1788
Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
- Ovo je članak o godini 1788.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 17. vijek – 18. vijek – 19. vijek |
Decenija: | 1750-e 1760-e 1770-e – 1780-e – 1790-e 1800-e 1810-e |
Godine: | 1785 1786 1787 – 1788 – 1789 1790 1791 |
Gregorijanski | 1788 MDCCLXXXVIII |
Ab urbe condita | 2541 |
Islamski | 1202 – 1203 |
Iranski | 1166 – 1167 |
Hebrejski | 5548 – 5549 |
Bizantski | 7296 – 7297 |
Koptski | 1504 – 1505 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 1843 – 1844 |
- Shaka Samvat | 1710 – 1711 |
- Kali Yuga | 4889 – 4890 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4424 – 4425 |
- 60 godina | Yang Zemlja Majmun (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11788 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1788 (MDCCLXXXVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom kalendaru odn. prijestupna godina koja počinje u subotu po julijanskom kalendaru.
Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]
- 26. 1. - Britanska Prva flota se iskrcava na obali Sydney Covea, dijelu Botaničkog zaliva u današnjoj Australiji čime počinje evropska kolonizacija; taj se datum obilježava kao Dan Australije.
- 9. 2. - Austrija objavljuje rat Osmanskom Carstvu čime počinje posljednji od austro-turskih ratova.
- 7. 4. - Američki naseljenici u tzv. Sjeverozapadnim teritorijama (današnji Ohio) osnivaju grad Marietta, prvo stalno naselje izvan originalnih Trinaest kolonija.
- 5. 5. - Kriza u Francuskoj: naređeno hapšenje d'Eprémesnila i de Monsaberta ali pariski parlament (sud) izražava solidarnost s njima (ipak uhapšeni sutradan).
- 8. 5. - Putem lit de justice delimično ukinuta ovlašćenja francuskih parlamenata (lokalnih sudova) da utiču na zakonodavstvo.
- 15. 5. - Australijski Aboridžini ubijaju petoricu britanskih kažnjenika u okolici današnjih Sydneya, čime simbolički otpočinju tzv. Australijski pogranični ratovi.
- 7. 6. - Dan crepova u Grenoblu - vojska sprečila pokušaj lokalnog parlamenta da se okupi uprkos vladi.
- jul - Katastrofalna žetva u Francuskoj, velika oluja 13. 7. uništava žitarice između Rajne i Loare.
- 7. 9. - Austrijsko-turski rat (1788 - 1791): Turci zarobili Kapetana Koču Anđelkovića u Brzaskoj, Banat, nakon čega je u Tekiji nabijen na kolac.
- 21. 6. - Nakon što je sklopio savez sa Osmanskim Carstvom, švedski kralj Gustav III šalje trupe preko ruske granice čime započinje novi rusko-švedski rat.
- 21. 6. - New Hampshire je deveta po redu država SAD koja ratificira Ustav SAD, čime taj dokument stupa na snagu.
- 21. 7. - Francuska: Vizillska skupština (Jean Joseph Mounier), traži Skupštinu staleža sa pojedinačnim umesto staleškog glasanja.
- 8. 8. - Suočen sa financijskom i političkom krizom, francuski kralj Louis XVI odlučuje sazvati Opće staleže za 1. maja 1789, skupštinu koja bi mu trebala pomoći da donese nove poreze.
- 16. 8. - Francuska vlada prekida otplatu državnih zajmova - bankrot.
- 25. 8. - Jacques Necker preuzima francuske finansije nakon Briennove ostavke.
- 24. 9. - Danska-Norveška, vezana savezom sa Rusijom, započinje rat sa Švedskom koji će kasnije postati poznat kao Teatarski rat.
- 6. 11. - 12. 12. - Druga skupština uglednika u Francuskoj odbija udvostručenje broja predstavnika Trećeg staleža.
- 24 - 25. 11. - U Južnoj Karolini održani izbori za 5 članova prvog saziva Predstavničkog doma američkog Kongresa, odnosno prvi neposredni izbori za federalne organe vlasti; do kraja godine će svoje predstavnike izabrati još Pennsylvania, New Hampshire, Massachusetts i Connecticut, a ostale države tokom 1789. i 1790.
- 27. 12. - Podstaknut javnom kontroverzom, Necker ipak udvostručuje Treći stalež.
Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]
- 22. 1. - George Gordon Byron, engleski pjesnik
- 22. 2. - Arthur Schopenhauer, njemački filozof
- 21. 7. - Platon Atanacković, episkop budimski, pred. Matice srpske († 1867)
- oko 9. 10. - Jožef Košič, slovenski pisac, pjesnik, etnolog, historičar, katolički svećenik na Mađarskom(† 1867)
Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]
- 14. 12. - Carl Philipp Emanuel Bach, njemački kompozitor