Agregatno stanje
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
 |
Fizika portal Odjeljak isključivo posvećen fizici |
Agregatna stanja - klasična fizika poznaje tri agregatna stanja:
Većina supstanci prelazi iz čvrstog stanja zagrijavanjem u tečno, a temperaturu pri kojoj se dešava taj prijelaz nazivamo talištem ili tačkom topljenja, i daljnjim zagrijavanjem supstanca prelazi iz tečnog stanja u gasovito (odgovarajuću temperaturu nazivamo vrelištem ili tačkom ključanja).
Neke tvari prelazi direktno iz čvrstog u gasovito stanje, tj. ne postoje u tekućem stanju i takva promjena se naziva sublimacija.
Osim ovih osnovnih stanja koja susrećemo u okolini i čije su osobine dobro poznate, tvari pri izuzetno niskim ili visokim temperaturama odstupaju od klasičnih modela, i danas su poznata i sljedeća stanja:
- plazma
- tekući kristali
- superfluidi ili supertekućine
 |
Commons ima datoteke na temu: Agregatno stanje |
