svrhu. Također, opisuje određena dozvoljena ograničenja koja poštuju ili štite ove ključne slobode. Definicija razlikuje slobodna djela od slobodnih licenci koje se mogu koristiti za pravnu zaštitu statusa slobodnog djela. Definicija sama po sebi nije licenca, već alat za prosuđivanje da li bi se djelo ili licencu trebalo smatrati "slobodnom".

Predgovor

Društveni i tehnološki napredak omogućuju sve većem broju ljudi u svijetu pristup, stvaranje, mijenjanje, objavljivanje, i raspačavanje djela raznih vrsta - umjetničkih, znanstvenih i edukacijskih materijala, softvera, članaka - ukratko: bilo čeka što se može pohraniti u digitalnom obliku. Mnoge zajednice osnovane su kako bi iskoristile te nove mogućnosti i stvorile bogatstvo javno korisnih djela.

Većini je autora, neovisno o području njihova rada i amaterskom ili profesionalnom statusu, u interesu biti dio takvog okruženja u kojem se djela mogu širiti, nanovo koristiti i dorađivati na kreativan način. Što je lakše opetovano koristiti i doraditi djelo, to veće postaje naše kulturno bogatstvo.

Kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje ovakvog okruženja, djela autora moraju biti slobodna, a pod slobodama podrazumijevamo:

• slobodu korištenja djela i uživanja pogodnosti proizašlih iz njegova korištenja
• slobodu proučavanja djela i primjene tako stečenog znanja
• slobodu stvaranja i raspačavanja duplikata informacija ili izričaja, bilo cijelih ili djelomičnih
• slobodu stvaranja izmjena i poboljšanja, te slobodu raspačavanja izmijenjenih djela

Ove slobode trebaju vrijediti za svakoga, bilo gdje i bilo kada. Ne smiju biti ograničene kontekstom u kojem se djelo koristi. Stvaralaštvo je čin korištenja postojećih sredstava na nov, odnosno nepredviđen način.

Naprotiv, u većini zemalja ove slobode nisu na snazi, nego su sputane skupom zakona koje jednim imenom zovemo zakoni o autorskim pravima. Ti zakoni autora dižu na razinu božanskog stvoritelja, dajući im isključiv monopol na to kako se "njihov sadržaj" smije koristiti. Ovaj monopol ometa cvjetanje kulture, a ne pomaže toliko ni ekonomskoj situaciji autora, koliko štiti poslovne modele najmoćnijih izdavačkih kompanija.

Bez poduzete akcije od strane autora, njihova djela padaju pod postojeći zakoni o autorskim pravima, što ozbiljno ograničava što drugi mogu i ne mogu s njim činiti. Autori mogu učiniti svoje djelo slobodnim tako da odaberu jedan od pravnih dokumenata koje se nazivaju slobodnim licencama. Za autora, odluka da stavi svoje djelo pod slobodnu licencu ne znači da gubi sva svoja prava, nego to svima drugima daje gore navedene slobode.

Važno je da svako djelo za koje se tvrdi da je slobodno, pruža - praktično i bez rizika - gore navedene slobode. Zbog toga u daljnjem tekstu dajemo preciznu definiciju sloboda za licence i autorska djela.

Identificiranje slobodnih kulturnih radova

Ovo je definicija djela slobodne kulture (eng. "Free Cultural Works") i potičemo vas da na nju upućujete kada opisujete svoje djelo, npr. na sljedeći način: "Ovo je djelo licencirano slobodnom licencom, kao što je objašnjeno u Definiciji djela slobodne kulture." Ako vam se ne sviđa izraz "Djelo slobodne kulture", možete koristiti općenit pojam "slobodan sadržaj" ili uputiti na jedan od postojećih pokreta koji objašnjavaju slične slobode u specifičnim kontekstima. Također, potičemo vas da koristite logotipove i značke za djela slobodne kulture, koji pripadaju javnoj domeni.

Budite, molimo, svjesni da takva obilježja sama ne pružaju prava opisana u ovoj definicij; kako bi vaše djelo bilo zaista slobodno, ono mora koristiti jednu od licenci slobodne kulture, ili biti u javnoj domeni.

Preporučujemo da ne koristite druge izraze za označavanje djela slobodne kulture, koji ne prenose jasnu definiciju sloboda, poput "otvoren sadržaj" i "otvoren pristup". Ovi izrazi često se koriste za sadržaj koji je dostupan pod "manje ograničavajućim" uvjetima od onih koje pružaju postojeći zakoni o autorskim pravima, ili čak za djela koje su samo "dostupna na webu".

Definiranje slobodnih kulturnih licenca

Licence su pravno sredstvo pomoću kojih vlasnik određenih zakonskih prava može prenijeti rečena prava trećim osobama. License slobodnog društva ne oduzimaju prava -- korisnik ih ne mora prihvatiti, a ako ih prihvati, daju mu slobode koje zakon o autorskim pravima sam ne pruža. Ukoliko se prihvate, ne ograničuju niti umanjuju važeće iznimke u zakonu o autorskim pravima.

Osnovne slobode

Kako bi se mogle nazivati "slobodnima" po ovoj definiciji, od licenci se zahtjeva da pružaju sljedeće slobode, bez ograničenja:

• Sloboda korištenja i izvođenja djela: Korisniku licence mora biti dozvoljeno bilo kakvo korištenje djela, bilo privatno ili javno. Za ona djela za koja je to važno, ova sloboda treba uključivati svo izvedeno korištenje ("povezana prava"), poput izvođenja ili interpretacije djela. Ne smiju postojati iznimke koje se, na primjer, tiču politike ili vjere.
• Sloboda proučavanja djela i korištenja stečenih informacija: Korisniku licence mora biti dozvoljeno proučiti djelo i koristiti znanje stečeno proučavanjem u bilo koju svrhu. Licenca ne smije, na primjer, sputavati "obrnuti inženjering".
• Sloboda raspačavanja duplikata: Duplikati se mogu prodavati, razmjenjivati, ili besplatno davati, bilo kao dio većeg djela, kolekcije ili zasebno. Ne smije biti ograničenja na količinu informacija koju se smije duplicirati. Također, ne smije biti ograničenja na to tko smije duplicirati informacije, ili gdje se one smiju duplicirati.
• Sloboda raspačavanja izvedenih djela: Kako bi se svima pružila mogućnost dorađivanja djela, licenca ne smije ograničiti slobodu raspačavanja izmijenjenih verzija (ili, radi li se o fizičkim djelima, djela na neki način izvedena iz originala), neovisno o namjeri i svrsi takvih izmjena. Ipak, neka se ograničenja smiju primijeniti kako bi se zaštitilo rečene ključne slobode ili pripisivanje zasluga utorima (vidi ispod).

Dopuštena ograničenja

Ne ometaju sva ograničenja uporabe ili raspačavanja djela ključne slobode. Preciznije; zahtjevanje priznanja zasluga, reciprocitetne suradnje (i.e., "copyleft"), kao i zaštite ključnih sloboda smatraju se dopuštenim ograničenjima.

Definiranje slobodnih kulturnih radova

Kako bi se moglo smatrati slobodnim, djelo mora biti pod licencom slobodne kulture, ili njegov pravni status mora pružati iste gore pobrojane ključne slobode. Ipak, to nije jedini uvjet. Pojedina djela mogu biti neslobodna na druge načine, i njima ograničiti ključne slobode. Sljedeći dodatni uvjeti trebaju biti zadovoljeni kako bi se djelo moglo smatrati slobodnim:

• Dostupnost izvornih podataka: Kod djela dobivenih kompilacijom ili obradom jedne ili više izvornih datoteka, uz samo djelo, i svi korišteni podaci trebali bi biti dostupni pod jednakim uvjetima. To mogu biti: partitura skladbe, modeli korišteni u 3D sceni, podaci iz znanstvenog rada, izvorni kod računalne aplikacije, ili koje druge slične informacije.
• Korištenje slobodnog formata: Za digitalne datoteke, format u kojem je djelo učinjeno dostupnim ne bi smio biti zaštićen patentima, osim ako je besplatno dana globalna, neograničena i neopoziva dozvola korištenja patentirane tehnologije. Iako se neslobodni formati mogu ponekad koristiti zbog praktičnih razloga, duplikat djela u slobodnom formatu mora biti dostupan kako bi se djelo moglo smatrati slobodnim.
• Bez tehničkih ograničenja: Djelo mora biti dostupno na način da gore navedene slobode nisu ograničene nikakvom tehničkom mjerom.
• Bez drugih ograničenja ili uvjeta: Samo djelo ne smije biti pokriveno takvim zakonskim ograničenjima (patenti, ugovori i sl.) ili uvjetima (npr. pravo na privatnost) koja bi ometala gore navedene slobode. Određeno djelo moglo bi koristiti postojeće zakonske iznimke autorskom pravu (u svrhu citiranja njime zaštićena djela), a da su samo neki njegovi dijelovi zaista slobodni.

Drugim riječima, kada god korisnik djela ne može zakonski ili praktično ostvariti svoje osnovne slobode, djelo se ne može smatrati, niti bi se trebalo zvati "slobodnim".

Daljnje čitanje

• Vidi Licence za diskusiju o pojedinim licencama i tome da li zadovoljavaju ovu definiciju.
• Vidi Povijest za pozadinu i zasluge za ovu definiciju.
• Vidi Često postavljana pitanja za pokoje pitanje i odgovor.
• Vidi Portal:Index za tematske stranice o djelima slobodne kulture.

Verzije

Nove verzije ove definicije biti će izdane čim se postigne dogovor (direktno ili glasanjem, kako je navedeno u stvaralačkom procesu oko predloženih izmjena. Numeriranje će biti: 0.x za prvotno izdane nacrte, 1.x, 2.x .. za važnija izdanja, x.1, x.2 .. za sporedna izdanja. Pod sporednim izdanjima misli se na takve izmjene teksta koje ne utječu na to koje su licence obuhvaćene ovom definicijom.