BiH: Napadi zbog drukčijeg mišljenja

"Zbogom Bosno, konačno sam spremna da ti kažem zbogom. Voljela sam Bosnu jer je Bosna bila moja, jedina koju sam imala, ali to više nije ista zemlja. To više nije moja Bosna", ovo su oproštajne rečenice sarajevske novinarke Lejle Čolak koja se zbog jezika mržnje prije mjesec dana odlučila odseliti iz svoje domovine.

Napadi zbog drukčijeg mišljenja

Ona je oštro kritizirala tradicionalnu islamsku odjeću poput nikaba i burke, predstavila se kao ateistica i izašla sa stavom da bi religija trebala biti privatna stvar svakog pojedinca, kao i seksualnost. Nakon njenog javnog stava, došlo je do lavine komentara, optužbi, prozivanja za islamofobiju, pozivanja na njeno ubojstvo, dok je jedan pripadnik Oružanih snaga BiH ponudio novac da je neko siluje.

"Lejla Čolak je samo jedan od primjera napada, proisteklih  iz govora mržnje i zbog toga je napustila zemlju. Po posljednjim informacijama, županijsko tužiteljstvo je zatvorilo istragu protiv pripadnika OS BiH jer je novinarka, pretpostavljamo iz straha, povukla tužbu protiv njega. Jedina satisfakcija je što nadležno ministarstvo protiv njega provodi disciplinske mjere", kaže za DW Una Telegrafčić, koordinatorica Linije za pomoć novinarima iz Udruge BH novinari.

Do sada je, kako podsjeća, zabilježeno 52 slučaja kako fizičkih nastraja, tako i govora mržnje prema novinarima u BiH.

Govoru mržnje se još nije sudilo

Snježana Ninković Ivandić iz Asocijacije za demokratske inicijative (ADI) također ističe da je u BiH porast broja kaznenih djela počinjenih iz mržnje. "Do sada smo u BiH imali takvu legislativu da su ova djela nazivana 'incidentima' i nisu završavala na sudu jer je u Federaciji BiH tek polovicom ove godine, izmjenom i dopunom Kaznenog zakona, zločin iz mržnje kvalificiran kao kazneno djelo, dok je to 'otežavajuća okolnost' u RS", komentira za DW. Ocjenjuje da je najveći broj takvih slučajeva odnosno krivičnih djela zabilježen u povratničkim mjestima i uperen prema povratnicima, prema raseljenim i LGBT osobama ali i prema romskoj populaciji.

Snježana Ninković-Ivandić

"Ako razne predrasude prema nacionalnim grupama, vjerskom opredjeljenju itd, izražavamo jezikom mržnje i određenu osobu, huškajući zajednicu na upravo takvo ophođenje, dovedemo do stanja patnje, pa čak i ozljeđivanja, onda govorimo o jeziku i, na kraju krajeva, zločinu iz mržnje", zaključuje ona.

Na mržnju računaju i političke stranke

Maida Bahto Kestendžić, iz Vijeća za tisak u BiH, za DW potvrđuje da se iz godine u godinu, bilježi sve više žalbi građana na govor mržnje, pozivanje na nasilje ili diskriminaciju.

Maida Bahto Kestendžić

 "Do danas je Vijeće primilo oko 400 žalbi na govor mržnje i od toga se oko trećina odnosi na autorske tekstove i isto toliko na komentare čitatelja. To se posebno zamjećuje tijekom predizbornih kampanja, ali na žalost do danas nismo imali niti jedno procesuiranje govora mržnje u medijima", komentira ona. Vijeće kao samoregulacijsko tijelo može izdati preporuku, no zbog neobvezujućeg statusa, ista se često ignorira.

Da na mržnju nerijetko nisu imune ni političke opcije u predizbornim kampanjama, smatrajući da je i to jedan od putova do glasača, potvrđuju i posljednje izrečene, novčane kazne od strane Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP BiH) pojedinim političkim strankama. Te stranke, kako je ustvrdio SIP, kršile su pravila ponašanja u predizbornoj kampanji, koristeći jezik mržnje koji bi mogao potaknuti na nasilje ili širenje mržnje.

Tako je Srpska napredna stranka kažnjena s 6.000 KM, BPS Sefera Halilovića s 5.000 KM, Ujedinjena Srpska sa 3.000 KM.

"Iako nam se često čini da je borba protiv jezika mržnje borba protiv vjetrenjača, kao suvremeno i demokratsko društvo nikada ne smijemo posustati i pristati da nas određuju predrasude i mržnja jer se upravo tako rađa zločin iz mržnje", zaključuje Snježana Ninković Ivandić iz ADI-ja.