Borij

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Borij,  107Bh
Borij u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski broj Borij, Bh, 107
Serija Prelazni metali
Grupa, Perioda, Blok 7, 7, d
Izgled -
CAS registarski broj 54037-14-8
Zastupljenost 0 %
Atomske osobine
Atomska masa 262,1229 u
Atomski radijus (izračunat) 128[1] (-) pm
Kovalentni radijus 141[2] pm
Van der Waalsov radijus - pm
Elektronska konfiguracija [Rn] 5f146d57s2[3][1]
Broj elektrona u energetskom nivou 2, 8, 18, 32, 32, 13, 2
1. energija ionizacije 742,9 [1](procjena) kJ/mol
2. energija ionizacije 1688,5 kJ/mol
3. energija ionizacije 2566,5 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanje čvrsto[4] (pretpostavljeno)
Kristalna struktura heksagonalna gusto pakovana[4]
Gustoća 37100 [5][1](pretpostavljeno) kg/m3
Magnetizam ?
Tačka topljenja ? K (? °C)
Tačka ključanja ? K (? °C)
Molarni volumen ? m3/mol
Toplota isparavanja ? kJ/mol
Toplota topljenja ? kJ/mol
Brzina zvuka ? m/s
Hemijske osobine
Oksidacioni broj 7, (5), (4), (3)[5][1][N 1]
Oksid ?
Elektrodni potencijal ?
Elektronegativnost ? (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
274Bh

sin

~54 s α 8,8 270Db
272Bh

sin

9,8 s α 9,02 268Db
271Bh

sin

1,2 s α 9,35 267Db
270Bh

sin

61 s α 8,93 266Db
267Bh

sin

17 s α 8,83 263Db
Sigurnosno obavještenje

Oznake upozorenja

Oznaka upozorenja nepoznata[6]
Obavještenja o riziku i sigurnosti R: /
S: /
Ostala upozorenja
Radioaktivnost
Radioaktivni element

Radioaktivni element
Ukoliko je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci su podaci dobiveni mjerenjima u normalnim uslovima.

Borij (Bh, latinski - bohrium), prethodno je nosio ime unnilsepium (Uns) - je prelazni metal. Naziv je dobio po danskom fizičaru Nielsu Bohru.

Historija[uredi | uredi izvor]

Prvi put su ga dobili Rusi u gradu Dubni 1976. godine. Najzaslužniji za to je Y. Ogenessian koji je bio vođa tima istraživača u Ujedinjenom Institutu za ispitivanje jezgara. Tamo je dobijen izotop 261Bh sa vremenom raspada oko 10 ms. Atom borija je dobijen bombardovanjem bizmuta -204 jezgrima hroma -54.

Godine 1981. njemački tim naučnika pod vođstvom P. Armbrustera i G. Münzenberga je dobio izotop 262Bh.

Nijemci su predložili naziv nielsbohrij, da bi nagradili Nielsa Bohra, a Rusi su htjeli da mu daju ime dubnij. Nesuglasice su dovele do toga da element privremeno dobije ime unilseptium.

Godine 1994. komitet IUPACa je predložio ime borij. Ipak nesuglasice su postojale sve do 1997. kada je dobio današnji naziv.

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Oksidacijski brojevi u zagradama su pretpostavljeni

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e Haire, Richard G. (2006). Transactinides and the future elements. u Morss; Edelstein, Norman M.; Fuger, Jean. The Chemistry of the Actinide and Transactinide Elements (3. izd.). Dordrecht, Holandija: Springer Science+Business Media. ISBN 1-4020-3555-1.
  2. ^ Chemical Data. Bohrium - Bh, Kraljevsko hemijsko društvo
  3. ^ Johnson, E.; Fricke, B.; Jacob, T.; Dong, C. Z.; Fritzsche, S.; Pershina, V. (2002). Ionization potentials and radii of neutral and ionized species of elements 107 (bohrium) and 108 (hassium) from extended multiconfiguration Dirac–Fock calculations. The Journal of Chemical Physics 116: 1862. doi:10.1063/1.1430256
  4. ^ a b Östlin, A.; Vitos, L. (2011). First-principles calculation of the structural stability of 6d transition metals. Physical Review B 84 (11). doi:10.1103/PhysRevB.84.113104
  5. ^ a b Fricke, Burkhard (1975). Superheavy elements: a prediction of their chemical and physical properties. Recent Impact of Physics on Inorganic Chemistry 21: 89–144. doi:10.1007/BFb0116498
  6. ^ EU ovaj element još uvijek nije stavila na spisak opasnih elemenata, međutim trenutno nije moguće pronaći pouzdani izvor ili literaturu o opasnim svojstvima ove supstance. Radioaktivnost ne spada u opasna svojstva koja se ovdje navode.