Kava
Mei he Wikipedia
Kava | ||||||||||||||
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||
Piper methysticum G.Forst. Hingoa lea fakapilitānia: Kava |
||||||||||||||
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons & Wikispecies |
Ko e kava ko e fuʻu ʻakau siʻi ia. ʻOku ngāueʻaki ʻa e ngaahi aka maʻa e kava, ko e meʻa inu. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ʻi he ʻulungāana fakatonga (mo e konga lahi ʻo Polinisia hihifo).
Ngaahi faʻahinga kehekehe[fatuʻi vahe | edit source]
- kava papālangi; ʻikai ha ʻakau, kā ko e ngaahi inu mālohi mei muli
- kava ʻakau
- kava leka
- kava hina
- kava kula
- kava valu
- kava tea
- kavakavāʻulie, Macropiper puberulum, (PIPERACEAE)
- kavahaha, tuʻamea, Santaloides samoense (CONNARACEAE); ʻakau totolo ngāueʻaki maʻa e ʻaukava.
- kavahaha, Derris trifoliata (FABACEAE); ngaahi ʻakau totolo ngāueʻaki maʻa e ʻaukava.
- kavahaha, Agatea violaris (VIOLACEAE); ngaahi ʻakau totolo ngāueʻaki maʻa e ʻaukava.
- kavafisi; ʻakau totolo, ngāueʻaki maʻa e ʻaukava.
- kavahuhu, Tephrosia purpurea (FABACEAE)
- kavahuhuʻuta
- kavahuhuveli
- kavahuhutahi
Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe[fatuʻi vahe | edit source]
- ʻawa (lea fakahauaiʻi)
- ʻava (lea fakahaʻamoa)
- fue oʻona (kavahaha, D. trifoliata)
- ʻavaʻava aitu (kavakavāʻulie)
- yaqona (lea fakafisi)
- yaqoyaqona (kavakavāʻulie)
Toe meʻa kehe[fatuʻi vahe | edit source]
Ko e fuʻu kava mo e tō ʻuluaki naʻe tupu mei he ʻangaʻanga ʻo Kavaʻonau.
Tataku[fatuʻi vahe | edit source]
- Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
- Tongan dictionary; C.M. Churchward
- Plants of Tonga; T.G. Yuncker; BPB bulletin 220, Honolulu 1959
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.