David Hume

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
David Hume

David Hume (Dejvid Hjum) (7. maj 1711 - 25. august 1776), bio je škotski filozof i historičar, koji je zajedno sa Adamom Smithom i Thomasom Reidom bio jedna od najvažnijih ličnosti u škotskom prosvjetiteljstvu. Mnogi smatraju Humea kao trećeg i najradikalnijeg, takozvanog britanskog empiristu, nakon engleskog Johna Locka i anglo-irskog Georga Berkeleya; stavljanje Huma zajedno sa Lockom i Berkeleyem, iako tradicionalno, ignoriše veliki uticaj koji su na Huma imali neki francuski pisci (kao što je Pierre Bayle) i engleski intelektualci (kao što su Isaac Newton i drugi).

Historičari često vide Humovsku filozofiju kao neki oblik skepticizma, ali mnogi komentatori su istakli da element naturalizma ima isti značaj. Hume je bio prvi moderni empirista koji je odbio svaku pomoć bilo od a priori principa rasuđivanja, bilo od svake druge ideologije koja obezbjeđuje harmoniju između naših opažaja i svijeta. On je također smatrao da nema uzročno posljedične povezanosti u prirodi, nego da je to samo navika ili običaj da se nešto događa iza nečega.

Djela[uredi | uredi izvor]

  • Rasprave o ljudskoj prirodi (Treatise of Human Nature, 1739)
  • Istraživanje o ljudskom razumu (An Enquiry Concerning Human Understanding, 1748)
  • Istraživanje o principima morala (An Enquiry Concerning the Principles of Morals, 1751)
  • Dijalozi o prirodnoj religiji (The Dialogues Concerning Natural Religion)

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]